DOM ZDRAVLJA BIJELJINA PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE medicinska sestra

DOM ZDRAVLJA BIJELJINA PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE medicinska sestra Branka Jeličić Oktobar, 2010. godine

Sadržaj: • 1. DEFINICIJE ZDRAVSTVENE NJEGE • 2. STRUKTURA PROCESA ZDRAVSTVENE NJEGE • 3. MEĐUSOBNA POVEZANOST ETAPA PROCESA

Ciljevi: Poslije ovog predavanja učesnici će biti sposobni da prepoznaju: l l proces zdravstvene njege sestrinske dijagnoze značaj procesa za kvalitetnije obavljanje zdravstvene njege pacijenata važnost timskog rada

DEFINICIJE Najpoznatu definiciju zdravstvene njege dala je američka medicinska sestra, predavač i teoretičar, Virdžinija Henderson. Njena definicija glasi: „ Prevashodna funkcija medicinske sestre je da pomogne čovjeku bolesnom ili zdravom – u obavljanju aktivnosti koje doprinose zdravlju, ozdravljenju ili mirnoj smrti, koje bi on radio bez tuđe pomoći kada bi imao potrebnu snagu, volju i znanje“.

DEFINICIJE • Proces zdravstvene njege je složena višeetapna metoda, zasnovana na opšte naučnim principima i principima zdravstvene njege i maksimalno je prilagođena zadovoljavanju individualnih potreba korisnika/bolesnika za njegom. • Ona podrazumjeva planski i sistematski rad, kontrolu i provjeru, ućešće pojedinca i drugih relevantnih subjekata, što omogućava uspješne rezultate i razvoj svih učesnika, kroz uzajamnu razmjenu znanja, iskustva i razumjevanja.

DEFINICIJE U Regionalnom birou (službe za sestrinstvo) za Evropu SZO u Kopenhagenu (1980), stoji ova definicija: "Proces zdravstvene njege je promišljen, problemski orijentisan pristup koji uključuje principe i naučne metode u zadovoljavanju potreba ljudi za njegom". Zatim se dodaje da se proces sastoji od četiri uzastopne etape: procjene, planiranja, primjene i evaluacije ishoda.

DEFINICIJE Lukman i Sorensen (Luckman J. i Sorensen K. ) daju svoju definiciju : "Proces zdravstvene njege je sistem međusobno povezanih i međuzavisnih, problemski orijentisanih koraka ka zadovoljavanju potreba bolesnika i njemu značajnih bliskih osoba" (1980).

STRUKTURA PROCESA ZDRAVSTVENE NJEGE Glavne faze procesa se u svim uobičajenim situacijama odvijaju sljedećim redosljedom: • utvrđivanje potreba bolesnika za njegom; • stvaranje sestrinske dijagnoze; • planiranje njege; • realizovanje planiranih aktivnosti i • evaluacija (vrednovanje).

Utvrđivanje potreba bolesnika za njegom • organizovano i sistematsko prikupljanje podataka o reagovanju bolesnika na bolest ili drugu životnu situaciju • uzimanje sestrinske anamneze • sagledavanje i utvrđivanje potrebe bolesnika za njegom

Stvaranje sestrinske dijagnoze Šta je sestrinska dijagnoza? Aktuelni ili potecijalni zdravstveni problem koji su medicinske sestre s obzirom na njihovu edukaciju i iskustvo sposobne i ovlaštene tretirati (M. Gordon, 1982. ) Osnovna obilježja sestrinskih dijagnoza : • dijagnoza je tvrdnja koja se odnosi na pacijentov problem • dijagnoza obuhvata zdravstvene probleme u zdravlju i bolesti • dijagnoza je zaključak izveden iz analize podataka , kratka , sažeta tvrdnja • odnosi se na stanja koja je medicinska sestra ovlaštena zbrinjavati , (može i smije samostalno tretirati) • temelji se na provjerenim subjektivnim i objektivnim podacima • odnosi se na fizičko, psihičko i socijalno stanje bolesnika • mora biti provjerena sa pacijentom uvijek kada je to moguće

Stvaranje sestrinske dijagnoze Sestrinsko – medicinski problemi - glavna uloga sestre: · ciljano i svjesno posmatrati bolesnikovo stanje · pravovremeno prepoznati pojavu komplikacija · provoditi postupke koje propiše doktor · propisati i provoditi primjerene sestrinske intervencije proizašle iz sestrinskih dijagnoza l Zašto sestrinske dijagnoze? · jedinstvena stručna terminologija, nužan je uslov za unapređenje sestrinske prakse, kvalitetniju interpersonalnu komunikaciju, dalje obrazovanje sestara i njihov rad na području istraživanja · pomoću sestrinskih dijagnoza sestre će moći udovoljiti zahtjevima zdravstvene informatike i moći iskoristiti sve prednosti koje ih dobro dokumentovanje i informatika pružaju za unapređenje sestrinske prakse i razvoj sestrinstva l

Planiranje zdravstvene njege je faza procesa koja se prirodnim redosljedom nastavlja poslije izvedenih zaključka o problemima korisnika, odnosno njegovim reagovanjima na probleme, iskazanim u sestrinskim dijagnozama. U toj fazi medicinska sestra još jednom analizira utvrđene potrebe za njegom u okviru njegovog cjelokupnog tretmana i na osnovu sestrinskih dijagnoza odabira strategiju za samostalne sestrinske aktivnosti.

