Razvoj naseljenosti i populacijski razvoj Hrvatske Popis stanovnitva

Razvoj naseljenosti i populacijski razvoj Hrvatske

Popis stanovništva: -obuhvaća cjelokupno stanovništvo nekog teritorija -podaci se dobivaju neposredno od stanovništva (anketa ili popisnica) -provodi se svakih 10 godina -odnosi se na određeni (kritični) trenutak npr. 31. ožujka 2011. u 24 h

KRETANJE BROJA STANOVNIKA HRVATSKE PREMA POPISIMA (1857. – 2011. ) -do 1857. godine su procjene -1857. proveden prvi cjelovit popis stanovništva 2, 2 milijuna stan. -Broj stanovnika se kontinuirano povećava do danas (izuzev razdoblja nakon svjetskih i nakon Domovinskog rata) - do 1991. broj stanovnika više nego udvostručen 4, 7 milijuna stan. - osim izravnog gubitka zbog domovinskog rata, uzroci usporenog rasta u razdoblju 1991. – 2001. su niska rodnost te jaka emigracija radnog i fertilnog stanovništva (“brain drain”) -Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti 2050. 3 500 000 stan. !

2011. 4 300 000 -3, 1

1. svjetski rat 2011. 4 300 000 -3, 1 Domovinski rat Nova metodologija popisivanja

- u 12 županija i Gradu Zagrebu broj stanovnika se povećao (podaci iz popisa 1900. i 2001. ) - u ostalih 8 županija broj stanovnika se smanjio (manji nego prije 100 godina!) Krapinsko – zagorska, Sisačko – moslavačka, Karlovačka, Koprivničko – križevačka, Bjelovarsko – bilogorska, Ličko – senjska, Šibensko – kninska i Virovitičko – podravska -dvije krajnosti: -2001. Ličko – senjska županija ¼ stanovnika nego 1900. ! -2001. Grad Zagreb 6, 6 puta više stanovnika nego 1900. ! -2001. Grad Zagreb + Zagrebačka županija = ¼ stanovništva Hrvatske 6, 6 % teritorija!

4 međupopisna razdoblja sa negativnom stopom promjene broja stanovnika Međupopisno razdoblje Stopa Uzrok 1910. – 1921. - 0, 5 % 1. Svjetski rat 1931. – 1948. - 0, 1 % 2. Svjetski rat 1991. – 2001. - 7, 3 % Domovinski rat 2001. – 2011. - 3, 1 % Nova metodologija

BROJ STANOVNIKA I GUSTOĆA NASELJENOSTI -2011. 4 284 889 stan. podijelimo s površinom od 56 594 km² rezultat je 76 stan. /km² prosječna gustoća naseljenosti -Europa ima 69 stan. /km² -Hrvatska je srednje gusto naseljena država

- Gustoća naseljenosti Hrvatske po županijama (2001. )

REGIONALNA NEUJEDNAČENOST NASELJENOSTI

1. Panonsko – peripanonska Hrvatska a) Središnja – najnaseljeniji prostor glavni grad (1200 stan/km²) privlače brojne funkcije b) Istočna – privlači plodno tlo Slavonije prostor imigracije do druge polovice 20. st. emigracija smanjena gustoća stan. 100 stan. /km 2

2. Gorska Hrvatska Gorski Kotar i Lika regija s najrjeđom naseljenosti najizrazitiji depopulacijski dio Hrvatske - Kroz povijest uvijek imala najmanju naseljenost zbog reljefa, klime, slabije plodnosti tla i burne povijesti 12 stan. /km 2

3. Primorska Hrvatska a)Sjeverno Hrvatsko primorje gustoća kao prosjek Hrvatske b)Južno Hrvatsko primorje gustoća malo ispod prosjeka zbog tradicionalne emigracije i posljedica Domovinskog rata -pribalni pojas najnaseljeniji litoralizacija 75 stan. /km 2

Razvoj naseljenosti i populacijski razvoj Hrvatske - prvi popis 1857. g. - 2, 2 mil. st. , 2011. g. 4, 3 mil. stanovnika - do 1991. g. broj udvostručen, s kontinuiranim povećanjem - smanjenje broja stanovnika u četiri međupopisna razdoblja (1910. - 1921. , 1931. - 1948. , 1991. - 2001. , 2001. – 2011. ) 2 svjetska i Domovinski rat + nova metodologija popisivanja - uzroci slabog porasta: niska rodnost, jaka emigracija, ratovi - očekuje se daljnji pad broja stanovnika (2050. g. oko 3, 5 mil. st. ) - različiti trendovi po županijama: 12 županija i Grad Zagreb rast; 8 županija pad - prostorne razlike: Grad Zagreb - kontinuirani rast, Ličko-

- koncentracija stanovništva na malom prostoru – 1/4 Grad Zagreb i Zagrebačka županija - trend kretanja broja stanovnika kao i u ostalim tranzicijskim državama negativan - gustoća naseljenosti: 76 st. /km 2 = srednje gusto naseljena država - regionalna neujednačenost naseljenosti: najnaseljeniji Grad Zagreb, Međimurska, Varaždinska, Krapinskozagorska, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija - koncentracija stanovništva u Zagrebu, u većim gradovima, uz obalu, u nizinama -- regionalna neujednačenost; panonsko – peripanonska 100 stan. /km², gorska 12 stan. /km², primorska 75 stan. /km ²