METODE RADA S UENICIMA S DISLEKSIJOM Prof dr

METODE RADA S UČENICIMA S DISLEKSIJOM Prof. dr. sc. Anita Vulić-Prtorić

DISLEKSIJA – PSIHOLOŠKI ASPEKTI

O DISLEKSIJI … • disleksija = grčka riječ » dys « (slab, loš, neprimjeren) + » lexsis « (jezik, riječ). • pripada u skupinu specifičnih teškoća učenja, te se naziva i poremećajem u čitanju. • Prema DSM-5 disleksija se određuje kao poremećaj u kojem su postignuća u čitanju znatno niža od očekivanih s obzirom na kronološku dob, izmjerenu inteligenciju te obrazovanje primjereno dobi. Prema ovoj definiciji čitanje je sporo, s pogreškama u razumijevanju, obilježeno zamjenama, ispuštanjem i dodavanjem glasova i riječi.

O DISLEKSIJI … • • • Procjenjuje se kako od 10 do 15% ukupne svjetske populacije pati od disleksije Čak 40 posto djece u Hrvatskoj ima teškoća s učenjem, a 30. 000 bori se s disleksijom. 5 - 17, 5% djece u školskoj dobi 3 - 6 puta češće kod dječaka Teškoće u svladavanju sposobnosti čitanja traju od samog početka učenja čitanja, a poslije 10. godine problem se javlja rjeđe i teškoće su lakšeg oblika.

O DISLEKSIJI … § Čitanje je izrazito sporo, iščitavanje je otežano, česta su zastajkivanja, da bi se onda iznenada pročitao čitav slog ili ostatak riječi. § Pročitanoj riječi se dodaju neki glasovi kojih nema ili oni iz susjedne riječi. § Nekada se previde neki glasovi ili slogovi koji postoje u riječi, nekada se čita samo hrpa slogova ili glasova koji ne znače riječ. Pri tome dijete može razumjeti taj tekst dok ga drugi ne razumiju, ali nekada niti samo dijete ne razumije što čita. § Tijekom čitanja dijete često zamjenjuje slova kao npr. p-b, d-t, ć-č … § Dijete prepoznaje slova, ali ih teško povezuje u leksičku cjelinu – teškoća analize i sinteze auditivnih i vizualnih podražaja.

O DISLEKSIJI … • Definicija Britanske udruge za disleksiju navodi kako je disleksija specifična teškoća učenja koja utječe na razvoj pismenosti i jezičnih vještina. • Europska udruga za disleksiju navodi kako je disleksija različitost u stjecanju i korištenju vještina čitanja, pisanja i slovkanja. • Iako mnogi istraživači i stručnjaci ističu da je disleksija različitost, a ne teškoća, ova definicija osobama s disleksijom zapravo ne osigurava zakonodavnu podršku • U Hrvatskoj su najčešće citirane definicije prema kojima je disleksija specifična teškoća učenja. Tako definirana pripada sustavu posebnih potreba i na taj način se ne razlikuje od ostalih teškoća poput invalidnosti ili gluhoće. • RAZLIČITOST �TEŠKOĆA �PROBLEM �POREMEĆAJ ? !

O DISLEKSIJI … • Da bi upoznao ljude o kakvom je tipu oboljenja riječ, programer Victor Widell stvorio je simulaciju koja pokazuje što vide osobe pogođene disleksijom kad pogledaju u tekst. • http: //geon. github. io/programming/2016/03/03/dsxyliea • https: //www. skolskiportal. hr/media/clanci/2015/12/disleksija. gif

Čitajte redom riječi i to tako da kažete koje je boje riječ, a ne ono što piše.

