Hrvatska pismenost tekla je na trima pismima latinici

Hrvatska pismenost tekla je na trima pismima: - latinici - glagoljici - ćirilici (hrvatska ćirilica – bosančica)

- prvo hrvatsko pismo - sastavio ju je Konstantin Ćiril u 9. st. za crkvene potrebe - dva tipa: okrugla i uglata (u Hrvatskoj) glagoljica - glagoljska abeceda zove se azbuka prema nazivima prvih dvaju slova – az, buki. - hrvatska ćirilica – bosančica

GODINA: 1100. PISMO: glagoljica JEZIK: starohrvatski PRONAĐENA: zaseok Jurandvor kraj Baške na otoku Krku u crkvici sv. Lucije

JEZIČNI DOKUMENT - prvi hrvatski cjeloviti tekst POVIJESNI DOKUMENT – spominje se ime kralja Zvonimira PRAVNI DOKUMENT – darovnica SADRŽAJ: kralj Zvonimir daruje zemljište crkvici sv. Lucije i navode se svjedoci toga darivanja.

IZGLED - 13 redaka - 100 riječi - izgrađena od kamena vapnenca - ukrašena ornamentikom

Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoj dane, svetoj Luciji. I svjedoče mi Desimir, župan u Krbavi, Martin u Lici, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na otoku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 evanđelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu sa svojih devetero braće u dane knez Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mikule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu. TEKST

najstariji glagoljski, rukom pisani, zakonski spomenik 1288. godina starohrvatski jezik, glagoljica

najstariji rukopisni spomenik pisan hrvatskom ćirilicom ili bosančicom 1250. godina

ili POHVALA GOSPI oko 1347. tekst pisan latinicom i hrvatskim jezikom

knjige tiskane tijekom 15. stoljeća (do 16. stoljeća) prva hrvatska tiskana knjiga MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA – 1483.

PRVI HRVATSKI RJEČNIK – 1595. Faust Vrančić Rječnik pet najuglednijih europskih jezika latinski, talijanski, njemački, dalmatinski i ugarski - prvi hrvatski samostalni tiskani rječnik

Najistaknutije mjesto u hrvatskoj književnosti 16. st. pripada Splićaninu Marku Maruliću. Među njegovim djelima ističe se spjev JUDITA iz 1501. godine, napisan hrvatskim jezikom. Zato ga nazivamo ocem hrvatske književnosti. ostali književnici – 16. st. Marin Držić, Petar Hektorović, Petar Zoranić (prvi hrvatski roman Planine)

PRVA HRVATSKA GRAMATIKA – 1604. Bartol Kašić Dvije knjige osnova ilirskoga jezika - prva cjelovita gramatika hrvatskoga jezika pisana latinskim jezikom

OZALJSKI KNJIŽEVNOJEZIČNI KRUG PREDSTAVNICI - Petar Zrinski, Katarina Zrinska, Fran Krsto Frankopan i Pavao Ritter Vitezović

ILIRSKI POKRET HRVATSKI PREPOROD - hrvatski književnici i znanstvenici nastoje odrediti književni jezik koji će biti zajednički svim Hrvatima – uvjeti za taj jezik stvoreni su u četvrtom desetljeću 19. stoljeća - ŠTOKAVŠTINA se odabire za osnovicu zajedničkog jezika zbog bogate štokavske književne baštine

1830. NAJAVA REFORME PRAVOPISA Ljudevit Gaj KRATKA OSNOVA HORVATSKOSLAVENSKOGA PRAVOPISANJA - nudi rješenje slovopisnih problema hrvatskoga jezika

1835. Ljudevit Gaj pokreće NOVINE HORVATSKE, SLAVONSKE I DALMATINSKE i književni prilog DANICA HORVATSKA, SLAVONSKA I DALMATINSKA - kajkavsko narječje i stari pravopis

1836. mijenja se naziv u NOVINE ILIRSKE i književni prilog DANICA ILIRSKA - štokavsko narječje i novi pravopis

1847. Hrvatski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim jezikom.

KNJIŽEVNICI (ILIRCI) Dimitrije Demeter Ivan Mažuranić Ivan Kukuljević Janko Drašković Antun Mihanović

- nakon II. svjetskog rata jačaju pritisci s težnjom da se hrvatski jezik što više posrbljuje - vrhunac takva nastojanja bio je 1954. NOVOSADSKI DOGOVOR na kojem je zaključeno da je "narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik", da se u nazivu jezika u službenoj upotrebi moraju isticati oba njegova dijela (hrvatski i srpski) te da treba izgraditi zajednički pravopis

1967. DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOGA JEZIKA

-zahtijeva se poštivanje ustavnoga propisa o jednakosti i ravnopravnosti četiriju književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga - zahtijeva se dosljedna primjena hrvatskoga književnog jezika u školama, novinarstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu - Deklaracija je politički osuđena, ali je odbačen NOVOSADSKI DOGOVOR i zajednički pravopis

- zaključeno je da hrvatskom jeziku odgovara jednoznačni naziv – HRVATSKI, bez obzira na sličnost sa srpskim jezikom - 1971. zabranjen pravopis BabićFinka-Moguš - 1972. tiskan u Londonu pa mu otuda naziv Londonac