SAT RAZREDNE ZAJEDNICE Priredila Marija Marinovi Novija istraivanja

SAT RAZREDNE ZAJEDNICE Priredila: Marija Marinović,

Novija istraživanja pokazuju da se u zadnje vrijeme sve više bavimo racionalnim, kognitivnim razvojem pojedinaca. Emocionalni i socijalni odgoj je zanemaren. “ DRUŠTVENI I EMOCIONALNI RAZVOJ SMJESTILI SMO NA STRAŽNJA SJEDALA I TO JE IZUZETNO NEPOVOLJNO ZA NAŠU DJECU I DRUŠTVO” CITAT IZ PAMETNIH POKRETA

Satovi razrednika – prilika za učenje životnih vještina U školi ne rade niti matetematičari, niti povijesničari, kemičari, jezičari, već učitelji. • Predmet njihovog rada su djeca Vođenje razreda, kao iznimno važnog posla u školi se zasniva se na kontaktima • Zasniva se na odnosima “ Mnogi nastavni sadržaji imaju instrumentalni karakter. Ne poimaju se kao cilj po sebi već kao pedagoško sredstvo: ”

Jačati pedagoški odnos Učitelj učenik Učenikučenik Učitelj roditelj

POSLOVI RAZREDNIKA q skrbi o učenicima q razgovara s roditeljima q savjestan glasnogovornik na sjednicama q realizira preventivne programe q obavlja brojne administrativne poslove

Pozdravljajući svoje učenike, učitelj upita: Što želite učiti od mene? I odgovor stiže: Kako se brinuti za svoje tijelo? Kako odgajati svoju djecu? Kako zajedno raditi? Kako živjeti s drugim ljudima? Kako se igrati? Koja je svrha života? I učitelj razmisli o ovim riječima i tuga preplavi njegovo srce jer njega nikad ne učiše takvim stvarima.

NEDOSTATAK EDUKACIJA q nema na učiteljskim studijima, niti na predmetnim studijima q nije sustavno i institucijski riješena u praksi škola q nema praćenja , niti vrjednovanja s ciljem razvoja kvalitete odgojnih sadržaja i postupaka Uloga razrednika postoji od 1964. g

PONAŠANJA UČENIKA q Jesu li se djeca promijenila? Čini se da jesu! - psuju, pišu sms poruke i telefoniraju na satu, - brbljaju, kasne na nastavu, drsko proturječe - ne pišu zadaće - piju, puše, nasilni su, zlostavljaju q Izazov suvremenih odgajatelja , a uzroci koje možda poznajemo ne pomažu u svakodnevnom radu q Pad autoriteta učitelja i osjećaj bespomoćnosti i indiferentnosti

ODGOVORNOST JE U NAŠIM RUKAMA Svakim svojim ulaskom u učionicu učitelji mijenjaju budućnost. ” “

Područja SRAktua Emoc Socij inalni razvo j j lna zbiva Hum nja – ani u odn korak osi s vrem Ekološko – enom zdravstveni odgoj Radne navike Profesionalna – orijentacija odnos prema Odgoj za radu poduzetn ištvo Kultura življenja – zdrav način života

Učenje je iskustvo. Ostalo su samo informacije. (A. Einstein) NE UČIMO SAMO GLAVOM Pametni pokreti pospješuju učenje

Za učenje bilo koje vrste, presudno je: očekivanje zadovoljstva. § Učenje, mišljenje, kreativnost i inteligencija nisu samo moždani procesi nego i procesi koji uključuju čitavo tijelo § Procesi koji povezuju tijelo i um su osjeti, emocije i misli. - Osjeti koje primamo očima, ušima, nosom, jezikom, kožom temelji su znanja. Tijelo je posrednik učenja jer sakuplja sve osjete koji nas obavještavaju o svijetu oko nas

- Emocije - Ljudi prave razliku između misli i osjećaja, no te razlike zapravo ne postoje. - Korisno je razgovarati o emocijama jer tako uključujemo misao i zaključivanje da bismo shvatili i verbalizirali emocionalno iskustvo - Kad ljudi nemaju emocionalnog ispuha počinju sumnjati u svoju osobnu vrijednost. - Kako bismo izbjegli sukobe, djeci često dajemo što žele i kad god to žele. To ih lišava prilike da nauče odgađati zadovoljstvo. - Misli - Temeljne obrasce, njih 90%, usvajamo u prvih pet godina života. Na taj uzorak pridodajemo svako buduće učenje. - Mašta je važnija od znanja, jer znanje ukazuje na sve što postoji a mašta ukazuje na sve što je moguće. (A. Einstein)