SPOZNAJE IZ NEUROZNANOSTI

SPECIJALIZACIJA MOZGOVNIH HEMISFERA • DOMINANTNA LIJEVA HEMISFERA • Deduktivno zaključivanje • Govor • Čitanje • Pisanje • Računanje • Verbalno pamćenje • Pronalaženje značenja u sjećanjima • Raspoređivanje vremena • Logika • DOMINANTNA DESNA HEMISFERA • Induktivno zaključivanjee • Prepoznavanje emocionalnih izraza • Ton glasa • Vizualno-prostorne sposobnosti • Neverbalno pamćenje • Glazbeni sluh • Emocije • Humor / metafore

SPOZNAJE IZ NEUROZNANOSTI • UTJECAJ DOMINACIJE MOŽDANIH POLUTKI • Desna moždana polutka više je vezana uz funkcije sinteze, dakle potpune slike bilo vizualnog bilo akustičkog sadržaja, • analiza riječi ili pamćenje točnog oblika pojedinačnog slova koji bi bili više u domeni lijeve polutke, postaju teže dostupni. • Djeca s dominacijom desne polutke imaju način primanja, obrade i pohranjivanja informacija koji nije u skladu s analitičko - sintetičkom metodom kojom se najčešće podučava vještina čitanja u školama zapadnog civilizacijskog kruga.

SPOZNAJE IZ NEUROZNANOSTI • • UTJECAJ DOMINACIJE MOŽDANIH POLUTKI Disleksija u različitim jezicima 5 -10% djece s disleksijom je u područjima gdje se govore slavenski jezici. 15 -30% djece s disleksijom je u zemljama engleskoga govornog područja - zbog velike razlike između izgovora i pravopisa. • Manje od 1% djece s disleksijom je u Kini i Japanu. U tim je jezicima zadržano slikovno pismo, u kojem nema nikakve identičnosti pisanja i izgovora, jer je napisana riječ zapravo konkretni likovni crtež. Taj se crtež pamti kao cjelina, u tom procesu sudjeluje najvećim dijelom desna moždana polutka i zbog toga osobe s disleksijom lako svladavaju slikovna pisma.

DISLEKSIJA KAO IZVOR PSIHOLOŠKIH PROBLEMA • DISLEKSIJA je skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija, koji utječe na stil spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. • Kod neke djece drugačije organizirana vizualna percepcija dovodi do teškoća, dok kod neke rezultira nadarenostima u vizualnom razmišljanju i kreaciji. • • Slika o sebi Samopoštovanje Anksioznost Ljutnja i bijes Depresivnost i umor ADHD i problemi u ponašanju Problemi u socijalnim odnosima s vršnjacima i odraslima

SPECIJALIZACIJA MOZGOVNIH HEMISFERA I EMOCIJE • DOMINANTNA LIJEVA HEMISFERA • Ima više kontrole nad govornom ekspresijom • Uglavnom obrađuje „pozitivne” emocije • Obrada socijalnih emocija • DOMINANTNA DESNA HEMISFERA • Ima više kontrole nad emocionalnom ekspresijom • Uglavnom obrađuje „negativne” emocije • Percepcija izraza lica i govora tijela • Obrada primarnih emocija poput straha

SLIKA O SEBI I SAMOPOŠTOVANJE • Svako dijete gradi svoje samopoštovanje kroz doživljavanje uspjeha u odnosima s drugima i u ispunjavanju razvojnih zadataka. • Neuspjeh može rezultirati osjećajem neadekvatnosti i inferiornosti. • Akademska samoefikasnost u 3. , 4. , i 5. razredu predviđa školski uspjeh 10 godina kasnije. • Nakon dobi od 10 god. postaje sve teže pomoći djetetu da razvije pozitivnu sliku o sebi.

SLIKA O SEBI I SAMOPOŠTOVANJE UČESTALOST MEĐU ZADARSKIM OSNOVNOŠKOLCIMA (5. -8. RAZRED) Nisko samopoštovanje % 13. 9 U razredu od 30 učenika…

SLIKA O SEBI I SAMOPOŠTOVANJE • 2 važna čimbenika za pad samopoštovanja na početku školovanja kod dijeteta s disleksijom: 1. Sve je jača svjesnost o tome kako ga drugi učenici vide; 2. Sve je utjecajniji doživljaj neuspjeha da se ispune očekivani standardi učenja čitanja i pisanja.

