Uvod u geografiju Aleksandra Krsti Uvod u geografiju

  • Slides: 28
Download presentation
Uvod u geografiju Aleksandra Krstić

Uvod u geografiju Aleksandra Krstić

Uvod u geografiju • Naziv geografija potiče od grčkih reči Gea, što znači Zemlja,

Uvod u geografiju • Naziv geografija potiče od grčkih reči Gea, što znači Zemlja, i grafein što znači pisati, odnosno opisivati. Pored istorije i filozofije, geografija je jedna od najstarijih nauka na svetu. Najstarija poznata karta potiče iz Mesopotamije a nastala je u vreme Sumeraca, oko 3800 godina pre nove ere.

Istorijski razvoj geografije • Proučavanjem zemljine površine bavili su se : Vavilonci, Egipćani, Feničani

Istorijski razvoj geografije • Proučavanjem zemljine površine bavili su se : Vavilonci, Egipćani, Feničani i Kinezi. Uprkos tome utemeljivačima geografije smatraju se stari Grci. Sam pojam geografija prvi put je zabeležen u 3. veku pre nove ere, a upotrebio ga je grčki filozof Eratosten u delu “ Geografija”.

Najstarija karta

Najstarija karta

Eratosten

Eratosten

Eratosten

Eratosten

Istorijski razvoj geografije • Stari Grci su poznavali samo jedan deo Sredozemlja ali su

Istorijski razvoj geografije • Stari Grci su poznavali samo jedan deo Sredozemlja ali su bili svesni da postoje i drugi delovi sveta koje još nisu upoznali. Zato je zadatak geografije bio da istraži i opiše te nepoznate krajeve. Ovakvo shvatanje geografije preuzeli su stari Rimljani. Oni su poznavali veći prostor od starih Grka pa su stvarali obimna prirodnonaučna dela.

Klaudije Ptolomej • Klaudije Ptolomej je bio astronom, matematičar i geograf. Živeo je u

Klaudije Ptolomej • Klaudije Ptolomej je bio astronom, matematičar i geograf. Živeo je u Egiptu. Njegova dela predstavljaju vrhunac geografskog opisa grčko-rimskog sveta

Rekonstrukcija Ptolomejeve karte sveta

Rekonstrukcija Ptolomejeve karte sveta

Istorijski razvoj geografije • Početkom srednjeg veka antičku tradiciju nastavljaju Arapi. Oni su počeli

Istorijski razvoj geografije • Početkom srednjeg veka antičku tradiciju nastavljaju Arapi. Oni su počeli da se bave geografijom na osnovu dela starogrčkih filozofa. U arapskoj geografskoj školi najistaknutiji geograf bio je Al Idrizi, koji je za sobom ostavio najvažniji opis sredozemlja propraćen geografskim kartama.

Al Idrizi

Al Idrizi

Istorijski razvoj geografije • Od 12. veka zabeležen je napredak evropske geografske škole, a

Istorijski razvoj geografije • Od 12. veka zabeležen je napredak evropske geografske škole, a to zahvaljujući pomorskim kartama. Uvođenje pomorskih karata omogućilo je morsku plovidbu, a time i širenje saznanja o prostorima koji okružuju Evropu.

Karta Sredozemlja

Karta Sredozemlja

Istorijski razvoj geografije • Putovanja Marka Pola u Kinu u 13. veku i velika

Istorijski razvoj geografije • Putovanja Marka Pola u Kinu u 13. veku i velika geografska otkrića, od polovine 15. veka oživela su interesovanje Evropljana za geografiju i delimično odgovorila na pitanje gde se šta nalazi. Takva geografija zasnovana na opisivanju i kartografskom prikazivanju Zemljine površine, svoj vrhunac doživela je za vreme velikih geografskih otkrića.

Marko Polo

Marko Polo

Merkator • Veliki kartograf Merkator umro je 1594. g. Sahranjen je u crkvi u

Merkator • Veliki kartograf Merkator umro je 1594. g. Sahranjen je u crkvi u Nemačkoj. Na njegovom nadgrobnom spomeniku piše: ”Merkator je bio učitelj čovečansva koji nam je svojim globusima, kartama i atlasima prvi pokazao kako je svet bezgraničan i malen. ”

Merkator

Merkator

Istorijski razvoj geografije • U 19. veku počinje da se razvija moderna geografija koja

Istorijski razvoj geografije • U 19. veku počinje da se razvija moderna geografija koja precizno definiše svoj predmet i metode proučavanja. Značajan razvoj doživljava fizička geografija, a najveći doprinos njenom razvoju dao je nemački naučnik Aleksandar fon Humbolt

Aleksandar fon Humbolt • Aleksandar fon Humbolt se smatra ocem fizičke geografije. U svom

Aleksandar fon Humbolt • Aleksandar fon Humbolt se smatra ocem fizičke geografije. U svom delu “ Kosmos “ dao je fizički opis sveta.

Geografija • Geografija je nauka koja proučava razvoj i strukturu geografskog prostora, kao i

Geografija • Geografija je nauka koja proučava razvoj i strukturu geografskog prostora, kao i pojave i procese koji se događaju u geografskom omotaču. Drugim rečima geografija je nauka koja proučava i objašnjava odnose i uticaje između prirodne osnove i društvenih pojava.

Podela geografije • Geografija se prema predmetu proučavanja deli na tri osnovne celine: fizičku

Podela geografije • Geografija se prema predmetu proučavanja deli na tri osnovne celine: fizičku ( prirodnu ), društvenu i regionalnu geografiju. Osnovne celine dalje se dele na veliki broj grana i disciplina.

Fizička geografija • Fizička geografija je najstariji deo geografije koji se bavi proučavanjem prirodnih

Fizička geografija • Fizička geografija je najstariji deo geografije koji se bavi proučavanjem prirodnih elemenata: reljefa, klime, vode, tla, biljnog i životinjskog sveta.

Regionalna geografija • Regionalna geografija je najmlađa disciplina moderne geografije. Bavi se proučavanjem pojedinih

Regionalna geografija • Regionalna geografija je najmlađa disciplina moderne geografije. Bavi se proučavanjem pojedinih teritorija na Zemlji: kontinenta, država, njihovih delova.

KRAJ

KRAJ