Seoska i gradska naselja TIPOVI NASELJA Seosko ili
- Slides: 31
Seoska i gradska naselja
TIPOVI NASELJA Seosko ili ruralno Gradsko ili urbano
grad = kompaktno izgrađeno veće naselje čiji se veći dio stanovništva bavi nepoljoprivrednim djelatnostima - danas u gradovima živi oko 53% stanovništva (Europa 75%) Urbanizacija (lat. urbs grad) je proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska
Postotak urbanog stanovništva u svijetu
3 kriterija: a) veličina – broj stanovnika b) izgled – gustoća i način gradnje c) funkcije – djelatnosti npr. prometna, trgovačka, industrijska, bankarska, obrazovna, zdravstvena, turistička itd. gravitacijsko područje grada: prostor koji gravitira nekom gradu (više funkcija = veće gravitacijsko područje) nodalna regija (lat. nodus čvor) = grad + gravitacijsko područje
agrarna revolucija (? ) = prvi gradovi u svijetu - na pojavu i razvoj gradova utjecali su: višak proizvoda i potreba za razmjenom dobara - Jerihon u Palestini smatra se najstarijim gradom na svijetu (8000 godina pr. Kr. u dolini rijeke Jordan) - u 4. tisućljeću pr. Kr. gradovi oko rijeka Eufrat, Tigris i Nil (Uruk, Ur, Nipur, Teba, Memfis), u 3. tisućljeću pr. Kr. u dolini rijeke Ind (Mohenjo Daro), a u 2. tisućljeću pr. Kr. u dolini Žute rijeke (Huang ho u Kini) - pravokutan sustav ulica, u središtu trg i okruženi zidinama - Damask (Sirija) najstariji grad koji se održao do danas
Ur – sagrađen prije 5 500 godina Jerihon – sagrađen prije 10 000 godina
Damask
1. RAZVOJ GRADA U EUROPI a) stara Grčka - prvi gradovi u Europi - prvotno na obalama Egejskog mora, a zatim u unutrašnjost - prostorno i populacijski mali polisi (gradovi države) - u središtu nepravilni trg agora (trgovačka i društvena funkcija) koji se nalazi podno akropole (duhovno središte s hramovima) - u početku nepravilna mreža ulica poslije pravokutna - zbog porasta stanovnika u polisima gradovi se šire prema sjeverozapadu (obale Sicilije, Apeninskog poluotoka i Jadranskog mora)
b) Rimsko Carstvo - dosegnut visok stupanj urbane kulture jer je rimska civilizacija bila utemeljena na gradovima - središte urbanog razvoja postaje Apeninski poluotok - širenjem Rimskog Carstva širi se i mreža gradova - grade se prve ceste - pravokutna mreža ulica, a u središtu je bio forum (trg) - forum se nalazio na sjecištu dviju glavnih ulica: cardo (sjever – jug) i decumanus (istok – zapad) - brojne upravne i vjerske građevine su se na nalazile na njemu - bio je sjedište života (trgovačkog, društvenog, vjerskog. . . ) - terme (kupališta), amfiteatri (kazalište) i arene (igre) - vodovodna i kanalizacijska mreža!
Rimsko carstvo
c) Srednji vijek (od 5. do 15. st) - u ranom srednjem vijeku dolazi do zamiranja gradova - novopridošli narodi su razorili veći dio rimskih gradova - propadanju urbane kulture je pridonio i feudalni sistem koji je bio utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji i posjedu - do ponovnog procvata gradova dolazi u razvijenom i kasnom srednjem vijeku (11. – 15. st. ) zahvaljujući napretku u poljoprivrednoj proizvodnji - razvijaju se trgovina i obrt pa samim tim i gradovi - zarište urbanog razvoja se pomiče u srednju i zapadnu Europu - nepravilna mreža ulica, a zbog obrane građeni na uzvišenjima i opasani zidinama
- u središtu je bio glavni trg sa brojnim građevinama među kojima su se isticale crkve zbog njenog jakog utjecaja - samostani i utvrde (burgovi) su također postajali jezgre gradova - ne postoji infrastruktura (vodovod, kanalizacija, terme) kao u antičkim gradovima loši higijenski uvjeti i česte epidemije
d) razdoblje renesanse i baroka (1500. – 1800. ) - novi poticaj razvoju gradova daju velika geografska otkrića - lučki gradovi na obalama doživljavaju procvat - gradovi postaju središta političke vlasti - najveća pozornost se posvećuje izgradnji pravilne mreže ulica, trgova, raskošnih palača, crkava, upravnih zgrada i javnih objekata - najmanje brige posvećeno stambenim četvrtima