ANKSIOZNOST … je emocionalno stanje karakterizirano: Ø Osjećajem neugode, nemira i tenzije Ø Anticipacijom moguće opasnosti Ø Pratećim fiziološkim promjenama

ANKSIOZNOST • Povišene razine anksioznosti doživljava 16, 86% učenika u osnovnim školama u HR • oko 8% učenika doživljava specifične strahove vezane za školu: – strah od testiranja, ocjenjivanja, ispitivanja, negativne ocjene (3, 2% učenika), – strah od školskog neuspjeha (3, 1%), – strah od određenih školskih predmeta (glazbeni, tjelesni, likovni, strani jezik) (0, 4%), – strah od nastavnika ili profesora (0, 8%) i – strah od roditeljskog sastanka (0, 2%).

ANKSIOZNOST Izvori anksioznosti kod djece s disleksijom: • Napetost zbog vremenskog pritiska uslijed sporog čitanja i pisanja • Zbunjenost • Nedosljednost • Neprevidljivost • Strah od neuspjeha • Visoka očekivanja • Perfekcionizam • Frustracije i nesigurnosti – svijest o tome da mogu nešto čitati, a da to ne razumiju, može biti zastrašujuća!

LJUTNJA I BIJES • Intenzivne emocije od ljutnje i teškoća u samokontroli, pa sve do agresivnog i nasilničkog ponašanja doživljava 14, 43% osnovnoškolskih učenika u HR.

LJUTNJA I BIJES • Mnogi emocionalni problemi povezani s disleksijom javljaju se iz frustracija u školskim ili socijalnim situacijama. • Frustracija djece s disleksijom često se usredotočuje na njihovu nesposobnost da zadovolje očekivanja. • Roditelji i učitelji vide pametno dijete koje uči čitati i pisati. Ali … • Frustracija rađa ljutnju i gnjev. • Dijete u školi uspijeva kontrolirati ljutnju i bijes, ali je zato ispoljava u druženju s vršnjacima ili kod kuće.

DEPRESIVNOST • Depresivnost je emocionalno stanje karakterizirano osjećajima tuge, neraspoloženja, žalosti i utučenosti koje danas predstavlja univerzalno i sve učestalije životno iskustvo suvremenog čovjeka. • Prema SZO-u depresija je trenutno 4. najveći svjetski problem, a 2020. bit će 2. • samo 20 -30% depresivne djece dobiva adekvatnu psihološku pomoć !!!

DEPRESIVNOST UČESTALOST MEĐU ZADARSKIM OSNOVNOŠKOLCIMA (5. -8. RAZRED) % U razredu od 30 učenika… Izražena beznadnost 14. 5 Visoka depresivnost 14. 8 2. 7 Nisko samopoštovanje + izražena beznadnost + visoka depresivnost

PROFIL DEPRESIVNOG UČENIKA • Visoko samopoštovanje • Nisko samopoštovanje • Manje strahova i anksioznosti • Velik broj strahova i anksioznosti (najviše ispitne) • Rješavanje problema • Kognitivno restrukturiranje • Traženje podrške od obitelji i vršnjaka • Zadovoljniji životom u svojoj obitelji • Procjenjuju da ih i majka i otac prihvaćaju • Emocionalna reaktivnost • Izbjegavanje • Ne traže podršku od obitelji i vršnjaka • Nezadovoljni životom u svojoj obitelji • Procjenjuju da su odbačeni od strane majke i oca

ZATVORENI KRUG DEPRESIVNOSTI 2. OSJEĆAJ BESPOMOĆNOSTI 1. GUBITAK KONTROLE 5. BEZNADNOST I DEPRESIJA 3. GUBITAK SAMOPOŠTOVANJA 4. SOCIJALNO POVLAČENJE

DISLEKSIJA I DEPRESIVNOST • Većina djece s disleksijom NIJE depresivna, no u većem su riziku za doživljavanje tuge i boli. • Doživljavanje neuspjeha utječe na – negativnu sliku o sebi i svijetu oko sebe, te budućnosti. – naučenu bespomoćnost • Promjene u raspoloženju mogu biti rezultat promjena i varijacija u uspješnosti rješavanja školskih zadataka, a zbog neujednačenosti u sposobnostima. • Osobito je rizično ako dijete ima nisko samopoštovanje i često doživljava intenzivnu ljutnju. • Zbog straha od konflikata s okolinom tu ljutnju okreću prema unutra.

