DIPLOMATSKO I KONZULARNO PRAVO povijest izvori Ilijada vjesnici

DIPLOMATSKO I KONZULARNO PRAVO

(povijest, izvori) • Ilijada – vjesnici, • Grcka- Temelji prvih saveza, sporazuma, konvencija, ugovora o miru, arbitraza drzava, • Rimska drzava- nunciji, 3 st pr. n. e. , Senat je birao rimske poslanike, prsten koji je osiguravao besplatan prevoz i izdrzavanje, zadatci: objava rata, sklapanje mira, potpisivanje ugovora,

• Bizant- 12. st. , prosiruje se uloga poslanika. Oni vise ne prenose odredjene poruke vec stalno izvjestavaju o prilikama u pojedinim zemljama, • 14. st. , Republika Venecija, Milano i Toskana – osnov moderne diplomatije Vennecija koja je u 14 i 15 st postala snazna sila trebala je pazljive procjene snaga, stanja na trzistima i mogucnosti pregovaranja, Stvara se diplomatija kao stalna djelatnost. Venecijanske dipl. predstavnike birao je Senat: 38. g. , upute, pismo o imenovanju, Trajanje u pocetku 4 mjeseca a kasnije 2/3/4, po povratku pismeni izvjestj Senatu u roku od 15 dana. ,

Pocetak modernog prikupljanja podataka u okviru diplomatskih predstavnistava, Ermolado Barbaro- jedan od prvih talijanskih poslanika – Osnovna zadaca ambasadora : ciniti ono sto je najbolje i sto sluzi ocuvanju i povecanju vlastite drzave.

• 1626 kardinal Richelieu kao diplomatski savjetnik Louisa XIII : • Osnovao je prvo MVP • djelovanja u pravcu ocuvanja i stvaranja mira • 19 st -nakon napoleonovskih ratova –Becki kongres 1815 sakupio postojece obicaje o pravilima dipl. ponasanja (kodificirano diplomatsko ponasanje).

1. 2 Diplomatski odnosi • Pod diplomatskim odnosima podrazumjevaju se sluzbeni odnosi izmedju drzava, • Treba razlikovati uspostavu diplomatskih odnosa od uspostave diplomatskih predstavnistava u drzavama sa kojima postoje diplomatski odnosi, jer diplomatski odnosi mogu postojati i ako izmedju doticnih drzava nisu uspostavljena stalna diplomatska predstavnistva, • medjusobno akreditiranje sefova diplomatskih predstavnistava.

• Da bi doslo do uspostave medjusobnih diplomatskih odnosa izmedju drzava, one se prethodno trebaju uzajamno priznati. Priznanje je politicki cin sa pravnim posljedicama. • Ni jedna drzava nema medjunarodno pravnu obavezu priznati drugu drzavu ili vladu, medjutim pravila medjunarodnog prava ne mogu se potpuno primjenjivati na njihove medjusobne odnose prije nego sto se one medjusobno priznaju. • Uspostava diplomatskih odnosa je i sama po sebi cin priznanja odnosne drzave. • To priznanje ostaje i u slucaju prekida diplomatskih odnosa,

• Svaka suverena, nezavisna i priznata drzava ima pravo aktivnog i pasivnog prava poslanstva, • u novije doba ovo pravo dobile su i najvaznije medjunarodne organizacije ( jus legationis). • Uspostavljanje diplomatskih odnosa izmedju drzava, kao i uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavnistava, obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drzava, sto utvrdjuje i cl. 2 becke konvencije o diplomatskim odnosima. • Drzave su slobodne same odlucivati o uspostavi, odrzavanju, i o prekidu i obnovi diplomatskih odnosa.

• Prekid diplomatskih odnosa nastaje voljom jedne ili i jedne i druge odnosne drzave. • To je jednostrani medjunarodnopravni cin , koji ovisi o diskrecionoj volji drzave u pitanju. • Do prekida diplomatskih odnosa dolazi uslje ozbiljne poremecenosti njihovih medjusobnih odnosa. • Prekid diplomatskih odnosa dovodi i do medjusobnog zatvaranja diplomatskih predstavnistava.

2. Diplomatsko pravo • Skup svih odredbi medjunarodnog prava koje se odnose na prava i duznosti drzava vezano za diplomatske odnose, funkcije , privilegije i imunitete diplomatskih predstavnistava i diplomatskog osoblja kao i drugih clanova diplomatskog predstavnistva. • Suvremeno diplomatsko pravo obuhvaca bilateralna i multilateralna diplomatska predstavnistva i njihovo osoblje.

