Hrvatska renesansna knjievnost epika Hrvatska u 16 stoljeu

Hrvatska renesansna književnost (epika)

Hrvatska u 16. stoljeću → velik dio dalmatinskoga zaleđa pod turskom vlašću → obalna Dalmacija u sastavu Mletačke Republike → Banska Hrvatska (ostaci ostataka) i Slavonija - u sklopu Habsburške Monarhije → Dubrovačka Republika zadržava status vazalne države Osmanskoga Carstva

Marko Marulić, Split Petar Hektorvić, Hvar Marin Držić, Dubrovnik Takvo je stanje imalo velik utjecaj na razvoj književne kulture, pa tako slobodna Dubrovačka Republika zajedno s razvijenijim gradovima mletačke Dalmacije i dalje ostaje središte književnoga i kulturnoga života, dok krajevi pod turskom vlašću teže razvijaju književnu kulturu. Dinko Ranjina, Dubrovnik Hanibal Lucić, Hvar

Hrvatska renesansna književnost Značajke Književni centri trajanje – 16. st. - imitacija uzora (antički pisci, Dante. . . ) - težnja za harmonijom i skladom - priroda i čovjek u središtu pozornosti - njegovanje narodnoga jezika - zbog društvenih i povijesnih okolnosti – razlikuje se od europske u temama i problemima koji se obrađuju Split Šibenik Zadar Hvar Dubrovnik Split Dubrovnik

Epske vrste u hrvatskoj renesansnoj književnosti Epska vrsta Predstavnici • biblijsko-vergilijanski ep • povijesni ep Marko Marulić, Judita Brne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada Mavro Vetranović, Piligrin Juraj Baraković, Vila Slovinka • alegorijski ep • pastoralno-alegorijski roman Petar Zoranić, Planine • putopisni spjev Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje • stihovna ljubavna pripovijetka • opisno-narativne pjesme • kraće epske pjesme

Prvi se put u hrvatskoj književnosti pojavljuje roman kao književna vrsta

Petar Zoranić, Planine

Petar Zoranić - rođen 1508. u Zadru - potječe iz ninske plemićke obitelji - školovao se u Zadru i vjerojatno Padovi - po zanimanju pravnik, notar i javni službenik - malo podataka o životu , većinu saznajemo iz romana Planine - posljednji podaci o njemu iz 1543. - pretpostavlja se da je stradao od Turaka, ali se ne zna točna godina, zasigurno prije 1569.

Planine “ke zadrže u sebi pisni pete po pastirih, pripovisti i pritvori junakov i diklic i mnoge ostale stvari složene po Petru Zoraniću Ninjaninu” • autobiografski pastoralni roman u prozi i stihovima • napisan 1536. , tiskan 1569. • posvećen kninskom kanoniku Mateju Matijeviću • sastoji se od 24 poglavlja

Sažetak Putovanje započinje s vilom Zoricom u koju je bio zaljubljen mladić Žiljbil, kojega su bogovi pretvorili ljiljan (žilj = ljiljan), a on je u grbu Zoranića. Vila mu predloži da pođe u planine, kako bi pronašao biljku koja će ga izliječiti od ljubavne boli. Nakon što je napustio Zoricu, vila Milost ga prenese preko mora i ostavi u Primorju. Zoran kreće u planine, no nakon nekog vremena put mu prepriječi sedmoglava neman. Zorana spašava vila Milost i vodi do Vražjih vrata (kanjon Velike Paklenice) i do otvora iz kojeg izlazi Burin bijes. Vila mu priča o Burinom životu i objašnjava mu rodbinske veze u Paklu.

Drugog, trećeg i četvrtog dana Zoran je u društvu pastira, s njima pjeva, razgovara, pomaže im i zabavlja se. Nicolas Poussin (1594. - 1665. ) Pastiri u Arkadiji Oton Iveković, Smrt Petra Svačića (vila Hrvatica, detalj) Petog dana Zoran kreće na istok prema Dinari. Nailazi na pastire koji čuvaju svoje stado od vukova. No ondje vukovi predstavljaju Turke i Zoranić ovime poziva Hrvate na borbu protiv Turaka. Kasnije Zoran susreće vilu Svist koja ga uputi vili Dinari. Dinara pomaže Zoranu u njegovoj ljubavnoj nevolji. Kasnije on zaspe i sanja “Perivoj od Slave“.

