PLANIRANJE GRADOVA I GRADSKIH REGIJA U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU

PLANIRANJE GRADOVA I GRADSKIH REGIJA U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU OD 1945. DO 2000.

SITUACIJA U BRITANIJI NAKON II. SVJETSKOG RATA • porast broja stanovnika nakon II. svj. rata • 1955. -1964. – 18, 7 ‰ • 1972. – 15 ‰ • 1977. – 11, 6 ‰ • 1979. – 13 ‰ • 1998. – 12 ‰ • važnost u planiranju

PORAST BROJA STANOVNIKA U VELIKOJ BRITANIJI OD 1871. DO 2031.

• porast broja kućanstava, s tendencijom smanjenja veličine • broj članova kućanstva 4, 6 1901. godine, 3, 2 1951. godine, 2, 4 90 -ih god. • povećanje mobilnosti stanovništva • Barlowljeva komisija pretpostavila da će nakon rata biti moguće znatnije kontrolirati međuregionalne migracije putem uspješne kontrole novih industrijskih lokacija

• širenje suburbija • kretanja stanovništva unutar Britanije • rast prosperiteta • masovna motorizacija (opterećenje cesta, manjak garaža i parkirališta) • u vrijeme izrade razvojnih planova jedno od deset kućanstava posjedovalo automobil • 31% 1961. godine • do kraja stoljeća 71 % posjedovalo je barem jedan auto, 27% posjedovalo je dva ili više

HESWALL, CHESHIRE

PLANIRANJE U 1950 -TIM • od 1945. do 1951. gradi se 14 novih gradova • 1951. na vlast dolazi konzervativna vlada Ø zalaže se za prestanak izgradnje novih gradova Ø proglašava zelene pojasove oko gradova Ø zalaže se za obnovu gusto naseljenih područja Ø čišćenje slamova

• krajem ‘ 50 -tih unutar gradova ponestaje prostora za izgradnju • tijekom 50 -ih godina broj stanovnika prstena oko Londona činilo je 800 000 st. , no većina ih je živjela u predgrađima, koja su preskočila zeleni pojas i bila su udaljena i do 80 km • Laburistička vlada ’ 60 -tih ponovo pokreće program izgradnje novih gradova • Vlada 1961. godine objavila projekt izgradnje prvog novog grada nakon 12 godina: Skelmersdale, blizu Wigana u Lancashireu, trebao je omogućiti smještaj stanovnika iz Merseyside konurbacije, koja je imala najveću koncentraciju i najveće probleme sa slamovima u Engleskoj

• područja razvojnih restrikcija u Velikoj Britaniji • 40% područja isključivalo je bilo kakav razvoj

GLAVNE REGINALNE STUDIJE 1960 -TIH • uslijed krize u Škotskoj, izdvajaju se dva glavna pravca regionalne politike: Ø brži ekonomski razvoj u regijama u razvoju Ø kontrola brzog rasta glavnih prosperitetnih konurbacija kao što su London i Zapadni Midlands

KRETANJE BROJA STANOVNIKA LONDONA U RAZDOBLJU OD 1951. DO 1961. GODINE

• Studija Jugoistok Ø porast od 3, 5 mil. st od ’ 61 -’ 81. uslijed migracija, prirodnog prirasta i seljenja umirovljenika na jug Ø planiraju se novi gradovi na udaljenostima većim od 100 km, da se spriječi mogućnost dnevnih migracija Ø Milton Keynes (80 km od Londona, Northampton (110 km od Londona), Peterborough (130 km od Londona), Southampton-Portsmouth(120 km od Londona)

• Studije Zapadni Middlands i Sjeverozapad Ø veliki problem viška stanovništva Ø potrebna hitna izgradnja gradova Ø mjere u regionalnom planiranju: - planirana decentralizacija - restrikcije u zelenom pojasu - nova naselja izvan pojasa dnevnih migracija

PLANIRANJE GRADSKIH REGIJA I LOKALNA VLAST, 1965 -1972. GODINE • do ‘ 65. brz porast urbanih regija, spora decentralizacija radnih mjesta, velik broj dnevnih migranata dovodi do problema u cestovnom prijevozu • kreće se u izradu prometnih studija za velike konurbacije • problem predstavlja fragmentiranost lokane vlasti i nemogućnost dogovora

IZVJEŠTAJ PLANNING ADVISORY GRUPE • predlažu: • strukturne planove s glavnim prijedlozima za širi teritorij • lokalne planove koji bi se izrađivali unutar strukturnih • zakonski prihvaćeno i lokalna vlast ima obvezu: - djelovati efikasno i djelotvorno - biti aktivna na području kojem stanovnici osjećaju pripadnost - biti aktivna cijelokupnom području gdje se pojavljuju problemi u planiranju • problem je nepovezanost ruralnih područja

PLANIRANJE U 1960 -IM • fokus na planiranju prometa, no ipak sve je veća i briga o okolišu i socijalnom planiranju • računalno doba otvara brojne mogućnosti (kombinirani modeli) • nastojali pronaći statističku vezu između tokova kretanja i uzoraka korištenja prostora ili ekonomskih aktivnosti, da bi na osnovi toga mogli predvidjeti promjene u uzorcima što bi u budućnosti omogućilo predviđanje novih tokova prometa • osnovna namjena dobivenih rezultata bila je za razvijanje i izradu planova autocesta kojima se nastojalo riješiti očekivani porast prometa osobnih automobila.