Pod diplomatskim pravom mogu se podrazumijevati i pravila unutarnjeg (nacionalnog) prava koja uredjuju djelatnost vanjskog zastupanja odnosno djelatnost i organizaciju diplomatske sluzbe odredjene drzave.

• Do stupanja na snagu Becke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. g. diplomatsko pravo bilo je dio medjunarodnog obicajnog prava, • izuzetak je Becki pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika iz 1815 g. (regulisao samo pitanje prvenstva izmedju raznih diplomatskih predstavnika) • Becka konvencija o diplomatskim odnosima uvodno podsjeca da od davnih vremena narodi svih zemalja priznaju status diplomatskog predstavika (diplomatskog agenta) te da ce pravila medjunarodnog obicajnog prava i nadalje uredjivati pitanja koja nisu izricito uredjena odredbama ove Konvencije.

• Izmedju drzava ugovornica Becke konvencije o diplomatskim odnosima primjenjivati ce se odredbe Konvencije, ukoliko one uzajamno na osnovu sporazuma ili obicaja, ne primjenjuju povoljniji postupak nego sto zahtjevaju odredbe Konvencije. • Dakle, treba utvrditi postoji li sa odredjenom drzavom, po ugovoru ili po obicaju, odnosno po medjusobnoj praksi, odnos koji daje povoljniji postupak i veca prava diplomatskim predstavnistvima i diplomatskim predstavnicima, te ako postoji, tada ce vaziti taj ugovor ili takva postojeca praksa. • Ako neko pitanje nije uredjeno posebnim ugovorom ili Beckom konvencijom o diplomatskim odnosima, tada ce se ono rjesavati prema pravilima medjunarodnog opceg obicajnog prava

2. 1. Organi međunarodnih odnosa • Za drzave i druge subjekte medjunarodno pravne posljedice mogu nastati djelovanjem njihovih organa. • Svaka drzava za sebe na osnovu svoga ustava i zakona odredjuje organe, njihove funkcije i ovlasti, te prava i obaveze vezano za zastupanje u medjunarodnim odnosima • Drzave, svojim unutrasnjim aktima ovlascuju organe za za vanjsko zastupanje, odnosno predstavljanje zemlje i za to im nije potrebna posebna punomoc.

• Najnoviji razvoj medjunarodnih odnosa i medjunarodnog prava doveo je uz organe koji predstavljaju zemlju i do “medjunarodnih” organa koji su zajednicki jednom broju drzava, odnosno cije se djelovanje smatra skupnim djelovanjem odnosnih drzava. • Sporazumom o njihovom osnivanju , odnosno u njihovim statutima, nalaze se odredbe o njihovim organima.

Kao uobicajena tjela, ovlastena za zastupanje u medjunarodnim odnosima, smatraju se primarno sef drzave, vlada, ministar i ministrastvo vanjskih poslova (MVP) ukljucujuci i diplomatske i konzularne predstavnike i predstavnistva (DKP).

Drzavni poglavar Najvisi organ diplomatskog zastupanja koji prema medjunarodnom pravu zastupa svoju drzavu u medjunarodnim odnosima. Medjunarodno pravo zahtjeva da svaka drzava , kao subject medjunarodnog prava , mora imati najvise tjelo vanjskog zastupanja, bilo pojedinacno ili kolektivno.

Vlada obavlja izvrsnu vlast u skladu sa ustavom i zakonom, a cine je predsjednik, podpredsjednici, ministri i drugi njeni clanovi s tim da se njena organizacija i nacin rada , kao i odlucivanje, propisuje zakonom i poslovnikom.

Ministarstvo vanjskih poslova • Ministarstvo vanjskih poslova, (MVP) na celu s ministrom vanjskih poslova , je dio vlade koji se bavi pitanjima i zadatcima iz podrucja vanjskih poslova i nastupa kao posrednik izmedju svoje vlade i drugih subjekata medjunarodnog prava. • Ministar vanjskih poslova dobiva ovlastenja za vanjsko zastupanje, te se, skupa sa svojim ministarstvom smatra ovlastenim za iskazivanje volje drzave koji se ticu vanjskih poslova i medjunarodnih odnosa. • Iz tih razloga je i obicaj da ministar vanjskih poslova najavi stranim drzavama preuzimanje duznosti.

