Vrednovanje uenikih postignua Jasna Pandi via savjetnica Vrednovanje

Vrednovanje učeničkih postignuća Jasna Pandžić, viša savjetnica

Vrednovanje učeničkih postignuća n Važno je često provjeravati mogu li i je li učenici postižu očekivano n naša očekivanja i ideje ponekad nisu u skladu s mogućnostima (učenika) n motivacija za učenje ako se ispravno koristi, ocjenjivanje može biti snažan poticaj za učenje

w vrednovanje postignuća ima smisla ako ima jasno određen cilj n do 7. razreda – najvažniji ciljevi vrednovanja postignuća: § podizanje kvalitete učenja § razvijanje motivacije za učenje n u 7. i 8. razredi – dodatni cilj: § selekcija (upisi u srednju školu) w preduvjeti za kvalitetnije učenje w w ovisnost rezultata o znanju (trudu) odgovor na pitanja: “Što se od mene očekuje? ” “Što sam naučio kvalitetno? ” “Što trebam naučiti kvalitetnije? ” “Što trebam činiti da bih to postigao? ”

Tradicionalne škole n Prevladava SUMATIVNO VREDNOVANJE n procjenjivanje znanja na temelju usmenih i pismenih provjera n procjenjivanje ishoda učenja/poučavanja (provjera nakon obrade nastavne cjeline ili nakon dužeg vremenskog razdoblja)

Zašto je to problem? n odgovara dijelu učenika ( nemogućnost pokazivanja stvarnog znanja) n provjere znanja su nedovoljno česte n pogreška ocjenjivanja (djelovanje faktora koji nemaju veze sa znanjem) n ocjena govori kojoj široj kategoriji pripada učenika (s obzirom na uspjeh) – ne govori što konkretno zna ili ne zna n učenici često ne znaju kako treba učiti n najčešće se provjeravaju najniže razine znanja iz razreda u razred sve veći broj učenika sa slabim školskim uspjehom

FORMATIVNO VREDNOVANJE n procjena kvalitete procesa učenja/poučavanja n govori o predznanju (inicijalne provjere) ili znanju tijekom dijela poduke n rezultat = polazna osnova za INDIVIDUALIZIRANO poučavanje

češća i kvalitetnija formativna vrednovanja kvalitetnija nastava veća motivacija za učenje veća postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi učenici točno znaju što rade dobro, a što loše mogu ispraviti loše učitelji znaju koliko je djelotvoran konkretni način poučavanja

TEHNIKE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA radi vrednovanja postignuća - standardne provjere znanja - testovi (standardizirani) - pisanje eseja - praktični zadaci - promatranje i bilježenje - dijagnostički upitnici (ček liste i skale procjene) - razgovor učenika i nastavnika - postavljanje pitanja otvorenog tipa - portfolije (zbirke učeničkih radova) tradicionalno Prikupiti podatke za kognitivno, afektivno i socijalno područje

Tipologija zadataka *** PITANJA ZATVORENOG TIPA (imaju predviđen točno određeni odgovor) 1. zadaci višestrukog izbora ***Pozorno pročitaj Šopove stihove: ***Zaokruži pogrešno rastavljenu riječ na kraju retka: I da li bih imao dosta snage u svom glasu Kada bih pred tobom branio ovaj svijet? (Kako se zove figura konstrukcije u tim stihovima? ) a) slavenska antiteza b) retoričko pitanje c) elipsa d) poredba ( 1 bod) a) Sve je bilo tako bjelo b) Mogućnosti su smanjene c) Volio je piti vermut d) Šutljiv je tek malo nasmijan

2. zadaci alternativnog izbora *Katarza izaziva pročišćenje osjećaja gledatelja. TOČNO-NETOČNO *Mogu li se otvornici samostalno izgovarati? DA – NE 3. zadaci povezivanja i sređivanja n Spoji parove: a) teorija književnosti 1. vrijednosni sud (3 boda) b) povijest književnosti 2. književni rodovi c) književna kritika 3. književno razdoblje Spoji riječi i glasovnu promjenu. a) čovječe 1. sibilarizacija (5 bodova) b) radnici 2. jotacija c) pretpostzaviti 3. palatalizacija d) cvijeće 4. jednačenje po zvučnosti e) vožnja 5. jednačenje po mjestu tvorbe

n 3. zadaci višestrukih kombinacija *Zaokruži elemente koji određuju liriku. *U navedenom nizu zaokruži iznadodsječna a) ritam obilježja govora. b) digresija a) titranje glasnica c) subjektivnost b) naglasak riječi d) didaskalije c) otvoreno glasište e) strofa d) zanaglasna dužina e) intonacija rečenice (3 boda)

*Na primjeru Cesarićeve pjesme Voćka poslije kiše razmisli o pojmu lirskog i pronađi točne tvrdnje. Pjesma je složena zvukovna, slikovna, duhovna i jezična tvorevina. b) Ritam pjesme ostvaren je rimom. c) Pjesma objektivno govori o zbilji. a) d) Pjesma potiče na razmišljanje i pobuđuje osjećaje. e) U pjesmi nalazimo mnogo digresije koje usporavaju izričaj lirskog subjekta. (3 boda)