Igra je najuspješniji način stvaranja odnosa. TV bombardira stalno promjenjivom strujom slika, riječi i pokreta koji su prebrzi da bi ih mladi mozak mogao slijediti. Dijete može ponoviti što je vidjelo, ali bez dubljeg razumijevanja pa TV trajno utiče na djetetovu sposobnost učenja. Nedostaje tjelesna, emocionalna i osjetilna (miris, okus) zaokupljenost. Ta će navika doživotno utjecati na obrasce učenja. Razdoblje između 2. -5. godine je presudno za rad mozga. Kretanje budi i aktivira mnoge mentalne sposobnosti Nedostatak puzanja – teškoće s čitanjem (križno-lateralna koordinacija ruke i oka) Dječacima za rast i razvoj mozga treba više kretanja nego djevojčicama.

Pomažu senzomotornoj integraciji Pomažu aktiviranju cijelog sustava – uma i tijela Pametni pokreti Brain gym Pridonose učinkovitom poučavanju U podlozi su kognitivnog, socijalnog i emocionalnog razvoja

NEKI PAMETNI POKRETI Križno gibanje – istodobno aktivira obje moždane hemisfere (glasovna analiza, pisanje, slušanje, čitanje s razumijevanjem) Lijene osmice- aktivira lijevo i desno vidno polje (mehanizam čitanja, razumijevanje pročitanog) Dvostruko šaranje - crtanje s obje ruke istovremeno (praćenje uputa, pisanje, glasovna analiza, matematika) Slon – kratkoročno i dugoročno pamćenje, sposobnost mišljenja (govor, razumijevanje pri slušanju, pamćenje redoslijeda, glasovna analiza) Okretanje vrata - glasno čitanje, čitanje u sebi, vještine učenja

§ Energetsko zijevanje - povećava cirkulaciju kroz mozak i stimulira cijelo tijelo, opušta napetost u glavi i čeljusti (čitanje naglas, kreativno pisanje, javni govor) § Misleća kapa - kratkoročno radno pamćenje, unutarnji govor i vještine mišljenja, veća mentalna i fizička sposobnost (razumijevanje slušanja, javni govor, pjevanje, sviranje, glasovna analiza i sinteza) § Kvačenje - aktiviraju mozak za emocionalno centriranje, veću pažnju, gibanje lubanje (jasno slušanje i govorenje, pisanje testova i druge vještine, rad na tipkovnici) § Pozitivne točke - upute: vrhovima prstiju obje ruke lagano pritisnuti točke iznad očiju (na pola puta između linije rasta kose i obrva) § Misliti na ono što bismo htjeli zapamtiti ili na potencijalno stresnu situaciju, zatvoriti oči i zamišljati kako izvodimo tu aktivnost § (otpuštanje memorijskih blokada: znam “na vrh jezika mi je”, organizacijske sposobnosti, vještine učenja, pisanje testova)

Vježbe – kretanje bitno za učenje Lateralizacije Fokusiranja Centriranja

Lateralizacija – pokreti preko središnje linije tijela Integriraju lijevu i desnu hemisfere mozga što je temelj uspjeha u učenju

Fokusiranje – sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli tijelo na stražnju i prednju stranu, kao i na stražnje ( zatiljne ) i prednje ( čeone ) režnjeve NEFOKUSIRANI UČENICI IMAJU POMANJKANJE PAŽNJE, HIPERAKTIVNOST, JEZIČNE TEŠKOĆE I TEŠKOĆE RAZUMIJEVANJA.

CENTRIRANJE § Necentrirana djeca ne mogu izraziti emocije, imaju izražen strah… Centriranje je sposobnost prijelaza preko linije koja dijeli tijelo na gornji i donji dio te na odgovarajuće funkcije gornjeg i donjeg mozga. Srednji mozak – emocionalni sadržaji Veliki mozak – apstraktno mišljenje Ništa se ne može naučiti bez emocija i osjećaja smislenosti

Rast neurona i neuronske mreže – proces mijelizacije Brain Gym i drugi pokreti poput hodanja, joge, hrvanja, stvaraju u sustavu mala podešavanja nužna da se on oporavi za učinkovito učenje.

Zašto pokreti tako dramatično pomažu u učenju? Pokreti aktiviraju neuronske veze u čitavom tijelu i pretvaraju ga u instrument učenja.

