GEOGRAFIJA RUSIJE TEME KOLEGIJA uenje ruskoga jezika podrazumijeva

GEOGRAFIJA RUSIJE

TEME KOLEGIJA • učenje ruskoga jezika podrazumijeva i znanja o ruskoj kulturi i civilizaciji, uključujući tu među ostalim: • • ruske običaje i tradiciju važne povijesne događaje rusku duhovnu kulturu osobine ruskoga mentaliteta

UVODNA PITANJA • • • Kolika je površina Rusije? Koliko rijeka ima u Rusiji i koja je najduža? Kako se naziva najdublje jezero u Rusiji? Koje su najviše planine u Rusiji? Koliko raznih naroda živi u Rusiji?

OPĆI PODACI O POVRŠINI RUSIJE - - Rusija se prostire na dva kontinenta: Europu i Aziju površina: oko 17 milijuna km 2 dvostruko više od npr. Kanade ili SAD udaljenost od zapada (Baltičkoga mora) na istok (Tihi ocean) je 10 000 km (četvrtina ekvatora), a sa sjevera (Koljski poluotok) na jug (sjeverni Kavkaz) oko 4 000 km u Rusiji ima 11 vremenskih zona: kad je na zapadu večer, na istoku je već jutro tri oceana (Atlantski, Tihi i Sjeverni ledeni) i dvanaest mora (Baltičko, Crno, Barentsovo, Bijelo, Istočnosibirsko, Beringovo, Japansko, itd. ) oplakuju ruske morske granica s 16 zemalja: Norveška, Finska, Estonija, Latvija, Bjelorusija, Poljska, Litva, Ukrajina, Gruzija, Azerbajdžan, Kazahstan, Mongolija, Kina i Koreja, a na moru s Japanom i SAD ukupna ruska granica: 61 000 km

KLIMATSKI POJASEVI RUSIJE • POLARNA • • • (ARKTIČKA) ZONA TUNDRE ZONA ŠUME ZONA STEPE ZONA POLUPUSTINJA I PUSTINJA SUPTROPSKA ZONA

POLARNA (ARKTIČKA) ZONA - područje ledenih, nenaseljenih pustinja - „kuhinja vremenskih prilika”: sa Sjevernog ledenog oceana se spuštaju mase hladnog arktičkog zraka na kontinent, noseći sa sobom maglu, mraz, led, snijeg, kišu, itd. - biljnog svijeta ovdje praktički i nema; vječni led - životinjski svijet čine bijeli medvjedi, morževi, tuljani, razne vrste riba i ptica, itd.

ZONA TUNDRE - također područje surovih klimatskih uvjeta: duga i hladna zima (7 -9 mjeseci), polarna noć - ljeto je kratko i prohladno - biljni svijet je oskudan; predstavljaju ga mahovina i lišajevi, u južnijim područjima i nisko grmlje i neke vrste ive i breze - životinje koje nastanjuju ovaj prostor su jeleni, vukovi, zečevi, bijele sove i druge vrste ptica

ZONA ŠUME TAJGA – neprohodna, mračna, jednolična, crnogorična šuma bora, jele, smreke, ariša, . . . –nalazi se uglavnom istočno od Urala (azijski dio Rusije) LISTOPADNA ŠUMA – svijetla, raznolika, pristupačna šuma breze, hrasta, topole, lipe, . . . – od Urala na zapad i jug (europski dio Rusije)

ZONA ŠUME • u ovom području su se naselili Rusi, a zajedno s njima i Kareli, Komi, Čuvaši, Saami, Tatari, Jakuti, itd. • u listopadnim šumama žive razne životinje, od kojih su najpoznatije mrki medvjed, a zatim vuk, lisica, jelen, zec, vjeverica, kuna, razne vrste ptica. . . • u tajgi, osim većine već navedenih životinja, žive još ris, sjeverni jeleni (sob, los) i razne životinje cijenjenog krzna: sjeverna lisica, vjeverica, samur, . . od ptica: smrekov krivokljunac, djetlić, jastreb, sova, itd. • Ural – „geološki raj”, nalazište mnogih ruda u velikim količinama: platina, željezo, nikal, živa, ugljen, nafta, . . .

ZONA STEPE - - dolazi poslije šumskog pojasa, dalje prema jugu; prije pojasa stepe postoji miješana zona šume i stepe stepska zona pruža se u duljinu oko 5 000 km, od Karpata na zapadu preko zapadnog Sibira do Altaja: to je pojas plodne crne zemlje sjeverni dio stepskog pojasa je iskorišten za rast raznih žitarica (pšenica, kukuruz, suncokret, . . . ), dok na južnom dijelu rastu razne vrste voća i povrća, a sade se i vinogradi ovo je također rudom bogato područje, koje daje velike količine nafte, plina, ugljena, željeza, kositra, cinka, olova, zlata, . . .

