IZVANUIONIKA TERENSKA NASTAVA KRASAN JE SAMOBOR Pripremila Senija

IZVANUČIONIČKA TERENSKA NASTAVA „KRASAN JE SAMOBOR” Pripremila: Senija Badić, prof. Zagreb

SAMOBOR JE LEPA VAROŠ (SAMOBORSKA) Samobor je lepa varoš, jedan, dva Samobor je lepi grad. Vu njem jesu lepe seke, tam jesu lepe seke sam jedna nevjerna. Ein, zwei, drei Draga, zakaj si tak tužna, jedan, dva zakaj si tak žalosna? • Misliš da bum te ostavil, haj ne bum te ostavil do groba crnoga. Ein, zwei, drei Igrajte mi mužikaši, jedan, dva igrajte mi rastanak. Igrajte za moju dragu, za moju milu dragu, koju ostavljam ja. Ein, zwei, drei

TERENSKA NASTAVA “ CIJELI SVIJET KORISTITE KAO UČIONICU. “ ( KONFUCIJE) o Interdisciplinarno povezivanje sadržaja različitih nastavnih predmeta – vanjska korelacija o Lakše i brže učenje o Sadržajno metodički i adekvatno pripremljeno s jasnim ciljevima i zadaćama o Iskustveno učenje = neposredno učenje o Pogodno za timski rad (rad u skupinama, grupama)

SVRHA IZVANUČIONIČKE TERENSKE NASTAVE : Ø Razvijanje komunikacijskih vještina (rad u skupinama – „gajevci”, „livadićevci”, „vrazovci”, „matoševci”) Ø Razvijanje vještine pisanja – zabilješke, natuknice Ø Poštivanje pravopisne norme (pisanje velikog početnog slova) Ø Razvijanje čitanja – glasno čitanje i čitanje u sebi Ø Razvijanje kreativnosti (stvaralački rad učenika – samostalno pisanje reportaže/putopisa, stvaranje računalne prezentacije ppt)

Ø Istraživački rad prije, na i poslije posjeta Samoboru (otkrivanje izvorne stvarnosti, služenje referentnom zbirkom i internetom ) Ø Njegovanje prirodne i kulturne baštine – uočavanje povijesnih znamenitosti na terenu uz pjevanje narodne pjesme „Samobor je lepa varoš” i budnice „Još Hrvatska ni propala” Ø Razvijanje kritičkog mišljenja nakon posjeta (ocjenjivanje i samoocjenjivanje, javno predstavljanje uz ppt) Ø Ostvarivanje VANJSKE MEĐUPREDMETNE KORELACIJE (Hrvatski jezik, Povijest, Glazbena kultura, Informatika, Sat razrednika) Ø Ostvarivanje UNUTARNJE KORELACIJE U HJ (Književnost, Jezik, Jezično izražavanje, Medijska kultura) Ø Ostvarivanje IMPLEMENTACIJE Građanskog odgoja i obrazovanja

HRVATSKI JEZIK SAT RAZREDNIKA posjet kulturnim ustanovama, ponašanje na javnom mjestu INFORMATIKA izrada prezentacija u računalnom obliku (PPT) VANJSKA MEĐUPREDMETNA KORELACIJA GRAĐANSKI ODGOJ društvena dimenzija timski rad, razvoj osobnog i zavičajnog identiteta GLAZBENA KULTURA Ferdo Livadić i Gajeva budnica „Još Hrvatska ni propala” i narodna „Samobor je lepa varoš” POVIJEST hrvatski narodni preporod – ilirski pokret

Unutarnja korelacija HRVATSKI JEZIK Književnost -budnice i davorije, Gajeva budnica„Još Hrvatska ni propala” -Putopis A. G. Matoša „Iz Samobora” Lektira: Dnevnik malog Perice (V. Majer) Jezik - Povijest i razvitak hrvatskoga jezika u 19. st. -Borba za hrvatski jezik -ilirski pokret Jezično izražavanje - Pisanje velikog početnog slova -Reportaža -Bilješka i natuknica -Putopis -Glasno čitanje -Krasnoslov Medijska kultura -Elektronički medij -Internet -Referentna zbirka - Igrani film „Tko pjeva zlo ne misli”(K. Golik)

CILJEVI I ZADATCI TERENSKE NASTAVE: q upoznati kulturno-povijesne znamenitosti Samobora q prošetati ulicama i trgovima grada uz potok Gradnu q stati ispred kuće u kojoj je živio A. G. Matoš i glasno pročitati dio teksta iz Matoševog putopisa „Iz Samobora” q zaustaviti se pokraj kuće Gajeve nećakinje Julije (Ljubice) Cantilly – velike neuzvraćene ljubavi pjesnika ilirca Stanka Vraza kojoj je posvetio „ Đulabije” q vidjeti crkvu sv. Anastazije i obići grob Julije Cantilly q odabrati (po vlastitom izboru) i zabilježiti perom i fotografijom poruke - ljubavne stihove suvremenih pjesnika na pregradnom zidu crkve uz Julijin grob