U zoru šestog dana Zoran se oprašta od vile Dinare i kreće kući. Uputivši se niz goru susreće vilu Krku, Dinarinu kćer. Ploveći njenom lađom razgleda Knin, Skradin i Šibenik. Tada ga vila Krka napušta i vila Milost ga nosi na kraj Zatona i odlazi u Nin. Prolazi kraj groba plemenite Jelene (njegove majke) i groba Jurija Divnića, ninskog biskupa, čiji grob kite pastiri. Poklonivši se nad njegovim grobom, Zoran ima viziju: otvorilo se nebo i pred njim se pojavi Istina u društvu sa sv. Jeronimom i biskupom Divnićem. Zoran im obećava da će se ostaviti svjetovnih taština i pjevanja o zemaljskoj ljubavi te od sada slijediti put božje ljubavi. Uto vizije nestane, a pjesnik se odmori na svojoj bašćini.

Najdomoljubnije renesansno djelo • promiče hrvatski jezik • potiče slavljenje (opisivanje) prirodnih ljepota domovine • potiče na otpor i borbu protiv Turaka (suvremena stvarnost) • promiče svijest o kontinuitetu hrvatskog jezika, književnosti i kulture • kori odnarođivanje

KNJIŽEVNI UZORI I UTJECAJI

Jacopo Sannazzaro Planine su nastale po uzoru na roman Arkadija Jacopa Sannazzara (Arcadia 1504. ) – pastirski roman u stihu i prozi. Jacopo Sannazzaro (1456. -1530. ) Opisuje sretan život pastira daleko od ratova i suvremenih događanja u zemlji sna u kojoj se plače samo zbog neuzvraćene ljubavi. Planine su “rasuta bašćina” poprište neprestanih borbi i tragedija gdje svakodnevno stradavaju stada i pastiri, a posljednji preživjeli pastiri čuvaju, iz poštovanja prema baštini, ostatke stada

Dante Alighieri ZORANIĆ DANTE pjesnik kao glavni lik, pripovijedanje u 1. licu Zoran Dante pjesnik na svom putu ima vodilje vila Milost Beatrice motiv pakla i zvijeri koje simboliziraju grijehe dolazak do Vražjih vrata odakle Zoran gleda kroz čaroban kamen u propast paklenu pakao začetnik narodne kulture i jezika sv. Jeronim smatrao se tvorcem glagoljice, samim tim i začetnikom hrvatske književne tradicije Vergilije književni uzor, simbolizira početak talijanske kulture Zoran se želi izliječiti od ljubavne boli Dante se želi pročistiti od grijeha

Srednjovjekovni elementi • alegoričnost, metaforika, motiv alegorijskog putovanja • alegoričnost broja 7: zvijer sa 7 glava, 7 godina je nesretno zaljubljen, 7 padova vode, tj. slapova Krke, 7 dana putuje • alegorično putovanje predstavlja čovjekov život • temeljno alegorično značenje djela - važnost moralnog usavršavanja; čovjek u mladosti ne spoznaje prave duhovne vrijednosti, ali njima teži; na svom putu k zrelosti, čovjek se čisti od grijeha mladosti

Renesansni i realistični elementi • glavni lik Zoran oblikovan je prema samom autoru • česti upadi Turaka (aktualnost) • realni geografski predjeli kojima Zoran putuje • pripovijedanje u ich - formi (kao realni pripovjedač) • opisivanje vlastitih osjećaja (ljubavna bol) • opisivanje prirode i stvarnog života

Renesansni i realistični elementi • angažirani stav o društvenim i političkim problemima svoga vremena • svijest o vlastitoj prošlosti, kulturi i nacionalnom jeziku • afirmacija čovjekovih duhovnih i stvaralačkih sposobnosti • svijest o kontinuitetu vlastite nacionalne kulture (sv. Jeronim, pastir Marul, tj. Marulić) • književno djelo omogućava spoznaju dobra i zla i vodi čovjeka moralnom usavršavanju

Tipovi izražavanja u romanu (književne vrste) • pjesnička poslanica (posveta Mateju Matijeviću) • novele tj. pripovijesti (autorsko pripovijedanje, pastirske pripovijesti, pripovijesti vila) • petrarkistička lirika (ljubavne pjesme ) • bukolička lirika (pastirske pjesme ) • političke pjesme ("prepjev" Marulićeve "Molitve suprotiva Turkom")

Ganka i poj tužbeni od bašćine rasute i poj Marula pastira kob znobiti utiši obile traviti lačneturvitati plandovatipožgatizačjur – providjeti – vekša – tva – sv. Mihovil – bašćina – sudbina kvariti, štetiti utišaj obilje začarati, opčiniti gladne lutati ne raditi ništa, uživati zapaliti zašto već ukazati se veća tvoja anđeo koji je zbacio zmaja (đavola) na zemlju očevina, zavičaj