KR hrvatska rije KRAS stara hrvatska rije indoeuropskog

KRŠ - hrvatska riječ KRAS - stara hrvatska riječ, indoeuropskog porijekla; Slovenija, Srbija KARST - Srbija - vrlo razvedeni reljef nastao procesima kemijskog trošenja stijena (mehaničko trošenje slabije izraženo) karbonati, soli (gips, sol/halit) - KEMIJSKO TROŠENJE - otapanje vapnenaca; preduvjet je tektonska “raspucanost” terena H 20 + CO 2→ H 2 CO 3 - ugljična kiselina (slaba!) - otapa stijene (karbonatne minerale) H 2 CO 3 + Ca. CO 3 → Ca(HCO 3)2 ↔ Ca. CO 3 ↓ + CO 2 ↑ + H 2 O; geneza krša - dugotrajan proces, krš se počeo stvarati prije nekoliko milijuna godina (različita klima od današnje) fosilni krš - “paleokrš”! otapanje - korozija - površinska, proces otapanja ide prema dolje - intenzitet ovisi o temperaturi (viša temp. - veća korozija)

Hrvatska - krš prisutan na Baniji, Žumberku, Medvednici, Ivančici, cijela Istra i Dalmacija - oko 50% površine Hrvatske (razlikovati ograničene pojave i cijela područja!) Slovenija - 50% površine krš Crna Gora - gotovo cijela površina okršena Turska, Grčka, južna Francuska, južna Italija (Apulija), Jamajka, Kuba, Vijetnam, Kina, Meksiko, Karibi. . .

POVRŠINSKI OBLICI veliki mali VRTAČE/PONIKVE DOCI/UVALE/DOLINE KRŠKA POLJA PONORI ŠKRAPE KAMENICE PODZEMNI OBLICI veliki mali JAME/PONORI ŠPILJE KRŠKI IZVORI STALAKTITI STALAGMITI STUPOVI ZAVJESE SALJEVI

krška dolina nastala srastanjem vrtača POVRŠINSKI KRŠKI OBLICI vrtača ponornica izvor ulaz u špilja ponor / vrtača koja je urušena urušne breče preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. & Carlston, D. H. (2001): Physical Geology doline krška dolina izvori vrtače duboko usječen stalni tok špilja rijeke ponornice preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

PONIKVE ILI VRTAČE PONIKVE - veći oblici, mjesto gdje je ujezerena voda ili se voda gubi u podzemlje - za razliku od vrtača nije isključivo ljevkastog oblika? - ponikve su isto što i vrtače? ! preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije VRTAČE - ljevkasti oblik kružnog presjeka bez aktivnog toka, relativno male, dno im je obično uže i prekriveno zemljom crvenicom - nastaju urušavanjem špilja ili urušavanjem kaverni (podzemne bez otvora na površini) - često su orijentirane - pojavljuju se u nizu - veza s tektonskim pravcima!?

preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda ponikve ili vrtače - obradive površine; prijevoj između Buškog blata i Duvanjskog polja

DOCI / DOLINE ili UVALE - izduženi reljefni oblici (počinju u visokoj točki reljefa, a završavaju na nižoj); dno nije ravno, obično bez površinskih vodenih tokova ili su manji periodički tokovi koji završavaju u ponorima - nastaju spajanjem vrtača preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda detalj iz Grahovskog polja u okolici Konavala

KRŠKA POLJA - najveće morfološke pojave u kršu - prostrane, zaravnjene površine zatvorenih zavala - zatvorena zavala s krškim pojavama i podzemnim odvodnjavanjem - duljina - više desetaka kilometara; nešto manje širine - dulja os tektonski predisponirana preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda polje u krškom kamenjaru - plodno tlo za uzgoj žitarica npr. Ličo, Gacko, Krbavsko, Livanjsko, Duvanjsko polje

PONOR - vertikalni oblici - udubine ili pukotine izravno vezane s vodonosnim šupljinama u podzemlju; ima ih ponikvastih, pukotinskih i špiljskih - važni u hidrogeologiji krša Perinka - ponor Gacke kod Švice, Lika (snimio: S. Božičević)

preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda Tučić ponor kraj Gračaca Ponor Perika u donjem Švičkom polju

ŠKRAPE - manji oblici; žljebovi na vapnenačkim površinama nastali korozijskim djelovanjem tekuće vode (na površini i u podzemlju!) škrape koje je voda napravila u blatu, Mosor plitko urezane škrape preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda

desetak metara duge škrape, Senjsko bilo preuzeto iz: Božičević, S. (2000): Kamen i voda KAMENICE - zdjelaste forme nastale korozijom vode

JAMA - duboka “rupa”, vertikalna u koju ne utječe aktivan tok (kao ponor, ali bez vode!) - dubine veća od dužine www. marinadalmacija. hr/velebit. htm Lukina jama - sjeverni Velebit, dubina 1392 m, nastala duž tri vertikalna rasjeda public. carnet. hr/speleo/eng/lukinaj. html

www. hrvati. de/phpbb 3/viewtopic. php? f=17&t=895

PODZEMNI OBLICI ŠPILJE (pećine) - horizontalni objekti (šupljine) nastale korozijom u stijenama - mogu biti u nekoliko nivoa preuzeto iz: Plummer, Ch. C. , Mc. Geary, D. (1993): Physical Geology tečenjem vode duž pukotina i slojnih ploha dolazi do otapanja vapnenca i oblikovanja šupljina ispod vodnog lica spuštanjem vodnog lica ispod špiljskog sustava koji se sada povećava, ulazi zrak; precipitacija kalcita oblikuje stalaktite i stalagmite

ponikve vodno lice stup makaroni stalaktiti podzemna voda cirkulira kroz vadoznu zonu i teće kroz zonu zasićenja, otapajući karbonate i oblikujući sustave šupljina podzemna voda duž površine vode temeljnice oblikuje sustave horizontalnih šupljina kroz koje se otopljene stijene prenose u površinske tokove povećavajući šupljine i prolaze kaskade zavjese stalagmiti kolaps breče ponikve vodno lice površinska tekućica erodira duboku dolinu, nivo vode temeljnice se spušta, šupljine/prolazi oblikuju povezani sustav špilja i kaverni preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J. S. (1999): Essentials of Geology