Učinkovita, temeljita i razumna opcija koja olakšava učenje, podiže samopouzdanje, stvara pozitivnu sliku o sebi, Integrirajući pokreti izvođeni na razigran, usklađen način i uz glazbu aktiviraju čitav vestibularan sustav, velika područja motoričkog korteksa te frontalno polje oko područja čeonog režnja. (Jadranka Šantak: TAI CHI)

Emocionalni razvoj Senzomotorni razvoj Uvid Socijalni razvoj

SASTAVNICE SOCIJALNIH KOMPETENCIJA kontrola poriva upravljanje ljutnjom upućivanje komplimenata samokontrola SOCIJALNE KOMPETENCIJE komunikacija empatija prepoznavanje sličnosti i razlika rješavanje problema odlučivanje

. POČINJE VLADAVINA DESNE STRANE MOZGA… Logika, brojke i praktičnost još su važni, ali više nisu dovoljni u budućem životu. Danas se traže kreativnost, umjetnost, empatija i suosjećajnost…

§ ako je cilj odgoja pomoći djetetu da bude sretna, zadovoljna i dobro prilagođena osoba – onda je visok % EQ važniji nego što mislimo

Iskoristiti emocije za promoviranje vlastitih (životnih) ciljeva + Regulirati i kontrolirati emocije = EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

§ Istraživanja su pokazala da članovi. MENSE / klub inteligentnih/ ne ostvaruju ukupno veći uspjeh u životu od prosječno inteligentnih. § Visoki EQ jamči uspjeh jer se visoko emocionalno inteligentna osoba: - neće lako zbuniti, - rijetko će žaliti za svojim odlukama ili postupcima, -vrlo se dobro nosi sa stresom, -ima visoko samopuzdanje i -zna prepoznati svoje vrijednosti

SOCIJALNA INTELIGENCIJA I SOCIJALNA KOMPETENCIJA

Ako se pitate što je to, . . ? Naučio si me imena svih država i glavnih gradova na svijetu, ali me nisi naučio kako da preživim na ulicama svoga grada. Naučio si me imena i sastav svih minerala od kojih je građena Zemlja, ali pojma nemam kako da zaustavim osipanje svoga svijeta. Naučio si me rješavati matematičke probleme, ali me nisi naučio rješavati one životne. Naučio si me mnogim činjenicama. Hvala ti za to. Puna sam podataka kao hodajuća enciklopedija. Zašto onda, unatoč tomu, osjećam da ništa ne znam? Zašto osjećam da moram napustiti školu kako bih se napokon naučila nositi sa životom? Nepoznati autor

O SOCIJALNIM VJEŠTINAMA Razvijene socijalne vještine omogućuju dobro funkcioniranje u životu jer ukoliko ih posjedujemo znat ćemo što reći, kako napraviti dobar izbor te kako se ponašati u različitim situacijama.

Važno je znati… § Socijalne vještine se najčešće definiraju kao ponašanja koja su socijalno prikladna § Ponašanje koje je moguće naučiti § Ponašanje koje će pojedinac svjesno odabrati § Ponašanje koje bi trebalo biti prikladno obzirom na situaciju u kojoj se pojedinac nalazi § Ponašanje koje je prikladno obzirom na osobe koje se nalaze u toj interakciji

PROGRAM TSV Sadržaj programa-područja: ü Razvijanje pozitivne slike o sebi ü Razvijanje odgovornosti za vlastito ponašanje ü Poticanje i razvijanje mašte i kreativnosti ü Razumijevanje osjećaja, potreba i želja (ja i drugi) ü Upravljanje vlastitim postupcima ü Usvajanje socijalnih i komunikacijskih vještina ü Razvijanje socijalne kompetencije ü Razvijanje zajedništva i suradnje ü Uvažavanje zahtjeva i pravila

UČENJE SOCIJALNIH VJEŠTINA Područja razvoja socijalnih vještina kod učenika nižih razreda

PRVI RAZRED § ODGOVORNOST § POŠTOVANJE REDA I PRAVILA ŽIVLJENJA U ZAJEDNICI § POMAGANJE I DIJELJENJE § ULJUDNA KOMUNIKACIJA

DRUGI RAZRED § POMAGANJE § ODGOVORNOST PREMA OBVEZAMA § ULJUDNA KOMUNIKACIJA § STVARANJE PRIJATELJSTVA

TREĆI RAZRED § KVALITETNA KOMUNIKACIJA § SURADNJA § RJEŠAVANJE PROBLEMA I SUKOBA § SAMOPOUZDANJE

ČETVRTI RAZRED § POŠTOVANJE RAZLIČITOSTI, TOLERANCIJA I EMPATIJA § KREATIVNO I KRITIČKO MIŠLJENJE § SURADNJA § SAMOPOUZDANJE