• Funkcije, ovlastenja i organizacija MVP razlikuje se od drzave do drzave, ovisno od potreba i prioriteta u medjunarodnim odnosima, velicine drzave, njenom utjecaju u medjunarodnim odnosima, ecc. snazi… • Gotovo svim MVP zajednicki su sljedeci poslovi: bilateralni ( regionalno podjeljena odjeljenja) multilateralni ( poslovi vezani za medj. organizacije) konzularni poslovi, medj. pravni poslovi, protokolarna pitanja, ……. .

Struktura sjedista MVP Bi. H

Diplomatski predstavnici Podrazumjevaju se osobe koje zastupaju svoju drzavu prema drugim subjektima medjunarodnog prava. Becka konvencija o. DO, koja ujedno predstavlja i kodifikaciju medjunarodnog obicajnog prava, detaljno regulira status dipl. predstavnika kao i drugih clanova dipl. Predstavnistva.

Diplomtska predstavnistva • Becka konvencija o diplomatskim odnosima je • • kodificirala dotadasnje medjunarodno obicajno pravo o polozaju drzavnih predstavnika u inostranstvu te je obavila Legislaciju- daljnji razvoj i unapredjenje, naglasivsi vaznost samog DKP-a kao ustanove za razliku od dotadasnjeg stava da je samo sef DKP-a bitan. Uspostavljanje stalnih DKP-a obavlja se na temelju pristanka drzava ( cl. 2 BK o DO) DKP-i se u pravilu otvaraju u glavnom gradu drzave prijema. Uz pristanak mogu se otvarati uredi u drugim mjestima.

• Broj clanova ovisi o sporazumu, uzajamnosti, cjeneci uvjete i potrebe. • Drzava moze i da odbije da primi clana DKP-a • Dolazak i odlazak, kao i promjene u statusu DKP -a , kao i clanova njihovih porodica, treba notificirati zemlju domacina, po mogucnosti unapred. U pravilu clanovi obitelji slijede status i rang clana DKP-a, te prava i obaveze koje iz statusa i ranga proizlaze( sluzba protokola).

Sefovi DKP-a • Za sefa DKP-a trazi se agreeman, • Drzava domacin nije duzna navesti razloge odbijanja, • Na osnovu clana 5. Becke konvencije o DO drzava moze istu osobu odrediti kao sefa DKP u vise zemalja i medj. organizacija. • Drzava moze da otvori svoj DKP na celu sa otpravnikom poslova ad interim u svakoj od tih drzava u kojima sef dipl. predstavnistva nema svoje stalno sjediste (Becka konvencija o Docl, clan 6) ukoliko se drzava domacin tome ne protivi.

• Prilikom stupanja na duznost sefovi DKP-a predaju vjerodjnice (akreditivna pisma), potpisane od poglavara svoje drzave, odnosno za otpravnike poslova od m. MVP. • Vjerodajnica ili akreditivno pismo je dokumenat kojim drzavni poglavar preporucuje sefa DKP-a sefu zemlje domacina. U vjerodajnici se navodi ime sefa DKP-a i njegov razred, a sto mu sluzi kao legitimacija i punomoc, te se moli poglavar zemlje domacina da tom sefu DKP-a omoguci obavljanje funkcije. Vjerodajnice imaju strogu formu i tekst.

• Predaja ima svecani karakter uz pocasnu paljbu, posjetu nacionalnom spomeniku isl. • Iz razloga ravnopravnosti i jednakosti drzava i redosljed predaje vjerodajnica odredjen je po casu dolaskau zemlju. • Uobicajeno je da o dolasku sefa misije otpravnik poslova DKP-a obavjesti protokol MVP zemlje domacina. • Sef protokola i njegov zamjenik docekuju novog sefa DKP-a.

Prestanak rada sefa DKP-a • Treba notificirati i konacni odlazak ili prestanak funkcije sefa DKP-a i clanova njegove obitelji. • U praksi obicno novi sef DKP-a predaje opozivno pismo za svog prethodnika • Prestanak funkcije sefa i ostalih diplomatskih predstavnika: Istek mandata, rat, proglasenje personom non grata, odlazak u penziju,

3. 3. 1. Razredi i rangovi šefova misija • Beckim pravilnikom o rangu diplomatskih predstavnika, koji je donesen na Beckom ongresu 19 marta 1815 prvi put se odredio rang diplomatskih predstavnika: • 1. rezidentni veleposlanici/ambasadori, su se nazivali redovnim, a veleposlanici/ambasadori, upuceni u posebne misije izvanredni ili extraordinary. Kasnije je ta razlika napustena tako da su danas svi extraordinary-izvanredni. • Naziv opunomoceni- pleinpotentiary se dodao kako bi se oznacilo kako takav veleposlanik/ambasador ima punu ovlast za obavljanje uobicajenih diplomatskih funkcija, • za potpisivanje ugovora ambasador u pravilu treba posebnu punomoc.