• sve se više pažnje posvećuje planiranju javnog prijevoza, a ne samo novih autocesta • kombiniranjem planiranja i ekonomskih metoda dolazi se do alternativnih riješenja (ekonomski isplativijih) • jačanjem svijesti o okolišu dolaze u sukob ekonomska opravdanost (cijena) i očuvanje čim boljeg stanja okoliša

AUTOCESTA M 1

PLANIRANJE U RANIM 1970 -TIMA • još 1956. donesen je Zakon o čistoći zraka koji je dao smjernice za organizaciju prostora za kvalitetniji život • u skladu s njime: - reorganizira se procedura gradnje cesta, (prilagođavanje okolišu) - naknade za žitelje uz autoceste i aerodrome - sve su glasnije ekološke grupe

• porast važnosti socijalnog aspekta planiranja (briga za sve socijalne skupine) • ciljevi su pretežno socijalni (osnivaju se timovi koji imaju ulogu razvoja i poticanja na razvoj zajednica u siromašnijim urbanim područjima

PLANIRANJE U KASNIM 1970 -TIMA • pad ponude radnih mjesta u centru • od ‘ 61. do ’ 84. u centru Londona izgubljeno je 800 000 radnih mjesta zbog zatvaranja tvornica i automatizacije pogona • 1977. - ˝Urbani program posebne pomoći centrima gradova˝ • 1979. - Organizacija za urbani razvoj preuzima upravljanje gradskim središtima - osnivaju se poduzetničke zone u centru

• Programi za gradska središta u Velikoj Britaniji, 1988 godine. • poduzetničke zone lociraju se na zapuštenim industrijskim ili lučkim područjima s malom gustoćom stanovništva

• pad broja stanovnika i nezaposlenih u središtima je zaustavljen (čak je i obrnut proces) • nazodovanje i dalje traje u najgore pogođenim područjima • smanjuju se razlike između metropolitanskog juga i istoka i perifernih dijelova Britanije • i dalje se teži k decentralizaciji ljudi i poslova • ukidaju se programi gradnje novih gradova i širenja gradova • povećava se migracija iz Londona u ostatak Jugoistoka

MILTON KEYNES, NOVI GRAD OSNOVAN 1960 -TE. U NOVIM UVJETIMA UKIDANJA IZGRADNJE NOVIH GRADOVA KRAJEM SEDAMDESETIH, SMANJIO JE PLANIRANI BROJ STANOVNIKA SA 250 000 NA 200 000, A SREDSTVA SU PREUSMJERENA ZA OŽIVLJAVANJE CENTRA LONDONA

PROSTORNA POLITIKA U VRIJEME M. THATCHER • anti-intervencionistička politika • otvaranje planerskog prostora privatnoj inicijativi • 1985. - osnovan ˝razvojni konzorcij˝ (privatni) koji je najavio plan razvoja zajednica u ruralnim područjima • međutim dolazi do krize stambenog sektora • vlast dopušta razvoj, grade se tvornice, skladišta, hoteli, trgovački centri…, no nedostaje izgradnje stambenih objekata

PODUZETNIČKE ZONE • oslobođene uobičajne kontrole planiranja i plaćanja poreza na nekretnine • ‘ 80/’ 81. - osnovano 11 zona, te još 13 ‘ 83/’ 84. • nastajale su na prostoru uništenih urbanih područja, te na oronulom ili zapuštenom zemljištu

KORPORACIJE ZA URBANI RAZVOJ • 1981. osnovana prva dva UDC (Urban development corporation), London Docklands i Mersyside – iznimno poslovno uspješna • 1987/88. otvara se niz udruženja u drugim gradovima • zemljišta postižu znatan uspijeh regeneracije u kratkom roku

ISLE OF DOGS POSLOVNA ZONA U SREDIŠNJEM DIJELU LONDONU Poslovna zona Spark u predgrađim a Liverpoola Poslovna zona Dudley u području industrijske zapuštenost

PODRUČJE LONDONSKOG DOCKLANDA, NEKADA I DANAS, OD LUČKOG PODRUČJA TRANSFORMIRALO SE U JEDNU OD NAJVEĆIH POSLOVNIH ZONA EUROPE SA 100 000 ZAPOSLENIH

GRADSKA STAMBENA POLITIKA • ukinuti programi za javnu izgradnju stanova • otvoren prostor za nove investitore • otvoreno nekoliko mega projekata gradnje stambenih četvrti na području napuštenih radničkih četvrti • London Docklands gradi 1/3 svih planiranih stanova u regiji Jugoistok • ova politika zaustavlja smanjenje broja stanovnika centra Londona

PROBLEMI ’ 90 -IH GODINA • na jugu nedostaje zemljišta za izgradnju unutar gradova, a van gradova je velika disperzna naseljenost • na sjeveru velik broj ljudi želi živjeti u ruralnim predjelima što je u sukobu s zahtjevima očuvanja ruralnog područja

MODERNE TENDENCIJE • decentralizira se planiranje (Green Paper) • ukidaju se strukturni planovi, uvode regionalne prostorne strategije • olakšava se procedura planiranja • vlada nastoji pojačati decentralizaciju i prilagoditi planiranje stanovništvu zasebnih regija