EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI 1914 1929 EKSPRESIONIZAM Grad

EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI 1914. – 1929.

EKSPRESIONIZAM

Grad, smrt, nemir, tjeskoba Stvarnost nije izvan nas, ona je u nama Njemačka, Austro. Ugarska. Hrvatska EKSPRESIONIZAM 1910. 1924. Raspadanje tijeka, KRIK H. Bahr, G. Benn, G. Trakl

Smrt Antuna Gustava Matoša 1914. Antologija Hrvatska mlada lirika (1914. ) – okuplja sljedbenike A. G. Matoša označava kraj moderne i početak novih tendencija mnogi je smatraju granicom dviju epoha neki autori pokušavaju i do 1916. godine ostati vjerni modernističkom izričaju

U njoj objavljuju: Ivo Andrić Vladimir Čerina Janko Polić Kamov Nikola Polić Tin Ujević -kult forme , ljepote i jezika (osim Kamova) -lirski pejsaž

1916. – nove tendencije u hrvatskoj književnosti najavljuje Ulderiko Donadini (1894. -1923. ) pokreće časopis Kokot 1916. u jeku rata (1916. 1918. ) U časopisu objavljuje Marinettijev futuristički manifest

časopis hrvatske avangarde u kojem je objavljeno više programskih članaka, kritika, polemika, pamfleta, recenzija, pjesama te proznih i dramskih tekstova. Preko njega se obračunavao i s aktualnim časopisima (Savremenikom, Hrvatskom prosvjetom)

Život se manifestira u dinamici �-Futuristička želja za ratom je histerični krik čovječanstva za promjenom i gibanjem �Novi nihil �Bunt, borbenost, težanja za aktualnošću

-Donadini u hrvatsku književnost unosi nemir, poticajnu bunu -Izraziti individualist -Napada, odbacuje, ali i prihvaća ekspresionistička načela -Radikalno se opire književnoj tradiciji

- Pisao je pripovijetke, novele, crtice, kraće romane i drame - Najznačajnija djela Lude priče (1915. ), roman Kroz šibe (1921. )

Antun Branko Šimić – nemir pretvorio u oluju (1898. -1925. ) - Središnji predstavnik novih intencija - Najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti -Totalno negira tradiciju i povezanost književnosti s društvenim problemima -Nakon susreta s njemačkim časopisom “ Der Sturm” pokreće svoje časopise - “Vijavica” (1917. ) -“Juriš” (1919. ) -

Umjetnost za njega predstavlja najintenzivniji doživljaj svijeta i života koji se reflektira kroz umjetnika: onako kako ga on vidi i doživljava Umjetnost ne može biti tendenciozna , ona je vječna i ne može ostarjeti ni zastarjeti Traži bit, čovjeka i svijeta, a ne neku apstraktnu ljepotu Dobro poznaje avangardne stilove u Europi Protiv nereda u umjetnosti Unosi stvaralačku pobunu Uvodi slobodan stih, izostavlja interpunkciju radi traženja slobode izraza Zbirka pjesama “Preobraženja” (1920. )

Krleža, Andrić, Cesarec kao ekspresionisti Miroslav Krleža (1893. -1981. ) u djelima prve faze stvaralaštva ima ekspresionističkih elemenata Simfonije (1917. ) – ekspresionistička obilježja: crne slutnje, strah, bol, rušenje, iracionalnost drama Kraljevo (1918. ) – opći nemir, gibanje, masa Zahtjeva društveno angažiranu književnost Središnja osobnost “književne ljevice”

Krleža i August Cesarec pokreću časopis Plamen (1919. ) Književna republika (1924. -1927. ) August Cesarec (1893. -1941. ) Ekspresionistički elementi u djelima: Stihovi (1919). ; roman Careva kraljevina (1925. ), novela Za novim putem (1926. )

Ivo Andrić (1892. -1975. ) Pjesničke proze (pjesme u prozi) Ex Ponto (1918. ), Nemiri (1920. ) – doživljavanje i preživljavanje zatvora i rata u izrazu jednostavne lirske fraze Pripovijetke (1924. )

PREDSTAV NICI OBILJEŽJA EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI VRIJEME JAVLJANJA ČASOPISI

U. DONADINI A. B. ŠIMIĆ M. KRLEŽA A. CESAREC I. ANDRIĆ POBUNA PROTIV TRADICIJE, SLOBODAN STIH, STRAH, NEMIR EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ 1916. 1929. KOKOT VIJAVICA JURIŠ PLAMEN KNJIŽ. REPUBLIKA