Hrvatska - veliki špiljski sistemi - Medvednica, Cerovačke špilje, Lokvarka… Slovenija - Postojna - rasjedi, bore - splet kanala nastao tektonikom? ? Rusija - Kristalna špilja - određena tektonikom www. agencija-vangogh. si/fra/postojna. asp Cerovačke špilje Postojna www. e-turizam. com/Turizam-Vijesti/Vijesti-iz-Slovenije/Slovenija-Postojnska-p KAVERNE - jednostavne, nisu otvorene prema površini - podzemne šupljine

Rusija - Kristalna špilja - određena tektonikom

RAZLIČITI TIPOVI SIGA U KRŠU stalaktiti stalagmiti stupovi zavjese saljevi… nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999. ; D. LACKOVIĆ: Sige

nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999. ; D. LACKOVIĆ: Sige

STALAKTITI - rastu od stropa prema podu špilje - središnji kanalić građen od vertikalno orijentiranih kristala kroz koji prolazi voda, a vanjski sloj od radijalno orijentiranih kristala (okomitih na središnji kanal) - kružnog, elipsoidalnog ili valovitog kružnog presjeka stalaktitne cjevčice popularno zvane “makaroni” - početni stadij formiranja stalaktita kada voda teče s unutarnje strane cjevčice; špilja u kamenolomu Tounj, Ogulin; snimio: D. Lacković nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999. ; D. LACKOVIĆ: Sige

stalaktit i pripadajući stalagmit (većeg promjera!), špilja Veternica, Medvednica snimio D. Lacković stalaktiti konusnog oblika kao posljedica slijevanja vode s vanjske strane prvotne cjevčice; špilja za Gromačkom vlakom, Orašac, Dubrovnik; šišmiš potkovnjak; snimio: D. Lacković

STALAGMITI - s poda špilje rastu prema gore - nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalagmita iznad - kapljica koja padne sa stalaktita još uvijek sadrži nešto hidrokarbonata - udar o pod - iz kapljice se oslobađa CO 2 - taloženje Ca. CO 3 nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999. ; D. LACKOVIĆ: Sige stalagmiti, Kojina jama, Rakovica, Kordun, snimio: D. Lacković

stalagmiti s dobro vidljivom slojevitom građom; Kraljevska jama, otok Hvar; snimio: D. Lacković

STUPOVI ili STALAGMATI - stalaktiti se spajaju s podom ili s pripadajućim stalagmitom podzemno jezero sa saljevima koji se proširuju uz površinu jezera i stupom; jama Vodarica, Jurline, južni Velebit; snimio: D. Lacković

ZAVJESE - nastaje na kosim stropovima ili previsnim zidovima po kojima se linijski slijeva voda i iza sebe ostavlja tanki sloj kalcita zavjese nazubljenih rubova, Kojina jama, Rakovica, Kordun; snimio: D. Lacković - kalciti rastu izduženi okomito na smjer toka vode i obično tvore zupčasti rub na zadnjem sloju zavjese nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999. ; D. LACKOVIĆ: Sige zavjesa s glatkim rubom, Jopićeva špilja, Krnjak, Kordun; snimio: D. Lacković

SALJEVI - česte sige, različitog oblika, a ovise o podlozi na kojoj nastaju - kad prekriva neočvrsnuti sediment, vodeni tok naknadno odnese sediment - ostaje “baldahin” ili “nadstrešnica” - iznad jezera raste do njegove površine - prestaje rasti prema dolje i raste u horizontalu - stvara ravnu ploču - spuštanjem razine vode ostaje u zraku s ravnim završetkom - označava nekadašnju razinu jezera (vidi crtež dolje!) saljev sa zavjesama i stalgtitima, Jopićeva špilja, Krnjak, Kordun; snimio: D. Lacković nacrtali: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić, 1999. ; D. LACKOVIĆ: Sige

saljevi; tamna boja gornjeg dijela - posljedica onečišćenja kalcita organskom tvari; Manita peć, Velika Paklenica, južni Velebit, snimio D. Lacković

HIDROGEOLOGIJA KRŠA - VODE U KRŠU - KRŠKI IZVORI - gdje izvire relativno velika količina vode iz podzemlja - ESTAVELE - voda izvire pri visokom vodostaju; specifičan tip izvora u kršu - periodički - RIJEKE PONORNICE - VRULJE - specifične u primorju preuzeto iz: Marjanac, T. (1998): Predavanja iz Fizičke geologije

VODE U KRŠU - umjetna jezera, hidroakumulacije - proizvodnja električne energije problem! - voda se gubi u podzemlju (pukotine, kaverne, špilje, tektonika) - velika važnost nepropusnih naslaga - barijere - izrada injekcijskih zavjese u podzemlju - postavljanje brana vidi prethodno predavanje - umjetna jezera!! VELIKI PROBLEM - ONEČIŠĆENJE VODA U KRŠU!