q posjetiti Livadićev dvorac (danas je to Samoborski muzej) i povezati s ilirskim pokretom i nastajanjem Gajeve budnice „Horvatov sloga i sjedinjenje” poznatu po prvom stihu „Još Hrvatska ni propala” koju je 1833. g. uglazbio ilirac Ferdo Livadić q razgledati prostor s izloženim eksponatima Samoborskog muzeja u pratnji kustosa muzeja (geološka, arheološka i kulturno-povijesna zbirka) q otpjevati budnicu (uz klavirsku pratnju) u sobi Ferde Livadića q posjetiti Park domovinske zahvalnosti gdje su postavljene spomen-ploče poginulim braniteljima Samobora i Svete Nedelje q riješiti radni list – kratak sažetak našeg posjeta Samoboru (predložak za samoprovjeru pisanja velikog početnog slova) q opustiti se uz poznate samoborske kremšnite

I VELIKI MATOŠ JE VOLIO SAMOBOR U KOJEM JE ŽIVIO OD 1908. DO 1910. NA TRGU KRALJA TOMISLAVA

Antun Gustav Matoš napisao je u svom putopisu o Samoboru sljedeće: „Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu čar bliskog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versaillesu, San-Cloudu, Schönbrunnu, Windsoru. Okolica je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i šume, vrta i prirode, rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja. Samobor je jedno od najhrvatskijih hrvatskih mjesta. ”

POTOK GRADNA TEČE KROZ SAMO SREDIŠTE SAMOBORA MOST OD ARMIRANOG BETONA NA POTOKU GRADNA IZGRAĐEN JE 1906. G. ; U ONO DOBA DRUGI MOST TE VELIČINE U EUROPI

LIVADIĆEV DVORAC - SAMOBORSKI MUZEJ ČIJI JE UTEMELJITELJ IVICA SUDNIK, SAKUPLJAČ MUZEJSKE GRAĐE I DUGOGODIŠNJI RAVNATELJ Ispred biste FERDE LIVADIĆA, skladatelja, ilirca, sudca i samoborskog gradonačelnika

PRED VREMENSKIM STUPOM - SAMOBOR KROZ STOLJEĆA OD PRETPOVIJESTI DO DANAS I PRED STARIM SAMOBORSKIM GRADOM IZ XIII. ST

POZNATA JE STOLJETNA TRADICIJA SAMOBORSKOG STAKLA, ALI I SPORTA U MUZEJU SU IZLOŽENE VRIJEDNE KNJIGE KAO ŠTO JE GAZOPHYLACIUM Ivana Belostenca i uvez DANICE ILIRSKE

LIVADIĆEVA SOBA IMA CENTRALNO MJESTO U MUZEJU – OVDJE SU SE SASTAJALI MNOGI ILIRCI

TEKST: LJUDEVIT GAJ GLAZBA: FERDO LIVADIĆ JOŠ HRVATSKA NI PROPALA , , Još Hrvatska ni propala dok mi živimo, visoko se bude stala kad ju zbudimo. Ak je dugo tvrdo spala, jača hoće bit, ak je sada u snu mala, će se prostranit. Hura! Nek se ori i hrvatski govori! Ni li skoro skrajnje vrijeme da nju zvisimo, ter da stransko teško breme iz nas bacimo? Stari smo i mi Hrvati, nismo zabili da smo vaši pravi brati, zlo prebavili. Hura! Nek se ori i hrvatski govori! Oj, Hrvati braćo mila, čujte našu riječ, razdružit nas neće sila baš nikakva već! Nas je nekad jedna majka draga rodila, hrvatskim nas, Bog joj plati, mlijekom dojila. Hura! Nek se ori i hrvatski govori!"

SAMOBORSKI ROMEO I JULIJA LJUBICA – JULIJA CANTILLY, NIKAD UZVRAĆENA VELIKA LJUBAV PJESNIKA ILIRCA STANKA VRAZA „Eto đulabije, / jabuke crvene!/Od njih Ti sagradih/ ponude kićene: //Primi od milosti, /dušo, dar u pjesmi/ Od onoga koj' Ti/ prstena dat ne smi. //

U MUZEJSKOM PROSTORU VRAZOVI STIHOVI „ĐULABIJE” POSVEĆENI JULIJI UZ NJEZINE GOBLENE I VEZOVE

STIHOVI SUVREMENIH PJESNIKA NA ZIDU UZ GROB VRAZOVE JULIJE - LJUBICE „Ljubici Julijani nigdje ni traga, osim u purpurnom đerdanu tih slatkih Vrazovih jabuka, rumenih kao ruže na pustoši njenog slavnog groba pored župne crkve. ” (A. G. Matoš)

ISPRED CRKVE SV. ANASTAZIJE I U PARKU DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI UZ SPOMEN-ZID POGINULIM HRVATSKIM BRANITELJIMA

U USPJEŠNOJ PROVEDBI IZVANUČIONIČKE TERENSKE NASTAVE SUDJELOVALI SU UČENICI I PROFESORI OSNOVNE ŠKOLE JABUKOVAC-ZAGREB I KUSTOSI MUZEJA GRADA SAMOBORA