GEOLOGIJA I RUDARSTVO RUDARSKA GEOLOGIJA geologija mineralnih sirovina

GEOLOGIJA I RUDARSTVO RUDARSKA GEOLOGIJA geologija mineralnih sirovina n RUDARSTVO - mineralne sirovine ruda - min. agregat u kojem je sadržaj korisne komponente takav da omogućava njihovo ekonomično korištenje n rudno ležište - dio Zemljine kore gdje uslijed različitih geol. procesa postoji akumulacija rude, koju je tehnički moguće, a ekonomski svrsishodno eksploatirati n – genetska klasifikacija: magmatogena, sedimentnogena i metamorfna ležišta n rudna pojava - neistražena akumulacija rude, kao i ona koju nije moguće ekonomski eksploatirati – mogu preći u rudna ležišta

n MINERALNE SIROVINE – dijele se na: 1. metalne min. sirovine - crni, obojeni, laki, plemeniti, radioaktivni metali rijetkih zemalja 2. nemetalne min. sirovine - minerali koji se koriste u izvornom obliku; prerađeni za potrebe: kemijske ind. , metalurgije, poljoprivrede, vatrostalnu ind. , ind. stakla, porculana i u građevinarstvu - npr. boksiti, kvarcni pijesci - stupanj razvijenosti država mjeri se po proizvodnji i potrošnji nemetala 3. energetske min. sirovine - ugljen, nafta, bituminozni škriljavci, zemni plin i U-rude

n KARTA MINERALNIH SIROVINA – dvije su karte: § 1) opisuje GDJE se nalaze mineralne sirovine (metali, nemetali) – legenda - litološke karakteristike, stratigrafski opis § simboli za mineralne sirovine (npr. vapnenci, vatrostalna glina, pijesak i dr. ) § 2) PROGNOZA gdje se nalaze mineralne sirovine § karte služe za: – 1. pronalaženje mineralnih sirovina – 2. proračun mineralnih rezervi – 3. eksploataciju mineralnih sirovina

u Hrvatskoj - rudarstvo nije razvijeno n uglavnom boksit i ugljen ? n ostalo: arhitektonsko-građevni kamen, pijesci, gline, tj. nemetalne sirovine n n BOKSITI stijena od nekoliko minerala alumohidroksida podjela: § lateritni ili silikatni boksiti - vezani uz eruptivne i metamorfne stijene § krški boksiti - nalaze se i nastaju na okršenim sedimentnim stijenama – boksiti - rezidualne sedimentne stijene pretežno sastavljene od minerala iz skupine aluminijskih hidroksida; koriste se kao ruda za dobivanje aluminija § oolitična, pelitomorfna i/ili detritična struktura

SAKAČ & ŠINKOVEC (1991) - ishodišni materijal za postanak boksita u Hrvatskoj potječe od različitih izvora: – trijas - trošenjem srednjotrijaskih lapora i piroklastita – gornja jura - od netopljivog ostatka karbonatnih stijena i/ili eolskog materijala – paleogen - od netopljivog ostatka karbonatnih stijena i eolskog materijala terigenog i vulkanskog podrijetla – neogen (miocen) - od eolskog materijala vulkanskog i terigenog podrijetla kao i pretaloživanjem paleogenskih boksita

najčešće ih pronalazimo: – na regresivno-transgrensivnim kontaktima starijih karbonatnih naslaga iznad njih u Hrvatskoj: – na trijaskim vapnencima – najčešće; Lika, manje pojave na Kordunu – na gornjojurskim vapnencima - zapadna Istra – na gornjokrednim vapnencima - Istra, sjevernojadranski otoci i središnja Dalmacija – miocenski boksiti - najmlađi; u području Sinja i na Kordunu teško izračunati rezerve - geofizičkim metodama i rezultatima bušenja

n UGLJEN – omogućio ulazak u industrijsku eru postanak - karbonizacijom iz biljnih ostataka (treset i ugljen); organogena sedimentna stijena n kaustobioliti - energetske sirovine n podjela: kameni ugljen n smeđi (mrki) - tvrdi (mrki) smeđi ugljen - meki smeđi ugljen (lignit) - prisutni u paleozoiku, mezozoiku, a najviše u tercijaru (98, 1%) - kameni (Raša) i smeđi

n klasifikacija ugljena – postoje brojne podjele po različitim parametrima: § § § § stupanj karbonizacije ishodišna tvar geneza petrografska svojstva ugljena kemijski sastav ugljena tehnološki sastav ugljena kalorična vrijednost količina hlapivih tvari

GENEZA (proces postanka) ugljena: 1. ishodišna tvar - teško razlikovati, moguće prema starosti 2. prvotni ili biokemijski procesi - uvjetovali prve procese u močvarištu (tresetištu) - truljenje, gnjiljenje, humifikacija 3. geokemijski procesi - uvjetovali različite stupnjeve karbonizacije n rezultat navedenih procesa je ugljen - organogeni sediment HILTOVO PRAVILO – ugljeni unutar jednog bazena s povećanjem dubine zalijeganja ili geološke starosti sadrže sve manje volatila i većeg su stupnja karbonizacije

GENETSKA KLASIFIKACIJA (po ishodišnoj tvari i procesima pougljenjivanja) HUMOLITI - od drevenastog i zeljastog bilja; očuvana građa drvenastog bilja (npr. antaraksiliti) LIPTOBIOLITI - nastaju u procesu eluvijacije (ispiranja) u protočnim močvarama: od spora i plolena, kutikuka i dijelova listova, smolnih tjelešaca, ostaaka kore drvenastog bilja HUMITOSAPROPELITI (ili SAPROPELOHUMITOLITI) - od višeg i nižeg bilja; čvrst, žilav i trajan - sadrži puno CH, i osobito H SAPROPELITI - od ostatka nižeg bilja i planktona; razloženo staničje čini amorfnu masu unutar koje plivaju ostaci planktonskih organizama

n ležišta ugljena su uslojena, proces postanka odvija se na širokom prostoru - široko rasprostranjen sediment n relativno jednostavno se izračunavaju rezerve ugljena (dovoljna 1 bušotina - debljina sloja) - često se skida krovina - otvoreni kop

n kremeni pijesci – za keramičku industriju – Ng - leće, bočno isklinjuju n kamenolomi – tehnički kamen; arhitektonsko-građevni kamen – kamen - nemetalna sirovina – važna stratigrafija (npr. Brač, Istra), litostratigrafska istraživanja: odrediti facijese; način pojavljivanja: uslojenost (debelo uslojeni, gromadasti. . . )