FIZIOLOGIJA RADA Uvod u fiziologiju rada Fiziologija rada

  • Slides: 32
Download presentation
FIZIOLOGIJA RADA Uvod u fiziologiju rada

FIZIOLOGIJA RADA Uvod u fiziologiju rada

Fiziologija rada ® Dio primijenjene fiziologije koji se bavi proučavanjem funkcijskih i regulacijskih mehanizama

Fiziologija rada ® Dio primijenjene fiziologije koji se bavi proučavanjem funkcijskih i regulacijskih mehanizama organa, organskih sustava i organizma u cijelosti i to PRIJE, ZA VRIJEME I NAKON RADA.

Kad organizam radi ® Na njega djeluju čimbenici radnog okoliša i čimbenici koji proizlaze

Kad organizam radi ® Na njega djeluju čimbenici radnog okoliša i čimbenici koji proizlaze iz naravi i ustroja tehnološkog procesa ®STRES ®PROMJENA

ODNOS “STRES” “PROMJENA” 1. HOMEOSTAZA (stresa nema ili je nemjerljiv) 2. ADAPTACIJA (organizam koristi

ODNOS “STRES” “PROMJENA” 1. HOMEOSTAZA (stresa nema ili je nemjerljiv) 2. ADAPTACIJA (organizam koristi fiziološke procese kako bi smanjio opterećenje izazvano stresom domena FIZIOLOGIJE RADA mjere se fiziološke varijable izloženog organizma kao pokazatelji veličine stresa)

Nastavi li se radom 3. KOMPENZACIJA (organizam ne uspijeva smanjiti stresom izazvano opterećenje, ali

Nastavi li se radom 3. KOMPENZACIJA (organizam ne uspijeva smanjiti stresom izazvano opterećenje, ali se s njim adekvatno nosi 4. FAZA SLOMA reverzibilne promjene (prekinuti izloženost!) ireverzibilne promjene (bolest!)

3 najopterećenija sustava tijekom radnog procesa: * mišićni; *srčanožilni

3 najopterećenija sustava tijekom radnog procesa: * mišićni; *srčanožilni

*dišni

*dišni

MIŠIĆNI SUSTAV ČOVJEKA

MIŠIĆNI SUSTAV ČOVJEKA

U ljudskom tijelu 3 vrste mišića: 1. Skeletni 2. Glatki

U ljudskom tijelu 3 vrste mišića: 1. Skeletni 2. Glatki

3. Srčani

3. Srčani

Građa skeletnog mišića

Građa skeletnog mišića

Mišićne niti sastoje se od kontraktilnih bjelančevina ® AKTINA ®MIOZINA ®TROPONINA ®TROPOMIOZINA ®AKTIN +

Mišićne niti sastoje se od kontraktilnih bjelančevina ® AKTINA ®MIOZINA ®TROPONINA ®TROPOMIOZINA ®AKTIN + MIOZIN=AKTOMIOZIN

MIŠIĆ MOŽEMO PODRAŽITI: Kemijski Električki Mehanički

MIŠIĆ MOŽEMO PODRAŽITI: Kemijski Električki Mehanički

NEUROMUSKULARNI PRIJENOS

NEUROMUSKULARNI PRIJENOS

Kad se impuls približava: 1. Početna depolarizacija membrane pad membranskog potencijala do razine okidanja

Kad se impuls približava: 1. Početna depolarizacija membrane pad membranskog potencijala do razine okidanja (dosegnut prag podražaja stanice) nastaje šiljati potencijal Slijedi naknadna depolarizacija, a onda brza hiperpolarizacija dok se ne dosegne membranski potencijal u mirovanju AKCIJSKI POTENCIJAL

POSLJEDICA: ® MIŠIĆNI TRZAJ kratkotrajno stezanje mišića zbog pojedinačnog akcijskog potencijala MIŠIĆNA KONTRAKCIJA razvezivanje

POSLJEDICA: ® MIŠIĆNI TRZAJ kratkotrajno stezanje mišića zbog pojedinačnog akcijskog potencijala MIŠIĆNA KONTRAKCIJA razvezivanje i ponovno vezanje aktomiozina pokreće ga istjecanje Ca++ iz stanice

Opuštanje mišića ® Ca++ se aktivnim prijenosom vraća u stanicu, međudjelovanje aktina i miozina

Opuštanje mišića ® Ca++ se aktivnim prijenosom vraća u stanicu, međudjelovanje aktina i miozina prestaje spriječi li se to, nastupa KONTRAKTURA Relaksacijske bjelančevine: troponin se uz posredovanje tropomiozina veže za aktin i nema međudjelovanja aktin miozin (Ca++ + troponin to sprječava)

VRSTE KONTRAKCIJA: IZOMETRIČKA KONTRAKCIJA STATIČKI RAD maksimalno smanjiti ili dokinuti!!!