UMOR • Oko 70% učenika je u posljednja 3 mjeseca doživjelo intenzivan manjak energije i umor. • • SINDROM KRONIČNOG UMORA Do 10. god starosti oko 4, 4% djece ima simptome koji udovoljavaju kriterijima za ovaj sindrom kratkoročan gubitak pamćenja ili ozbiljna nesposobnost koncentriranja, upaljeno grlo bolovi u mišićima jake glavobolje neokrepljujući san

DISLEKSIJA I UMOR • Djeca s disleksijom moraju koristiti veće količine energije kako bi – održali koncentraciju i mogli pratiti što se događa – kako u školskim aktivnostima, tako i u socijalnim kontaktima; – držali pod kontrolom vlastite frustracije i negativne emocije – održali stabilnost u situacijama nerazumijevanja od strane drugih i pogrešnog shvaćanja

ADHD

ADHD • Intenzivni simptomi hiperaktivnosti, impulzivnosti i poremećaja pažnje prisutni su kod 15, 44% osnovnoškolskih učenika u HR. • • • Najčešće: Bilo mi je teško mirno sjediti na jednom mjestu; Nisam imao strpljenja čekati u redu; Bio sam brbljav i previše sam pričao; Događalo mi se da ne završim školsku zadaću ili učenje do kraja jer više nisam imao strpljenja; • Griješio sam u pisanju školske zadaće jer se nisam mogao koncentrirati na ono što radim.

DISLEKSIJA I ADHD • 2/3 djece s teškoćama čitanja, pisanja i računanja su djeca s ADHDom. • Neki čimbenici koji mogu pridonjeti razvoju ADHDa kod djece s disleksijom: – Pažnja – Sekvencijalno pamćenje – Nesigurnost – Nedosljednost – Neorganiziranost – Osjećaj pritiska

PROBLEMI U SOCIJALNIM ODNOSIMA • • • PROBLEMI U SOCIJANIM ODNOSIMA OVISE O: Znanjima o disleksiji Stavovima prema različitima općenito Percepciji djeteta s disleksijom Očekivanjima od djeteta Socijalnim vještinama djeteta s disleksijom

PROBLEMI U SOCIJALNIM ODNOSIMA Percepcija djeteta s disleksijom od strane drugih: • može biti doživljeno kao neorganizirano ili čak lijeno – npr. tijekom nastave ne vodi bilješke, jer ne može slušati i pisati istovremeno • može djelovati nepažljivo i nezainteresirano, a ustvari ima npr. problem s pamćenjem uputa u nizu. • može djelovati prkosno jer jedan uspješno čita, a drugi ne. • može biti optuženo da laže i izmišlja, jer ima problem u prisjećanju redoslijeda nekog događaja.

PROBLEMI U SOCIJALNIM ODNOSIMA Još neke osobine djece s disleksijom mogu uzrokovati ove probleme: • Dijete ne razumije viceve i šale, • Teže nalazi riječi da nešto opiše, osobito ako je preplavljeno emocijama ili treba to reći brzo, • Teže prepoznaje govor tijela, facijalnu ekspresiju i druge socijalne znakove • ALEKSITIMIJA • U dopisivanju on-line teže razumiju kratice i druge simbole (FOMO, MOMO, FOJI ……

PROBLEMI U SOCIJALNIM ODNOSIMA on-line • FOMO ''fear of missing out'‘ = – strah da će im nešto promaknuti ukoliko nisu aktivni na internetskim stranicama i ne prate najnovije novosti. – strah da će biti isključeni iz društva, ili da će izgubiti nešto važno i veliko, ukoliko nisu stalno online, ili u kontaktu s drugima i nemaju doticaj sa svim aktualnim novostima i zbivanjima do kojih se dolazi putem različitih medija