ZAJEDNICA JE TEMELJ SOCIJALNOG RAZVOJA Na SR stvarati kontekst socijalnog razvoja Utjecaj može pridonijeti kvaliteti života djece

VI PIA T UTU E SIČ D L TE A J S LKIN AI JIU J ZC D ZIR LR E E VA A TM Ž O ĐU VA SR U NK O S J T O O PAN LO N TIČ D IIO E T KS J Z K Š R OE M T IA I KO M C Z V E L LUO PA A E N N M D O TN RIN A ŠA V JP K O TIA O ZM O A S INC R LO R A V E O TIDI A N K JV ED E N O R E A RAL JA G NAČELA KOJA POVEĆAVAJU SOCIJALNU KOMPETENCIJU

POSTUPCI UČITELJA KOJI SPRIJEĆAVAJU SOCIJALNI RAZVOJ PRAZNE PRIJETNJE STALNE USPOREDB E NEPRIMJEREN E POHVALE INDIREKTNO ISKAZIVANJE ZAHTIJEVA

Prvi razred PROGRAMSKI SADRŽAJI Iako su svi sadržaji čvrsto međusobno povezani i iskoordinirani uvjetno ćemo ih razdvojiti. Uspostavljanje odnosa (prvog i. . . ) te kvalitetna komunikacija s vršnjacima Uspostavljanje odnosa (prvog i. . . ) te kvalitetna komunikacija s odraslima Samostalnost u kretanju

Drugi razred SURADNIČKI OBLICI PONAŠANJA SURADNJA U RADU Programski sadržaji SURADNJA U IZVRŠAVANJU OSOBNIH POSLOVA U ŠKOLI SURADNJA PRI IZVRŠAVANJU OSOBNIH POSLOVA U OBITELJI SURADNJA U IZVRŠAVANJU ZAJEDNIČKIH POSLOVA

TREĆI RAZRED SAMOPROCJENA SVOGA RADA I PONAŠANJA Procjena kvaliteta Procjena točnosti Procjena tempa Procjena učešća u izvršavanju zajedničkog zadatka

ČETVRTI RAZRED PROCJENA RADA I PONAŠANJA DRUGIH ZAINTERSIRANOST ZA RAD I PONAŠANJE ODRASLIH PROCJENA PONAŠANJA VRŠNJAKA PROCJENA SUDJELOVANJA VRŠNJAKA U SKUPNIM AKTIVNOSTIMA PROCJENA INDIVIDUALNOG RADA VRŠNJAKA

Evidentno je da se u ovom radu ne može striktno odijeliti područje socijalnog od područja emocionalnog razvoja.

METODE RADA NA SR q Čitanje priča q. Igranje uloga q. Pedagoška radionica q. Spontani razgovor

Čitanje priča posebna je odgojna situacija Bajke i priče su važan dio djetinjstva. One su odraz kulture u kojoj su nastale. Prikazuju odnose medu ljudima, izmedu ljudi i prirode Nose sustav vrijednosti na kojem je izgradena ta kultura U priči Crvenkapica djeca se poistovjćuju s nejakom djevojčicom i bakom koje ugrožava proždrljivi vuk. Vuk je simbol zla i nasilja i u mnogim drugim pricama. § Ovu i druge priče koristimo u odgojne svrhe na više načina. § Edukativni sadržaj prilagođen je spoznajnim mogućnostima djeteta. § Uče o dobru i zlu, vjerovanju u ljudsku dobrotu koja pobjeđuje § Sukobi predstavljaju normalan odnos u kojem se ukrštaju različiti svakodnevni interesi i potrebe § S djecom ih čitamo kritički § Tražimo njihovo uživljavanje u uloge i pogled sa druge strane § Izvrsna su podloga za razgovor § Uče izražavati osjećaje

Spontani razgovor Reflektirajući razgovor u kojem djeca “ bistre” doživljene situacije pomažu im da sami dolaze do najboljih i za njih najprihvatljivijih rješenja SR su izvrsno mjesto za poticanje dječjeg razmišljanja i učenja kulturi komuniciranja § Aktivnosti koje bi djeci omogućavale da razgovaraju o svojim idejama u redovnoj nastavi učitelji doživljavaju kao nedisciplinu § Postali smo društvo slušača u kojem razgovor postaje izgubljena vještina § Važnost pričanja djetetu u punim rečenicama da čuje i oponaša cjelovite ideje § Čeoni režanj – zadužen za govorno područje – poslijednji se razvija , a najviše napreduje oko osme godine § Zbog njegovog razvoja važno je razgovarati na unutarnjem i vanjskom planu