ZONA POLUPUSTINJA I PUSTINJA - - to je Prikaspijsko područje i istočno Predkavkazje to su mjesta prilično neplodne zemlje, bez dovoljno vode, nepogodno za ratarstvo, ali stočarstvo postoji (deve, ovce) biljni svijet u ovom području se prilagodio teškim uvjetima bez dovoljno vode, tako da su im podzemni dijelovi (korijenje) često puno razvijeniji od nadzemnih (stabljika, lišće) životinje ovoga područja žive u rupama u zemlji ili u pijesku: gušteri, zmije, itd. , a od većih životinja, tu su deve i neke vrste gazela desno: pustinja Gobi

SUPTROPSKA ZONA - krajnji jug/jugozapad zemlje, usko područje kavkaske crnomorske obale - ovdje su zime vrlo blage, a ljeta mediteranskoga tipa, tako da uspijeva razno južno voće i druge biljne vrste: palma, magnolija, mimoza, limun, naranča, mandarina, smokva, badem, . . . - na slici: iz okoline grada Soči

RELJEF RUSIJE - - - rijeka Jenisej dijeli Rusiju na zapadni, nizinski dio, i istočni, planinski dio Istočnoeuropska (Ruska) nizina se proteže od Baltika do Urala (1600 x 2400 km) Zapadnosibirska nizina (1900 x 2500 km) se prostire od Urala do Jeniseja najpoznatija planinska područja: Ural (najviši vrh Narodna gora, 1895 m), Kavkaz (najviši vrh Elbrus, 5642 m – najviša točka Europe) i Altaj (najviši vrh Beluha, 4506 m) na slici: rijeka Jenisej

RIJEKE I JEZERA RUSIJE - - - u Rusiji ima oko 2, 5 milijuna rijeka i oko 3 milijuna jezera najpoznatije i najvažnije rijeke su: u europskom dijelu Volga (3534 km), Ural (2428 km), Don (1870 km), Dnjepar (2285 km), Zapadna Dvina (1020 km), a u sibirskom Ob (3650 km, zajedno s Irtišem ima 5410 km), Irtiš , Jenisej (4092 km), Lena (4472 km) i Amur (2824 km) najvažnija jezera u Rusiji su Ladoga (17 700 km 2, 138 x 219 km), Onega (9 700 km 2) i Čudsko jezero (3 550 km 2) u Sibiru se nalazi jezero Bajkal (31 500 km 2), najveće, najstarije (25 milijuna godina), najdublje (1637 m) i slatkom vodom najbogatije jezero na svijetu (85% ruskih i 22% svjetskih zaliha pitke tekuće vode) – nazivaju ga „biserom Sibira” (na slici!)

DRUŠTVENO UREĐENJE RUSIJE • Rusija ili Ruska Federacija je država u kojoj živi oko 145 milijuna ljudi, od kojih su oko 80% Rusi, a ostatak čine više od 130 raznih naroda, od kojih su najbrojniji Tatari (3, 8%), Ukrajinci (3%), Čuvaši (1, 2%), Baškiri (0, 9%), Bjelorusi (0, 8%), . . . • država je podijeljena na federalne jedinice: republike (ima ih 21), pokrajine, okruge, autonomne oblasti i dva grada od federalnog značaja: Moskva i Sankt Peterburg

RUSKI SJEVER • u širem smislu, to je područje koje čini 2/3 teritorije Rusije, na kojem se nalazi ogromno prirodno i rudno bogatstvo: 64% ruske nafte, 65% ruskog plina, 70% ruskih šumskih resursa, skoro sve zalihe zlata (veće od onih poznatih nalazišta na Aljasci) i dijamanata (područje Jakutije) • na tom prostoru – obuhvaća 3 republike (Karelija, Komi i Jakutija), 6 okruga i 3 oblasti - danas živi oko 11 milijuna stanovnika, od kojih se oko 2% (200 tisuća) smatra urođenicima, pripadnicima naroda Kareli, Komi, Jakuti, i dr. Postoji ukupno 26 nacionalnih grupa na Ruskom Sjeveru, pri čemu ni jedna nije nestala u vrijeme slavenske kolonizacije toga prostora • kolonizacija je počela u 11. st. iz područja Novgoroda, a u 15. i 16. st. taj prostor je pripojen Rusiji • slavensko stanovništvo koje se naseljavalo u tom području krčilo je šume i bavilo se uglavnom ratarstvom, dok je urođeničko stanovništvo uglavnom se bavilo stočarstvom, lovom i ribolovom • sukoba među njima uglavnom nije bilo jer je zemlje bilo i previše, a s vremenom su se te kulture zbližile i pomiješale