PROBLEMI U SOCIJALNIM ODNOSIMA on-line • FOLO – ‘Fear of living offline’ osjećaj nelagode i straha koji se javlja u situacijama prijetnje isključenosti ili isključenosti sa internetske mreže, npr. situacijama nedostupnosti internetskog signala, ili kada ‘iscuri’ baterija na pametnom telefonu. • MOMO – ‘Mistery of missing out’ osjećaj nelagode i straha koji se javlja onog trenutka kad prijatelji na društvenim mrežama prestanu stavljati objave. Uzrok straha nije briga da im se nešto dogodilo, već da su toliko okupirani ludom zabavom (na koje dijete ili adolescent nije pozvano) da ne stignu ništa objavljivati. MOMO je teži oblik FOMO. • FOJI – ‘Fear of joining in’ Strah od uključivanja sindrom je suprotan MOMO-u. Radi se o tome da dijete ili adolescent svoje online društvo uskraćuje za objave, ali ne zato jer ne stiže od lude zabave već zato što se boji da će njegova objava ostati neprimijećena. • JOMO – ‘Joy of missing out’ ili sindrom „radosti propuštanja“ javlja se u onom trenutku kada se prihvati da je u redu ne biti zvijezda društvenih medija. Nije dobro kada pređe u drugu krajnost, tj. u ravnodušnost i nezainteresiranost za sve što se događa u svijetu.

DISLEKSIJA KAO DAR • DISLEKSIJA je skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija, koji utječe na stil spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. • Kod neke djece drugačije organizirana vizualna percepcija dovodi do teškoća, dok kod neke rezultira nadarenostima u vizualnom razmišljanju i kreaciji.

DISLEKSIJA KAO DAR Bojan Navojec: … u školi sam se izvježbao učiti napamet jer mi je bilo lakše pamtiti što čitaju druga djeca, nego se sam hrvati sa slovima. Pa mi je danas možda lakše nego drugima glumcima zapamtiti tekst. …… svaka mana donosi neku vrlinu.

DISLEKSIJA KAO DAR Albert Einstein Thomas Edison Isaac Newton Steve Jobs Winston Churchill John F. Kennedy Agatha Christie Hans C. Anderson Ernest Hemingway Mark Twain Harry Belafonte Enrico Caruso John Lennon Leonardo da Vinci Pablo Picasso Walt Disney Marlon Brando Tom Cruise Anthony Hopkins Harrison Ford

DISLEKSIJA KAO DAR • Disleksija neće od svakog dislektičara učiniti genija • Ne razvijaju svi dislektičari iste darovitosti, ali su im neke osobine zajedničke • Posjeduju intuiciju - znaju odgovor iako ne znaju zašto • Višedimenzionalno mišljenje - osoba misli doživljava kao stvarnost • Dar znatiželje - neprestano kretanje i istraživanje • Kreativnost • Krajnji dar je dar ovladavanja

INFORMACIJE O DISLEKSIJI

HRVATSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU (CROATIAN DYSLEXIA ASSOCIATION): http: //www. hud. hr/ • Na stranici udruge postoje tekstovi i članci o svemu vezanom za disleksiju - od same definicije, kako je prepoznati, terapije, popisa ustanova, savjeta te ostalih poremećaja u učenju kao što je disgrafija i diskalkulija. UDRUGA "JA TO MOGU" http: //www. ja-to-mogu. hr/disleksija. html • Udruga za djecu s teškoćama u učenju, komunikaciji i razvoju i nadarenu djecu; • aktivnosti i programi usmjereni stvaranju boljih uvjeta za usvajanje nastavnih sadržaja, poštivanju prava djeteta, prepoznavanju individualnih potreba, provedbi savjetodavne pomoći članovima obitelji, te suradnji s nastavnicima i drugim stručnjacima uključenim u programe edukacije i rehabilitacije.

FILMOVI O DISLEKSIJI • Dokumentarni i igrani filmovi na temu disleksije: • https: //www. understood. org/en/learningattention-issues/child-learningdisabilities/dyslexia/9 -films-that-featuredyslexia? view=slideview