e) industrijsko razdoblje (od početka 19. st. ) - daljnje pomicanje urbanog težišta na sjeverozapad na područje Britanskih otoka - snažan impuls razvoju gradova daje industrijska revolucija - pojavljuju se i industrijski gradovi u Njemačkoj, Francuskoj i zemljama Beneluxa - veliko doseljavanje radne snage u gradove, dolazi do njihovog naglog i nekontroliranog rasta - pojavljuju se problemi zagađivanja okoliša, razni društveni problemi poput porasta stope kriminala, otuđenosti i drugih oblika asocijalnog ponašanja - u novije vrijeme mnogo se pozornosti posvećuje rješavanju ovih i sličnih problema
METROPOLISI (MEGAGRADOVI) - megagradovi su gradovi sa deset i više milijuna stanovnika - svjetski je trend nagli rast gradova i stagnacija sela - posebno izraženo u slaborazvijenim zemljama svijeta dok se sporiji rast uočava u visokorazvijenim zemljama jer je tamo urbanizacija gotovo dosegnula maksimum - do 2030. u razvijenim zemljama broj gradskog stanovništva bi se mogao povećati za 12%, a u slabije razvijenima 100%! - siromašnije stanovništvo masovno napušta sela i odlazi u gradove na nastaju “divlje četvrti” (favele, slamovi. . . ) - rast gradova prate i sve lošiji higijenski uvjeti, veća mogućnost širenja zaraznih bolesti, siromaštvo itd
najveći gradovi današnjice:
Tokio – najveći grad današnjice
20 najvećih gradova prema broju stanovnika 1980. i 2006. godine
Stupanj urbanizacije – udio gradskog u ukupnom stanovništvu
Stupanj urbanizacije u svijetu
Stupanj urbanizacije – udio gradskog u ukupnom stanovništvu Porast udjela gradskog u ukupnom stanovništvu kontinenata 1975. do 2025.
OBLICI NASELJENOSTI zbog: - prirodno – geografske raznolikosti - povijesnog nasljeđa - graditeljskih stilova razlikujemo 3 tipa seoskih naselja: 1)raštrkana 2)zbijena
1) raštrkana sela - uglavnom mala po broju stan. i gustoći naseljenosti - građena stihijski - brdska, brežuljkasta i planinska područja - npr. gorska Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Banovina, Kordun, padine slavonskih gora i zaleđe Dalmacije
patronimička naselja
2) zbijena seoska naselja - uglavnom gomilasta - niznog oblika izdužena uz glavnu prometnicu
Seoska i gradska naselja - grad - naselje čije stanovništvo pretežno živi od djelatnosti sekundarnog, tercijarnog i kvartarnog sektora - obilježja grada: veličina, izgled, funkcije grada - gravitacijsko područje grada - prostor koji gravitira gradu, ovisno o stupnju centraliteta - nodalna regija: grad i gravitacijsko područje - megagradovi - gradovi s 10 i više milijuna stanovnika - urbanizacija - proces širenja gradova u okolicu, širenja gradskog načina života, povećanja broja i udjela gradskog stanovništva - stupanj urbanizacije - postotni udio gradskog u ukupnom stanovništvu - Primarna i sekundarna urbanizacija (udžbenik) - prostorno-funkcionalna struktura grada: proizvodna, trgovinska, sportsko-rekreacijska, stambena i poslovna zona (Razvoj gradova naučiti iz prezentacije)
- oblici ruralne naseljenosti: 1) raštrkana sela: pretežno mala, građena stihijski u brdskim, brežuljkastim i planinskim područjima 2) zbijena seoska naselja: nizna uz ceste u Panonskoj nizini, često planski građena s pravilnim rasporedom ulica
- Zbijena naselja
- Mia kos
- Krajolik otvorenih polja
- Narodna biblioteka banja luka
- Mika labudan
- Tip podataka koji sadrži slova, brojeve i znakove
- Bih klima
- Alkoholizam definicija
- Engleska hrvatska tipovi
- Tipovi proizvodnje
- Tipovi menadzera
- Tipovi objekata
- Izmenjena sredozemna klima
- Klimatski dijagram atene
- Tipovi slova
- Vrste podataka u pythonu
- Tipovi općeg kretanja stanovništva
- Tipovi sukoba interesa
- Tipovi emulzija
- Planiranje dana
- Logicki tip podataka
- Tipovi hotela
- Groblje dubac tipovi grobnica
- Zadaci višestrukog izbora
- Mikovi
- Tablica era
- Tipologija
- Tipovi samoubojstva
- Piramidalna struktura
- Nasleđivanje osobina
- Tipovi proizvodnje
- Tipovi ishrane