Kurikulumsko planiranje u nastavi povijesti od teme do

Kurikulumsko planiranje u nastavi povijesti - od teme do aktivnosti Martina Glučina, prof.

Kurikulumsko planiranje poučavanja

Što ću poučavati? Kako ću znati razumiju li moji učenici što poučavam? polazište Kako ću poučavati? poučavanje učenje vrednovanje

Primjeri kurikulumskog planiranja

Tematsko planiranje TEMA: Vlast i moć u rimskoj državi od Kraljevstva do dezintegracije Carstva DOMENA D: Politika Odgojno-obrazovni ishodi predmeta: POV SŠ D. 1. 1. Učenik istražuje proces stvaranja i širenja države na Starome Istoku i u Europi. POV SŠ D. 1. 2. Učenik analizira utjecaj državnog uređenja na prava i status pojedinca u starome vijeku. Odgojno-obrazovni ishodi teme: Učenik: 1. objašnjava nastanak i širenje rimske države 2. analizira uzroke i posljedice političkih događaja, pojava i procesa tijekom rimske povijesti 3. objašnjava kontinuitet i promjene u rimskoj državi s aspekta teritorijalnog opsega, političkog ustroja i vojne moći u pojedinim razdobljima 4. analizira različite prikaze događaja, osoba, pojava i procesa te značenja koja im se pripisuju na temelju povijesnih izvora 5. analizira utjecaj državnog uređenja na prava i status pojedinca uvažavajući različite perspektive PRIMJE R 1. razre d

Planiranje aktivnosti • DOMENA D: Politika • Odgojno-obrazovni ishodi predmeta: POV SŠ D. 1. 1. Učenik istražuje proces stvaranja i širenja države na Starome Istoku i u Europi. • Tema: Vlast i moć u rimskoj državi od Kraljevstva do dezintegracije Carstva • Nastavna jedinica: Rimska osvajanja u doba Republike  • Odgojno-obrazovni ishodi:   • Učenik:   • smješta rimska osvajanja u geografski i vremenski kontekst • objašnjava višestruke uzroke rimskih osvajanja Sredstva, pomagala, digitalni alati: Pametna ploča, računalo, radni materijali  pripravi nastavnika • Trajanje aktivnosti: 2 školska sata

Širenje Rima u doba Republike Kako poučavamo o rimskim osvajanjima?

Postavljanje pitanja Kakve su ratove vodili Rimljani? Što je dugoročno motiviralo Rimljane na širenje izvan Apeninskog poluotoka? Što je ključ uspjeha rimskih osvajanja? Što je značilo biti rimskim vojnikom? Kako su osvajanja mijenjala Rim?

Aktivnost 1: Kakve su ratove vodili Rimljani? Vrijeme i prostor ü pomoću lente vremena izračunati koliko je godina trebalo da se rimska država proširi izvan Apeninskog poluotoka üpomoću karte objasniti na koje se teritorije proširila rimska država; üuz pomoć vođenog razgovora odgovoriti na pitanje: Koje su sličnosti, a koje razlike između osvojenih teritorija na zapadu i istoku u odnosu na Rim?

Usporedba Pitanja: • Kakve su države po svojoj organizaciji bile na zapadu, a kakve na istoku? Kakvo je bilo gospodarstvo na zapadu, a kakvo na istoku? Tko je bio konkurencija Rimljanima? U kojem dijelu Sredozemlja je bilo više gradova? Koji dio osvojenih teritorija nudi više resursa? Zapad Jedini konkurent s aspekta gospodarstva, urbanizacije, vojske bila je Kartaga. Ostalo su bila plemena s labavom strukturom vlasti, urbanizacijom, ograničenim iskorištavanjem resursa i sl. Istok Postojale su države s političkom organizacijom, centraliziranom vlašću, visoko urbaniziranim naseljima, naprednom tehnologijom i područjima s resursima.

Aktivnost 2: Učenici trebaju istražiti ulogu rimske vojske. Jedna skupina čita tekst o rimskoj vojsci rane i srednje Republike, a druga o rimskoj vojsci u doba kasne Republike. Pitanja koja mogu pomoći učenicima: • Kako je bila organizirana vojska? • Kakva je bila vojna obuka? • U kakvom su odnosu rastući teritorij i broj vojnika? • Kako su se financirali vojni pohodi i vojska? • Kakva je motivacija vojnika za sudjelovanje u ratu? • Tko je imao korist od vojnih pohoda? • Jesu li ratovi i vojni uspjesi uzrokovali moć pojedinaca? • Kako su pojedinci koristili tu moć? (npr. Marije, Sula, Cezar, Pompej i dr. ). Izvor: Roman mosaic, Caerleon cc-by-sa/2. 0 - © Philip Halling - geograph. org. uk/p/1256118 Atribucija: https: //creativecommons. org/licenses/by-sa/2. 0/ Što je značilo biti rimskim vojnikom?