Planiranje zdravstvene njege ima nekoliko sekvenci: • Izdvajanje prioriteta • Postavljanje ciljeva • Razmatranje mogućih strateških pristupa • Preuzimanje ljekarskih naloga • Izbor i formulisanje odgovarajućih sestrinskih naloga • Dokumentovanje planiranih aktivnosti službe zdravstvene njege (samostalne, zavisne i međuzavisne sestrinske funkcije).

Realizacija planiranih aktivnosti Realizacija plana zdravstvene njege obuhvata brojne sestrinske aktivnosti kao što su: • neposredno pružanje fizičke njege u cilju očuvanja, unapređivanja i restauracije zdravlja bolesnika, • podučavanje bolesnika i njegove porodice s namjerom da se u okvirima njihove moći, osposobe za preuzimanje samonjege, • zdravstveno vaspitanje, u cilju savjetovanja bolesnika i porodice da sačuvaju zdrav način života ili da ga mjenjaju i prilagođavaju izmjenjenoj situaciji, kada je to potrebno, • praćenje i procjena znakova, simptoma i drugih pojava, radi blagovremenog otkrivanja i prevencije potencijalnih problema, • izvođenje dijagnostičko-terapeutskih intervencija.

Realizacija planiranih aktivnosti Iskusna i dobro obrazovana medicinska sestra, kao član zdravstvenog tima, pomaže bolesniku u rješavanju složenih problema i kroz druge stručne aktivnosti: • terapeutske komunikacije • cjelovito rješavanje problema bolesnika • modifikacija zdravstvenog ponašanja • suočavanje i borba s problemom

Realizacija planiranih aktivnosti Medicinska sestra, kroz sve svoje aktivnosti treba intenzivno i svjesno da podržava snage bolesnika/korisnika, s ciljem: • da jača njegov uvid u sopstvene mogućnosti i da ih pokreće, • da pomogne bolesniku da on sagleda i prihvati pomoć i podršku koja dolazi od porodice, prijatelja, sa radnog mjesta, iz društvene zajednice, • da pomogne bolesniku da se korišćenjem postojećih resursa obezbijedi najbolja moguća njega, dostojanstven i produktivan životi i • da podržava samopoštovanje i razvija optimizam bolesnika prema budućnosti.

Evaluacija kao dio procesa i posebna intervencija u zdravstvenoj njezi ima za cilj: • da utvrdi progres u postizanju ciljeva predviđenih planom njege, odnosno da utvrdi koliko je sestrinska služba postigla u zadovoljavanju bolesnikovih potreba za njegom, • da utvrdi efikasnost sestrinskog rada i činioce koji su uticali (u pozitivnom ili negativnom smislu) na uspješnost njege, • da utvrdi koliki je doprinos zdravstvene njege u cjelokupnom tretmanu bolesnika, • da utvrdi koliko su uspješno obavljene sve etape procesa zdravstvene njege, • da stvara korpus specifičnih sestrinskih znanja koja doprinose razvoju teorije i prakse sestrinstva kao posebne nauke.

MEĐUSOBNA POVEZANOST ETAPA PROCESA ZDRAVSTVENE NJEGE Etape procesa zdravstvene njege opisuju se pojedinačno i imaju sistematizovan i logičan slijed događanja. Međutim, u praksi se često dešavaju odstupanja, naročito u razmišljanjima medicinske sestre – aktivnosti iz dvije ili više etapa se međusobno povezuju i prepliću, radi uvažavanja situacionih okolnosti (hitnost u pružanju pomoći vitalno ugroženom bolesniku, neočekivana promjena u reagovanju bolesnika i slično). Stoga, etape trabaju da postoje i da ih jasno razlikujemo ali njima ni u kom slučaju ne treba “slijepo robovati” jer naš kvalitetan izlazni cilj će samo tako postići.

Zaključak l l l Uvesti proces zdravstvene njege u svakodnevni rad sa pacijentima Prihvatiti ovakav način rada jer isti pomaže medicinskim sestrama da postignu ciljeve predviđene planom njege Proces zdravstvene njege daje medicinskim sestrama određenu samostalnost u radu sa pacijentima Raditi timski jer se samo na taj način pacijentu može pružiti kvalitetna i sveobuhvatna zdravstvena njega Stalna edukacija, praćenje inovacija, ići u korak sa vremenom Težiti ka profesionalnom usavršavanju, kako bi sestrinski rad bio kvalitetniji i cijenjeniji

Literatura l l Gordana Fučkar , Proces zdravstvene njege , Zagreb , Medicinski fakulte sveučilišta u Zagrebu , 1992 Virginia Henderson , Osnovna načela zdravstvene njege , Zagreb , HUSE , 1996

PITANJA ? ? ?

HVALA NA PAŽNJI!