4. zadaci redanja *Poredaj kronološki književnopovijesna razdoblja. renesansa, romantizam, antika, srednji vijek, barok, realizam, modernizam (3 boda / 0 – 3 boda 1 - 2 boda 2 – 1 bod 3 - 0 bodova)

*PITANJA OTVORENOG TIPA n 1. zadaci dopunjavanja *Upiši ime koje nedostaje. Začetnikom esejističke proze smatra se………. . (16. st. ) (Michel de Montaigne) ILI *Prema navedenom primjeru uvrsti prikladan oblik riječi, koja je u zagradi, u rečenicu. Pjesnik je obogatio maštom. (nju) (Pjesnik ju je obogatio maštom. ) ILI Sastoji se od dviju strofa šest stihova. (s) (Sastoji se od dviju strofa sa šest stihova. ) (1 bod)

2. Zadaci kratkih odgovora *U kojoj se ustanovi danas čuva originalna Baščanska ploča? . . . . (U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. ) *Koliko slogova ima riječ jedanaestogodišnji? . . (osam/8) (1 bod)

3. Zadaci svrstavanja (na temelju razumjevanja teksta učenici svrstavaju podatke) n Ime………. Prezime………. Spol…………. Težina……. . Odjeća………. . Jezik………… Boja kose…. . Boja očiju……. Dob………… n Ime/Ruđe Prezime/nepoznato Spol/muški. Težina/vitak Odjeća/elegantna Jezik/hrvatski Boja kose/ćelav Boja očiju/nepoznata Dob/blizu 60 (prema tekstu M. Begovića)

4. Zadaci esejskog tipa n Pripadaju otvorenom tipu zadataka, najsloženiji su, s njima se ispituju više razine znanja. Učenici trebaju prikazati sposobnost primjene znanja u novoj situaciji (tekstu), izraziti svoje mišljenje, pokazati kreativnost i pismenost. Traži se da napišu zaokruženi tekst koji sadrži uvod, središnji dio i zaključak. n Svaki zadatak ima tekstovni predložak, tehničke upute za pisanje (način pisanja, koncept, dužina teksta). Odrednice koje usmjeravaju učenike pri pisanju, sastavak treba imati od 150 do 200 riječi.

n Ako je potrebno, učenik se može poslužiti i sljedećim smjernicama (one ne obvezuju pa ih može i zanemariti tijekom pisanja). n Jesenje veče, A. G. Matoš - Odredi kojem književnom rodu i vrsti pripada priloženi tekst. Analiziraj strukturu teksta: književni oblik, strofu, stih, ritam i rimu. Navedi elemente kojima se grade vizualne slike. Odredi temu. Opiši raspoloženje u tekstu. Objasni autorov izbor motiva u kontekstu raspoloženja u tekstu. Posebno obrati pozornost na stilske figure (personifikaciju, poredbu, asonancu, aliteraciju, opkoračenje) i potkrijepi ih primjerom.

*Vrednovanje znanja prikazanog u eseju n Čitanje i razumijevanje teksta (45%) (- bitna obilježja književnog roda i vrste - bar dva sadržajna ključna pojma - bar dva stilska svojstvena podatka - glavnina tvrdnji potkrijepljena citatom/parafrazom - pokazano razumijevanje glavnine rečenog u tekstu)

n Pisano izražavanje (20%) (- sadržajno oblikovanje u tri dijela - smisleno povezan tekst - odabir prikladnog stila - originalnost pristupa - zanimljivost pristupa)

n Uporaba hrvatskoga jezika (25%) (- jasno i točno oblikovanje rečenice - odabir prikladnog rječnika - pravopisna točnost velika i mala slova, pravopisni i rečenični znakovi, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - gramatička točnost

n Izgled/Oblik (10%) ( - poštivanje zadanog broja riječi od 150 do 200) - grafički oblikovani dijelovi / uvod razrada i zaključak - čitljivo napisani tekst - uredno napisan tekst)

ZAKLJUČAK * rezultat vrednovanja postignuća može se izraziti: n n n brojčanom ocjenom kvantitativnim opisom znanja (Točno je riješio 15 od 20 zadataka. ) stupnjem usvojenosti znanja (Ana je uspješno riješila 70% zadataka. ) n kvalitativnim opisom znanja (Ana zna………. . ) n dihotomnim izrazom „usvojio“ ili „nije usvojio“ - odredi se kriterij uspješnosti - znanje je usvojio svatko zadovolji taj kriterij - npr. Znanje iz književnosti je uspješno savladano ako učenik riješi 90% zadataka.

n svi načini provjere znanja imaju prednosti i nedostatke n kombiniranje različitih načina dobivanje cjelovite slike stvarnih mogućnosti učenika i kvalitete znanja n za motiviranje učenika osobito je korisno praćenje napredovanja n i slabije učenike treba naučiti da realistično gledaju na svoje sposobnosti i kompetencije procjena uspješnosti ne može se temeljiti samo na praćenju napretka

n preduvjet za pozitivno djelovanje vrednovanja provođenje na način da ga učenici smatraju korisnim za njih same, a ne oružjem protiv njih n važno učenicima objasniti svrhu vrednovanja n naglasiti da im ono pomaže u učenju (na vrijeme dobiju informaciju o kvaliteti svoga rada) ocjena ne smije biti sredstvo discipliniranja, već isključivo povratna informacija o kvaliteti učenja