Nuncij je stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice u rangu poslanika u drzavi primateljici. U mnogim drzavama, pretezno katolickim, nuncij je uvjek doajen dipl. kora. Dipl. prestavnistvo u kome se nalazi, naziva se nuncijatura.

Visoki povjerenici (High Commissioner) koje medjusobno upucuju drzave clanice Commonwealtha.

B/ poslanici, ministri ili internunciji,

• C/ • otpravnici poslova akreditirani kod ministarstva vanjskih poslova strane drzave. • Otpravnik poslova se salje kad diplomatski odnosi ne dopustaju slanje veleposlanika, • charge d’affaires (akreditovan je kod ministra vanjskih poslova)T • treba razlikovati ad interim ( privremenog) otpravnika poslova kojeg imenuje sef misije. (notifikacija se upucuje MVP zemlje domacina)

Rang sefova DKP (preseance) • uredjuje se prema razredu, a unutar svakog razreda prema vremenu preuzimanja funkcije. • Sefovi DKP-a , akreditirani u istom mjestu, sacinjavaju diplomatski kor, ( Corps diplomatique) • Uobicajeno je da se novo pristigli sefovi DKP obracaju doaenu radi upoznavanja sa pitanjima ceremonijala i obicajima drzave primateljice.

3. 4. Ostali članovi diplomatskog osoblja Diplomatsko osoblje su karijerni diplomate koje imaju diplomatski status. Obicno se rangiraju na opunomocene minister, minister savjetnike, prve, druge i trece sekretare, attasee.

• Clan d. KP-a koji ima diplomatski status mora biti • • • prijavljen drzavi domacinu i od nje prihvacen i uveden u diplomatsku listu, Diplomatske liste, Diplomaske iskaznice 3. 5. Ostali članovi misije Administrativno i tehnicko osoblje, Lokalno osoblje, Posluzno osoblje,

4. Funkcije diplomatske misije • U skladu sa Cl. 3 Becke konvencije: • Predstavljanje svoje drzave kod drzave domacina( • • • prepiska izmedju zemlje domacina i maticne zemlje). Zastita interesa svoje drzave i njezinih drzavljana u zemlji prijema. Pregovaranje sa vladom i tjelima zemlje prijema. Obavjestavanje vlade o stanju(potrebno je detaljno i analiticki znati stanje , prilike, stavove kako u zemlji domacinu tako i u maticnoj zemlji. ) Unapredjenje prijateljskih odnosa i razvijanje privrednih, kulturnih , sportskih i dr. odnosa, Uz uobicajene postoje i izvanredne funkcije dipl. predstavnistva,

5. Diplomatske povlastice i imuniteti • Pod diplomatskim privilegijama i imunitetima podrazumjevaju se povlastice i izuzeca koje pozitivno medjunarodno pravo priznaje i obavezuje se dati DKP-u , njegovom osoblju i clanovima porodica radi osiguranja izvrsenja funkcija. • Diplomatski imuniteti sastoje se u izuzecima (nepovredivost predstavnika, stana, vozila), • Diplomatske privilegije(povlastice- oslobadjnje od poreza) • fikcija eksteritorijalnosti - Grotius

diplomatske misije • 5. 1. 1. Nepovredivost prostorija, Samo sef DKP-a moze dopustiti organima zemlje domacina ulaz u prostor DKP-a. • Pod prostorijama DKP-a podrazumjevaju se zgrade ili djelovi zgrada i okolnog prostora ( vrt, dvoriste isl. ), kao i odvojeni djelovi (npr. konzularni odjel) te rezidencija sefa DKP-a. • Ne mogu biti podvrgnuti pretrazi, rekviziciji, ili zapljeni. • DKP i njegov sef imaju pravo isticati zastavu i grb maticne drzave na prostoru DKP-a kao i rezidencije , te prevoznim sredstvima.

5. 1. 2. Nepovredivost arhiva Nepovredivost prostorija i dopisivanja DKP-a Ta zastita vrijedi u slucaju prekida diplomatskih odnosa, odnosno definitivnog ili privremenog opoziva diplomatskog predstavnistva, pa cak i u slucaju oruzanog sukoba.