VRSTE KONTRAKCIJA: IZOMETRIČKA KONTRAKCIJA STATIČKI RAD maksimalno smanjiti ili dokinuti!!!

Većina kontrakcija IZOTONIČKA KONTRAKCIJA Dinamički rad

Većina kontrakcija IZOTONIČKA KONTRAKCIJA Dinamički rad

Izvor energije za mišićni rad=ATP ® “energetski novac stanice” ® Hidrolizom ATP ADP +

Izvor energije za mišićni rad=ATP ® “energetski novac stanice” ® Hidrolizom ATP ADP + fosfat Reakciju katalizira miozin, koji je sada u funkciji enzima ATP-aze

RESINTEZA ATP · resintetizira se iz ADP-a korištenjem energije stvorene procesima aerobne razgradnje hranjivih

RESINTEZA ATP · resintetizira se iz ADP-a korištenjem energije stvorene procesima aerobne razgradnje hranjivih tvari (prvenstveno masti i šećera kod intenzivnog rada energija za resintezu ATP-a dobiva se iz procesa hidrolize kreatin -fosfata (“čuvar ATP” ili “ATP pufer”)

DUG KISIKA ® resinteza kreatin-fosfata koristi energiju iz procesa anaerobne glikolize, pri kojem se

DUG KISIKA ® resinteza kreatin-fosfata koristi energiju iz procesa anaerobne glikolize, pri kojem se stvara mliječna kiselina

Po završetku rada ® Dopunska količina kisika potrebna da se odstrani mliječna kiselina (laktatni

Po završetku rada ® Dopunska količina kisika potrebna da se odstrani mliječna kiselina (laktatni dio duga)i resintetizira ATP i CP (alaktatni dio duga)

Pojmovi koje treba razlikovati: · Minimalna napetost mišića u mirovanju = MIŠIĆNI TONUS Maksimalna

Pojmovi koje treba razlikovati: · Minimalna napetost mišića u mirovanju = MIŠIĆNI TONUS Maksimalna sila kojom rezultira maksimalna voljna kontrakcija =JAKOST MIŠIĆA Vrijeme kroz koje se neka mišićna skupina može odupirati sili = IZDRŽLJIVOST MIŠIĆA

REFLEKSI

REFLEKSI

REFLEKSNI LUK ® OSJETNI ORGAN AFERENTNI NEURON SINAPSA EFERENTNI NEURON MIONEURALNI SPOJ MIŠIĆ (EFEKTOR)

REFLEKSNI LUK ® OSJETNI ORGAN AFERENTNI NEURON SINAPSA EFERENTNI NEURON MIONEURALNI SPOJ MIŠIĆ (EFEKTOR)

OPĆA SVOJSTVA: ® Refleks je stereotipan (odvija se uvijek na isti način) i specifičan

OPĆA SVOJSTVA: ® Refleks je stereotipan (odvija se uvijek na isti način) i specifičan (određeni podražaj uvijek izaziva istu reakciju) ® Primjeri: refleks na istezanje

Patelarni refleks ® Jendrassikov manevar

Patelarni refleks ® Jendrassikov manevar

AHILOV REFLEKS

AHILOV REFLEKS

ZAŠTITNI REFLEKSI ® Autogena inhibicija ® Nociceptivni refleksi

ZAŠTITNI REFLEKSI ® Autogena inhibicija ® Nociceptivni refleksi

MJERENJE ENERGETSKE POTROŠNJE: ® 1. DIREKTNA KALORIMETRIJA-mjerenje ukupne količine topline koja se oslobodi iz

MJERENJE ENERGETSKE POTROŠNJE: ® 1. DIREKTNA KALORIMETRIJA-mjerenje ukupne količine topline koja se oslobodi iz tijela u zadanom vremenu; ® 2. INDIREKTNA KALORIMETRIJAizračunavanje intenziteta metabolizma na osnovi praćenja potrošnje kisika u izdahnutom zraku tijekom rada x kalorijski ekvivalent kisika ( količina topline koja se oslobodi u tijelu po litri utrošenog kisika; 4, 825 kcal). Umnožak = ukupna količinu topline oslobođena u tijelu tijekom rada.

HVALA NA POZORNOSTI !!!

HVALA NA POZORNOSTI !!!