Zadatak usporedbe na temelju pročitanog teksta: Pitanja • Kakvu je ulogu vojska odigrala u pojedinim razdobljima rimske Republike? • Što se promijenilo, a što je ostalo isto ili slično u rimskoj vojsci? • Što je značilo biti vojnikom u službi rane i srednje, a što kasne Republike? • Koja je razlika između građanske i profesionalne vojske? • Koje promjene smatraš ključnima? Obrazloži. Kontinuitet i promjene

Aktivnost 3: Prisjeti se: Što su bili uzroci rimskih osvajanja? Što o tome misle povjesničari? Prva teorija • filozofija, ljubav prema grčkoj kulturi Druga teorija • diplomacija Treća teorija • teorija obrambenog imperijalizma Četvrta teorija Peta teorija Što je dugoročno motiviralo Rimljane na širenje izvan Apeninskog poluotoka? • ekonomske motivacija • rimska aristokracija Uzroci i posljedice

Zadatak: rad s uzrocima Uzroci i posljedice • Zadatak se sastoji od dva dijela: • Učenici trebaju kategorizirati navedene uzroke kao političke, gospodarske, kulturne i društvene. kategorija 1 kategorija 2 kategorija 3 • Učenici trebaju klasificirati teorije uzroka po važnosti, odabrati dvije koje su po njihovom mišljenju najvažnije te obrazložiti svoj odabir.

Uzroci i posljedice • Zašto se vaš odabir uzroka razlikovao od odabira drugih učenika? • Za koje od odabranih teorija smatrate da najbolje objašnjavaju dugoročnu motivaciju za širenje rimske države • Na temelju vaših razmišljanja i razmišljanja povjesničara, što možete zaključiti o uzrocima rimske ekspanzije? • Postoji li univerzalna teorija? Postoji li teorija koja je više ili manje važna? • Može li se neki događaj ili fenomen objasniti samo jednim uzrokom? • Što je odgovor na ključno pitanje?

Planiranje aktivnosti Nastavna cjelina: Hrvatska i svijet između dva svjetska rata Nastavna jedinica: Europa nakon Prvog svjetskog rata Odgojno-obrazovni ishodi: Učenik: 1. objašnjava ulogu i pozicije „Velike četvorice” u postizanju poslijeratne nagodbe i mira u Versaillesu 2. analizira odjeke Mirovne konferencije u javnosti iz različitih perspektiva (pobjednici i poraženi) PRIMJE R 4. razre d Rad s izvorima Povijesna perspektiva

Postavljanje pitanja S kojim su se problemima suočili političari u Versaillesu? Koje ciljeve žele ostvariti u poslijeratnoj nagodbi? Koliko je postignuti mir rezultat sporazuma, a koliko kompromisa? Kakav je bio odjek Mirovne konferencije? Što je mir donio pobjednicima, a što poraženima?

Aktivnost 1. zadatak: Pročitaj tekst 14 točaka. Koje točke smatraš ključnima za uspostavu pravednoga mira? 2. zadatak: pročitaj informacije o konferenciji u Versailesu. Što je bio cilj konferencije? Kako su se primijenila temeljna načela mira na mirovnoj konferenciji? • Dana 18. siječnja 1919. u Parizu je počela mirovna konferencija, a službeno je zaključena oko godinu dana kasnije. Glavni događaj konferencije bio je mirovni ugovor s Njemačkom, potpisan u Versaillesu 28. lipnja 1919. • Cilj konferencije bio je osigurati trajni europski mir i spriječiti buduće ratove. Na konferenciji su prisustvovali diplomati iz 39 zemalja, no po važnosti se ističu Georges Clemenceau iz Francuske, David Lloyd George iz Velike Britanije, Woodrow Wilson iz Sjedinjenih Američkih Država i Vittorio Orlando iz Italije. • Predstavnici poraženih zemalja nisu sudjelovali u radu konferencije, već su dobili odredbe na potpis. • Konferencija je bila i veliki medijski događaj kojeg je pratilo oko pet stotina novinara. Politički lideri morali su se suočiti ne samo s problemima pregovaranja mirovnih uvjeta, nego i s očekivanjima javnosti.

Aktivnost 2. S kojim su se problemima suočili političari u Versaillesu? Problem 1. Problem 3. Velika ratna razaranja, posebno na teritoriju Francuske gdje su uništena poljoprivredna polja, zgrade, infrastruktura i sl. Kako popraviti učinjenu štetu? U Rusiji su na vlast došli komunisti nakon revolucija 1917. Ideje komunizma brzo su se širile u postratnom svijetu. Zašto su se moćne elite bojale širenja komunizma? Problem 2. Problem 4. U Europi i svijetu javljaju se nacionalni pokreti koji žele Prvi svjetski rat bio je do tada najveći sukob u povijesti stvaranje slobodnih, nacionalnih država i oslobođenje čovječanstva u kojem je izgubljeno 20 miliona života. od carstava koja su njima vladala. Kako spriječiti nove sukobe i osigurati trajni mir? Prisjeti se koja su carstva bila uključena u rat? ZADATAK: Koji je od ovih problema po tvom mišljenju najvažniji? Argumentiraj svoje mišljenje.