5. 1. 3. Sloboda diplomatske korespondencije Becka konvencija o diplomatskim odnosima utvrdjuje da drzava prmateljica dopusta i stiti slobodnu korespondenciju diplomata za sve sluzbene svrhe. kodirana, nepovredivost, kurir

Diplomatska valiza • Kurirska prtljaga diplomatskog predstavnistva izuzeta je • • od svakog otvaranja, pregleda i zadrzavanja. Vrece koje nose diplomatsku valizu moraju nositi vidljive vanjske znakove koji oznacavaju da se radi o diplomatskoj valizi Diplomatski kurir, mora posjedovati sluzbenu ispravu i kurirsko pismo kojim se potvrdjuje njegovo svojstvo i oznacava broj vreca koje cine diplomatsku valizu. Diplomatski kurir pri tome uziva licnu nepovredivost ( ne moze biti uhapsen ili zatvoren). Konzularna valiza – zapovjednik broad ili aviona,

• 5. 1. 4. Fiskalna i carinska izuzeća placanja svih drzavnih, pokrainskih i opcinskih poreza, carina i srodnih davanja s ciljem lakseg obavljanja diplomatskih poslova. • Notifikacija MVP-a. • Svi sluzbeni poslovi sa zemljom prijema se odradjuju putem MVP ( npr. ne moze se direktno obratiti sudu). •

zastupnika • Osoba diplomatskog predstavnika je nepovrediva od hapsenja i pritvaranja (cl. 29) • Zastita se proteze na sve sto je vezano sa njegovom funkcijom ( stan, spisi, imovina). Cak i u slucaju pocinjenog delikta od strane diplomatskog predstavnika, drzava prijema moze samo zahtjevati njegov odlazak sa njezina teritorija ( kao persone non grata). • Clanovi porodice (cl. 37) • Pored Becke konvencije o diplomatskim odnosima dipl predstavnici zasticeni su i Konvencijom o sprecavanju i kaznjavanju krivicnih djela pocinjenih protiv osoba pod medjunarodnom zastitom, ukljucujuci diplomatske predstavnike (agente) iz 1973. g.

Izuzece od procesuiranja • Znaci da je osoba izuzeta od sporova, sudskih, upravnih, id. , • Becka konvencija o diplomatskim Oonosima izricito odredjuje da su sve • • osobe koje uzivaju imunitete i privilegije, duzne postivati zakone i propise zemlje prijema kao i uzdrzavati se od mjesanja u njene unutrasnje poslove. . Ukoliko se povlastena osoba ne ponasa u skladu sa domacim zakonima drzava prijema moze upozoriti ili zahtjevati da ista napusti teritorij drzave prijema. Dipl. predstavnik uziva imunitet i od krivicne odgovornosti, te od gradjanske i upravne odgovornosti osim u 3 slucaja: Kod tuzbe koja se odnosi na private nekretnine, Kod tuzbe koja se odnosi na nasljedjivanje, Kod tuzbe koja se odnosi na trgovacku djelatnost koja se obavlja mimo sluzbene duznosti. Diplomatski predstavnik nije duzan svjedociti ni u jednom od ovih slucajeva, , Isto se odnosi in a clanove njegovoge porodice.

• Drzava slanja ima pravo se oduzeti imunitet povlastenoj osobi. . • Odricanje od imuniteta prestaje u sporu koga je osoba pokrenula , Sloboda kretanja • Drzava prijema duzna je osigurati svim clanovima DKP slobodu putovanja i kretanja na njezinom podrucju. • Od toga su izuzeta posebna podrucja kojima su propisima prilazi zabranjeni iz razloga drzavne sigurnosti. • CD (corps diplomatique), • U mnogim zemljama vozilo sefa DKP-a CMD (chef de la mission diplomatique) •

6. Specijalne misije • 6. 1. Konvencija o specijalnim misijama iz 1969. u svojim je rjesenjima vrlo bliska Beckoj konvenciji o diplomatskim odnosima na koju se nadovezuje • Na ono sto nije obuhvaceno Konvencijom primjenjuju se normie obicajnog prava, • Konvencije o sprecavanju i kaznjavanju krivicnih djela protiv osoba pod medjunarodnom zastitom • Konvencija o privilegijama i imunitetima UN-a 913/2/1946)

• UN – Svicarska (19/8/43) • Konvencija o predstavljanju drzava u odnosima s univerzalnim medjunarodnim organizacijama ( 14/3/1975) • Sporazum o sjedistu UN-a –Un, SAD (26/6/46)