Igranje uloga IGRA ULOGA je posebno korisna u radu s djecom. Zašto bi satovi razrednika služili samo za zbrajanje neopravdanih? IGRA ULOGA daje djeci moć — zaigrajte igru uloga, budite dijete, a ono učitelj. Neka vam pokaže svoje viđenje problema, a uz to kad «obuje vaše cipele» dobit će mogućnost da shvati i vaše razloge za donošenje nekih odluka. § Osmišljenoj igri svrha je § emocionalno oslobađanje, pružanje iskustva djetetu u konfliktnim situacijama. § Dramska igra je način da dijete uči o svijetu oko sebe. Dramska aktivnost je kreativna socijalna aktivnost pri kojoj se istražuju problemi. Unutar drame djeluje se u okolnostima zajedničke «kao da» situacije u kojoj se sudionici fizički, emotivno i intelektualno identificiraju sa zamišljenom situacijom. Kad djeca igraju uloge drugih, bolje razumijevaju njihove postupke.

Razvijanje životnih vještina

UČENJE ŽIVOTNIH VJEŠTINA TEMELJ JE RAZVOJA STABILNE, ODGOVORNE I OMILJENE OSOBE KORISNIJE JE UČITI DJECU RIMJERENOM PONAŠANJU NEGO IH REKORAVATI ZBOG NEPRIMJERENOGA ONAŠANJA AŽNO JE POSTUPNO I STALNO OUČAVANJE

§ NEKE OD ŽIVOTNIH VJEŠTINA KOJA BI UČENICI OBAVEZNO MORALI USVOJITI: . § - LJUBAZNOST / lijepo ponašanje/ § - POŠTOVANJE DRUGIH § - PRIJATELJSKO PONAŠANJE /dobra komunikacija, održavanje prijateljstva/ § § -EMPATIJA / reagiranje i shvaćanje emocija kod drugih/ SHVAĆANJE I IZRAŽAVANJE VLASTITIH OSJEĆAJA / svijest o emocijama i komunikacija/ § RJEŠAVANJA PROBLEMA U SURADNJI S DRUGIMA / s vršnjacima i odraslima/ § UPORNOST/ uspjeh, ulaganje napora, suočavanje s neuspjehom/

. RADIONICE: - KOMUNIKACIJA - ODUPRIJETI SE NEGATIVNOM PRITISKU - JAČANJE SAMOPOUZDANJA - PREPOZNAVANJE OSJEĆAJA

Aktivno slušanje § Sastavnica dobre komunikacije je i aktivno slušanje § Kad aktivno slušamo, poruke koje nam drugi upućuju ne čujemo kao optužbe i kritike, već kao izraz nezadovoljenih potreba sugovornika. jkm 58

Poruku: Baš mi je dosadno ovo što radimo! možemo čuti na razne načine. § Kao: Ja sam loš voditelj, ne znam ih zainteresirati za temu (optužujem sebe) § ili: Ti si bezobrazan i nezahvalan (optužujem drugog) § u oba slučaja se osjećam loše i krivim sebe 59 jkm

§ Moguće je reći : § Izgleda da te ovo što sad radimo ne zanima? Želiš li da se bavimo nečim drugim? § To ne znači slaganje i popuštanje. Možda i nećemo zadovoljiti učenikovu potrebu za promjenom aktivnosti, ali ćemo ga barem čuti bez etiketiranja kao bezobraznog ili doživljavanja sebe kao nesposobnog voditelja. Otvorili smo prostor za daljnju komunikaciju. jkm 60

OSOBINE DOBRIH RAZREDNIKA Kakvog razrednika žele učenici i roditelji? 1. Stručan 12. Poduzetan 2. Profesionalan 13. Samopouzdan 3. Autoritet 14. Emocionalan 4. Pristupačan 15. Organiziran 5. Ljubazan 16. Realističan 6. Komunikativan 7. Dosljedan 8. Iskren 9. Tolerantan 10. Taktičan 11. Duhovit

Umjesto zaključaka HVALA NA POZORNOSTI Pokažite djeci da mogu učiti, da mogu voljeti i imati prijatelje?

Literatura: § Dr. sc. C. Hannaford: PAMETNI POKRETI (Ostvarenje, 2007. ) § Dr. sc. P. E. Dennison: BRAIN GYM – priručnik za obitelj i edukatore (Ostvarenje, 2007. ) § D. Goleman: EMOCIONALNA INTELIGENCIJA (MK, Zgb. 1997. ) § L. Snapiro: KAKO RAZVITI EMOCIONALNU INTELIGENCIJU (MK, Zgb. 1998. )