Aktivnost 3. Woodrow Wilson (SAD) Koje ciljeve žele ostvariti u poslijeratnoj nagodbi? David Lloyd George (Velika Britanija) Georges Clemenceau (Francuska) Koliko su ti ciljevi u skladu s načelima Četrnaest točaka? Vittorio Emanuel Orlando (Italija) ZADATAK: Pomoću konceptualnih kartica istražiti koje ciljeve žele ostvariti u poslijeratnoj nagodbi. Što je sve utjecalo na donošenje njihovih odluka?

Aktivnost 3. “Jesmo li sklopili dobar ugovor? Jesmo li? “ Harold Nicolson, britanski diplomat na Mirovnoj konferenciji ova je pitanja zapisao u svoj dnevnik na dan potpisivanja ugovora s Njemačkom. Četrnaest točaka Versajski mir Zadatak: Pročitaj odredbe mira i usporedi s Četrnaest točaka. Izdvoji sličnosti i razlike. Koliko je postignuti mir rezultat sporazuma, a koliko kompromisa?

Aktivnost 4. Kakav je bio odjek Mirovne konferencije u javnosti? Obilježja karikature su sljedeća: oslanja se na humor, ironiju, iskrivljavanje fizičkog izgleda, pretjerivanje uz često korištenje simbola i stereotipa često je kombinacija humora i političkog mišljenja, čiji prvenstveni cilj nije iznošenje činjenica već stavova autora Zadatak: Analiza karikatura

Kako se pristupa analizi izvora? Pitanja se trebaju fokusirati na slijedeće: 1. Koja je to vrsta izvora? (Priroda izvora) 2. Kada i gdje je izvor nastao? (Podrijetlo izvora) 3. Zašto je nastao? (Namjene izvora) 4. Što izvor prikazuje? (Sadržaj izvora) 5. Što se događa u vrijeme nastanka izvora? (Kontekst izvora ) 6. Kako je sadržaj izvora povezan s tim događajima/kontekstom? (Interpretacija izvora ) IZVOR PRIRODA PODRIJETLO NAMJENA SADRŽAJ KONTEKST INTERPRETACIJA Vježbanje procedura i rada s konceptom

Analiza karikature: ZADAT AK • Označi jednom bojom ili zaokruži što vidiš na slici i obrati pozornost na detalje (npr. naslov, osobe, rečenica i sl. ) • Napiši što misliš da simboliziraju likovi, rečenice i ostali detalji koje si odabrao/la. • Pročitaj podatke o autoru i izvoru te jednom bojom podcrtaj one informacije koje označavaju njegovu prirodu, podrijetlo i svrhu. • Napiši značenje tih podataka i objasni zašto je izvor važan za povjesničare. • Poveži informacije iz izvora s onim što znaš. : Što se iz izvora može zaključiti o britanskom javnom mnijenju o odredbama Mira u Versaillesu?

William Henry Dyson (3. rujna 1880 - 21 siječanj 1938) bio je australski ilustrator i politički karikaturist. Svoju uspješnu karijeru nastavio je u Londonu radeći u nekoliko novinskih listova. Najduže se zadržao u radničkim novinama „Daily Harold“. Od 1915. bio je kao ratni umjetnik sa australskim vojnicima na zapadnom frontu gdje je ranjen dva puta. Svoj najpoznatiji crtež „Mir i buduće topovsko meso“ objavio je u „Daily Harold“ 13. svibnja 1919.

Izvor Za ili protiv odredbi mira Dokaz iz izvora O kojem aspektu mirovnog sporazuma izvor govori Čiju perspektivu predstavlja?

VREDNOVANJE: Primjer zadatka za provjeru znanja Primijeni svoje znanje i objasni što je dugoročno motiviralo Rimljane na širenje izvan Apeninskog poluotoka? ESEJSKI ODGOVORI NA KLJUČNA PITANJA JASNE UPUTE I KRITERIJI Primjeni svoje znanje i objasni kakav je bio odjek versajske mirovne konferencije u javnosti?

Zašto baš tako… • istraživačka pitanja • više razine znanja • rad s konceptima • rad s procedurama

Pitanja i odgovori

“Sve što čujemo je mišljenje, a ne činjenica. Sve što vidimo je perspektiva, a ne istina. ” Marko Aurelije Hvala na pažnji!