MATURSKI RAD KAKO NAPISATI MATURSKI RAD DEFINICIJA Zavrni

MATURSKI RAD KAKO NAPISATI MATURSKI RAD?

DEFINICIJA Završni ili maturski rad je samostalni stručni rad koji učenik/ca izrađuje na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika/ce za vrijeme izrade završnog rada.

PLAN IZRADE ZAVRŠNOG RADA Nakon što učenik izabere i definiše temu u saradnji sa svojim mentorom, može pristupiti planu izrade svog maturskog rada, koji podrazumijeva: - prikupljanje literature - čitanje i bilježenje važnih podataka - raspored građe - izrada plana rada - pisanje rada prema planu - konsultacije s mentorom - revizija i ispravljanje - tehnička obrada.

STRUKTURA MATURSKOG RADA Završni ili maturski rad sastoji se od: - naslovne stranice - sadržaja - uvoda - razrade - zaključka - dodatka ili priloga - izvori informacija.

NASLOVNA STRANICA Izgled naslovne stranice: - na sredini se piše država, entitet, kanton, škola; - na sredini stranice piše se: Naziv teme tj. naslov završnog rada, a ispod toga Maturski rad iz (naziv predmeta) - lijevo pri dnu stranice: Mentor/ica: , ispod toga ime i prezime nastavnice i titula - desno pri dnu stranice: Učenik/ca: , ispod toga ime i prezime učenika/ce, te razred - pri dnu stranice, u sredini, navodi se grad, mjesec i godina NASLOV označava temu rada te bi trebao biti što kraći i precizniji, a može mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima. .

PRIMJER NASLOVNE STRANICE Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegovačko – neretvanski kanton Srednja medicinska škola Mostar “Tema rada” Maturski rad Mentor: _____ Učenik: ______ Mostar, (datum)

SADRŽAJ Sadržaj se obično nalazi na početku rada zbog preglednosti. Predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih dijelova, a čine ga naslovi i podnaslovi rada koji su numerisani najčešće arapskim brojevima. Primjer: 1. UVOD 2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA 2. 1. PRVI PODNASLOV 2. 2. DRUGI PODNASLOV 2. 3. --------------

UVOD Uvod obuhvata obično jednu do dvije stranice teksta, precizira predmet rada, tj. ističe o čemu će se u radu pisati, objašnjava organizaciju i plan izrade rada, npr. od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl. ) i može izražavati lični stav prema temi i razloge za izbor konkretne teme.

RAZRADA Predstavlja glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. Obično se sastoji od više poglavlja, koji se dalje dijele na potpoglavlja i odjeljke. Temu je potrebno logički razvijati i sistematizirati, te potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i prelazi. U rad se mogu uključiti tabele, grafikoni, crteži, fotografije, ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu. Detaljnije informacije oko razrade teme, učenik dogovara sa mentorom. Naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznačeni u sadržaju.

ZAKLJUČAK Zaključak obuhvata obično jednu stranicu teksta. Predstavlja završni dio rada u koji se ne unosi novi materijal već se iz niza detalja sublimiraju ključni elementi koje treba zapamtiti. Može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije, te preporuke i podatke do kojih je učenik došao pri izradi rada.

DODACI ILI PRILOZI Dodaci ili prilozi predstavljalju tabele, fotokopije dokumenata, ilustrativne i grafičke materijale, te veće statističke podatke. Iako su izdvojeni iz teksta, ovi materijali moraju biti spomenuti i komentarisani u tekstu. Ako je materijal takve prirode da ne otežava čitanje teksta, može se uvrstiti u rad. Prilozi se obilježavaju rednim brojem i potpisuju, kako bi se lakše u tekstu na njih moglo uputiti, npr. : “vidi sl. 1”

IZVORI INFORMACIJA Izvor informacija predstavlja popis koji sadrži abecednim redoslijedom prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka ili elektronske građe), te njihove izdavače, mjesto i godinu izdanja. Učenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio, već mora povremeno naznačiti porijeklo podataka, shvaćanja i teza tako što će navesti autora, djelo ili stranicu gdje je pronašao izloženo (izvor informacija, odakle se uzima npr. citat, navodi se u footnote). Budući da postoji više načina navođenja literature uvjek je dobro zatražiti savjet mentora.

