Regionalna podjela Bosne i Hercegovine Geografske regije Bosne

Regionalna podjela Bosne i Hercegovine: Geografske regije Bosne i Hercegovine

Pojam geografske regije • Geo. regija je geografska cjelina koja se po svojim prirodno-geografskim i društveno-geografskim karakteristikama razlikuje od susjednih cjelina. • Regije općenito smo podijelili na makro, mezo i mikro. • U našoj zemlji razlikujemo četiri makroregionalne cjeline: ( vidi udžbenik str 84. ) ü Peripanonska ü Planinsko-kotlinska ü Bosanskohercegovački visoki krš i ü Mediteranska makroregija. Vidi kartu

Peripanonska makroregija • Prostire se od Save na sjeveru do planina Grmeč, Manjača, Čemernica, Vlašić, Konjih i Javor na jugu. • Najveća regija i po prostoru ( oko 22 000 km 2 ili 43% ) i po broju stanovnika ( 2, 3 mil ). • Prosječna gustoća je malo viša od 100 st/km 2. • U okviru ove regije izdvajaju se tri mezoregije: • Unsko-sanska • Posavsko-donjovrbasko-donjobosanska i • Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska mezoregija.

Unsko-sanska mezoregija • SZ dio Bosne i Hercegovine uz rijeke Unu i Sanu • Ima dobru cestovnu i željezničku povezanost sa susjednim mezoregijama • Reljef je pretežno brežuljkasti i brdski • Područja Bihaćke kotline, Prijedorskog polja i Knešpolja pružaju dobre uslove za razvoj ratarstva, dok Cazinskokladuška zaravan za razvoj stočarstva i voćarstva. • Ovaj kraj je poznat po uzgoju šljive, oraha i kestena, dok u zadnje vrijeme prednjači u Bi. H po proizvodnji mlijeka. • Od rudno-mineralnih bogatstava imamo : željezne rude, mangana, boksita i mrkog uglja. • Turističku vrijednost ovom kraju daje rijeka Una i NP Una. ( http: //nationalpark-una. ba/bs/ ) • Urbani centri : Bihać, Prijedor, Bos. Dubica, Ključ, Sanski Most, Bos. Krupa, Bos. Novi, Cazin i Vel. Kladuša.

Posavsko-donjovrbasko-donjobosanska mezoregija • Ova regija se prostire uz donje slivove Vrbasa i Bosne te njihovo međuriječje u kojem se nalazi Ukrina. • Dobra saobraćajna povezanost sa ostalim mezoregijama. • Doline Bosne, Vrbasa i Ukrine su pogodne za razvoj ratarstva dok su brežuljkasti predjeli pogodni za razvoj voćarstva i stočarstva. • Južni dijelovi ove regije su bogati šumama: Manjača, Čemernica, Uzlomac, Borja, dok su u dolinama Ukrine, Vrbanje i Usore značajna nalazišta uglja. • Urbani centri: Banja Luka, Doboj, Derventa, Tešanj, Maglaj, Teslić, Bos. Gradiška, Bos, Brod, …

Posavsko-sprečko-majevičko-donjodrinska mezoregija • SI dio Bosne i Hercegovine između Save na S, Drine na I i Bosne na Z te planina Konjuha i Javora na J. • Semberija i dio bosanske Posavine kao najžitorodnija područja u Bi. H. • Područja oko Gradačca, Modriče i Srebrenika su poznata po voćarstvu naročito uzgoju šljive. • Rudnomineralna bogatstva: so, mrki ugalj, lignit, boksit. • Plodno tlo, rudnomineralna bogatstva i šume predstavljaju dobru osnovu za privredni razvoj. • Urbana naselja: Tuzla, Brčko, Bijeljina, Orašje, Modriča, Bos. Šamac, Gradačac, Živinice…

LEGENDA: 1. Peripanonska makroregija 1 a Unsko-sanska mezoregija 1 b Posavsko-donjovrbaskodonjobosanska mezoregija 1 c Posavsko-sprečanskomajevčko-donjodrinska mezoregija 2. Planinsko-kotlinska makroregija 2 a Gornjovrbasko-plivska mezoregija 2 b Gornjobosansko-lašvanska mezoregija 2 c Gornjodrinska mezoregija 3. Makroregija BH visokog krša 3 a Bila, polja i površi jugozapadne Bosne 3 b Planinska Hercegovina 4. Mediteranska makroregija 4 a Zapadnohercegovačka mezoregija 4 b Neretvanska mezoregija sa BH primorjem 4 c Istočnohercegovačka mezoregija nazad