IZVOR INFORMACIJA BIBLIOTEKA U posjeti biblioteci (školskoj, gradskoj) bibliotekar upoznaje učenika s cjelokupnom građom koju biblioteka posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke. Učenici dobivaju uvid u: - referentnu zbirku biblioteke (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase, priručnike, monografije i sl. ) koje mogu koristiti u čitaonici biblioteke i fotokopirati odabrane tekstove, slike, tabele i sl. - stručnu literaturu koju biblioteka posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke, a koju mogu posuditi i koristiti određeno vrijeme izvan biblioteke

INTERNET Za svoj završni rad učenici mogu koristiti i sadržaje pronađene na internetu, ali u tom slučaju moraju takve sadržaje koristiti s oprezom, budući da oni nisu uvijek pouzdani, te ih je potrebno dodatno provjeriti.

PRIMJERI BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA ZA KNJIGE, ČLANKE IZ ČASOPISA I INTERNET IZVORE (JEDAN OD NAČINA) KNJIGA: Riđanović, Midhat (1998), Jezik i njegova struktura, Šahinpašić, Sarajevo Riđanović, M. Jezik i njegova struktura, Šahinpašić, Sarajevo, 1998. ENCILOPEDIJE, LEKSIKONI, RJEČNICI: - Opća enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb, 1981.

PRIMJERI BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA ZA KNJIGE, ČLANKE IZ ČASOPISA I INTERNET IZVORE (JEDAN OD NAČINA) ČLANCI IZ ČASOPISA: - Hercigonja – Saucha, Mirjana. Spolno ponašanje adolescenata // Priroda, 2003. 906 (1), str. 37 – 38. INTERNET IZVORI: -www. medicinskamostar. com (www. medicinskamostar. com/download/skripte), 5. 6. 2013. Ukoliko koristimo internet kao izvor informacija, potrebno je navesti adresu početne stranice (home page) na kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa konkretnoj web stranici (budući da se sadržaji na intenetu mijenjaju iz dana u dan).

OPSEG MATURSKOG RADA Tekstualni dio maturskog rada ne bi smio biti mnogo manji, ali ni bitno veći od 15 kartica teksta - kartica teksta je mjera za izražavanje količine teksta. Jednu karticu čini 1800 znakova pri čemu se i praznina između riječi računa kao slovni znak, tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se slovnim znakom.

KAKO IZRAČUNATI KARTICU TEKSTA NA RAČUNARU Koristimo li za pisanje tekstualni editor Word, kliknut ćemo na izbornik Tools (Alati), zatim na opciju Word count (Brojanje riječi), a potom na opciju Character with blank spaces (Znakovi s prazninama). Računar će zbrojiti sva slova, uključujući i praznine između riječi, dobiveni broj podijeli se sa 1800 i dobije se tačan broj napisanih kartica.

KOJU VRSTU I OBLIK SLOVA KORISTITI Za pisanje službenih tekstova na računaru koristi se obično font (vrsta i oblik slova): Times New Roman - veličina 12, ili Arial veličina 11. U pisanju može se upotrijebiti i podebljavanje, kosa slova (italik) itd, ali ne smije se pretjerivati.

UREĐIVANJE TEKSTA Uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici. Sve stranice (osim naslovne) trebaju biti numerisane. Tekst se piše najčešće s proredom 1, 5.

PREDAJA I PREZENTACIJA ZAVRŠNOG RADA Maturske radove maturanti Srednje medicinske škole Mostar su dužni predati najkasnije do kraja aprila, a teme do kraja decembra. Dužni su predati završni rad mentoru u jednom primjerku. Maturski rad se usmeno brani pred komisijom. Od kanditata se očekuje da pokaže samostalno vladanje obrađenom temom, da odgovori na pitanja ispitivača, te da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada. Odbrana maturskog rada pokazuje učenikovu zrelost i spremnost za dalje školovanje i obrazovanje.