Medicinska sestratehniar opeg smjera Anatomija i fiziologija Fiziologija

  • Slides: 23
Download presentation
Medicinska sestra/tehničar općeg smjera Anatomija i fiziologija Fiziologija bubrega 3. r FIZIOLOGIJA BUBREGA Katija

Medicinska sestra/tehničar općeg smjera Anatomija i fiziologija Fiziologija bubrega 3. r FIZIOLOGIJA BUBREGA Katija Biskupović, dr. med. Zdravstvena škola Split

PONOVIMO… 1 1. Cortex renis 2. Medulla renis 3. Pyramis renalis 4. Capsula fibroza

PONOVIMO… 1 1. Cortex renis 2. Medulla renis 3. Pyramis renalis 4. Capsula fibroza 5. Columna renalis 6. Pelvis renalis 7. Papilla renalis 8. Calix renalis minor 9. Calix renalis major 10. A. renalis 11. V. renalis 12. Ureter 13. Nephron 14. Bubrežno tjelešce 15. Proksimalni tubul 16. Henleova petlja 17. Distalni tubul 18. Sabarni kanalić 13 8 9 2 3 10 4 11 5 12 6 7 14 17 18 15 16

 • Danas proučavamo fiziologiju bubrega, glavnog organa mokraćnog sustava • Ishodi učenja koji

• Danas proučavamo fiziologiju bubrega, glavnog organa mokraćnog sustava • Ishodi učenja koji se očekuju nakon današnje obrade su: - Navesti bubrežne zadaće. - Opisati proces nastanka mokraće. - Objasniti djelovanje aldosterona. - Objasniti djelovanje antidiuretičkog hormona. - Opisati pojam bubrežnoga klirensa.

FIZIOLOGIJA BUBREGA Bubrezi su uključeni u nekoliko važnih tjelesnih zbivanja: • Uklanjanje suvišnih i

FIZIOLOGIJA BUBREGA Bubrezi su uključeni u nekoliko važnih tjelesnih zbivanja: • Uklanjanje suvišnih i otpadnih tvari (nastajanje mokraće ) • Održavanje stalnog volumena tjelesnih tekućina • Održavanje acidobazične ravnoteže • Održavanje stalne koncentracije elektolita • Stvaranje hormona ( renin, eritropoetin )

NASTAJANJE MOKRAĆE • 3 su osnovna mehanizma nastanka mokraće: 1) GLOMERULARNA FILTRACIJA 2) TUBULARNA

NASTAJANJE MOKRAĆE • 3 su osnovna mehanizma nastanka mokraće: 1) GLOMERULARNA FILTRACIJA 2) TUBULARNA REAPSORPCIJA 3) TUBULARNA SEKRECIJA

NASTAJANJE MOKRAĆE GLOMERULARNA FILTRACIJA • Propuštanje vode, elektrolita i manjih otopina iz krvi koja

NASTAJANJE MOKRAĆE GLOMERULARNA FILTRACIJA • Propuštanje vode, elektrolita i manjih otopina iz krvi koja dolazi aferentnom arteriolom kroz pore glomerularnih kapilara u Bowmanovu čahuru zbog razlike tlakova • Filtrira se 1/5 količine plazme koja protekne kroz kapilare ( 125 m. L/min )

NASTAJANJE MOKRAĆE • Preostale 4/5 količine plazme odlaze eferentnom arteriolom iz glomerula koja se

NASTAJANJE MOKRAĆE • Preostale 4/5 količine plazme odlaze eferentnom arteriolom iz glomerula koja se grana u splet PERITUBULARNIH KAPILARA koje se nalaze u blizini sustava kanalića

NASTAJANJE MOKRAĆE TUBULARNA REAPSORPCIJA • Odvija se prolaskom filtrata kroz kanaliće iz kojih se

NASTAJANJE MOKRAĆE TUBULARNA REAPSORPCIJA • Odvija se prolaskom filtrata kroz kanaliće iz kojih se mnoge tvari vraćaju natrag u krv peritubularnih kapilara • U potpunosti se reapsorbira glukoza, aminokiseline i vitamini, djelomično ioni i urea, a štetne i otpadne tvari se uopće ne reapsorbiraju

NASTAJANJE MOKRAĆE TUBULARNA SEKRECIJA • Izlučivanje nekih tvari koje su dospjele eferentnom arteriolom u

NASTAJANJE MOKRAĆE TUBULARNA SEKRECIJA • Izlučivanje nekih tvari koje su dospjele eferentnom arteriolom u peritubularne kapilare u sustav kanlića tj. Henleovu petlju i distalni kanalić FILTRAT KOJI IZ DISTALNOG KANALIĆA UĐE U SABIRNU CIJEV JE MOKRAĆA

NASTAJANJE MOKRAĆE • KLIRENS PLAZME – količina plazme koja se u 1 min. potpuno

NASTAJANJE MOKRAĆE • KLIRENS PLAZME – količina plazme koja se u 1 min. potpuno očisti od neke tvari • Što je veća vrijednost klirensa za neku tvar, veća se količina plazme očistila od te tvari tj. više će je se izlučiti mokraćom

ODRŽAVANJE STALNOG VOLUMENA TJELESNIH TEKUĆINA • Promjene u osmolalnosti tjelesnih tekućina zamjećuju OSMORECEPTORI koji

ODRŽAVANJE STALNOG VOLUMENA TJELESNIH TEKUĆINA • Promjene u osmolalnosti tjelesnih tekućina zamjećuju OSMORECEPTORI koji šalju impulse prema hipofizi da izlučuje više ili manje ADH • U hipotalamusu se nalazi CENTAR ZA ŽEĐ čijom aktivacijom povećavamo potrebu za pijenjem

Gubitak “čiste “vode osmolalnost ECT stanična dehidracija osmoreceptori neurohipofiza ADH bubreg ostalih stanica centar

Gubitak “čiste “vode osmolalnost ECT stanična dehidracija osmoreceptori neurohipofiza ADH bubreg ostalih stanica centar za žeđ pijenje vode resorpcija vode POVEĆANJE VOLUMENA ECT

ODRŽAVANJE ACIDOBAZIČNE RAVNOTEŽE

ODRŽAVANJE ACIDOBAZIČNE RAVNOTEŽE

ODRŽAVANJE ACIDOBAZIČNE RAVNOTEŽE Kompenzacijski mehanizmi poremećaja acidobazne ravnoteže • Puferski sustav: - stanični (

ODRŽAVANJE ACIDOBAZIČNE RAVNOTEŽE Kompenzacijski mehanizmi poremećaja acidobazne ravnoteže • Puferski sustav: - stanični ( hemoglobin i stanične bjelančevine ) - izvanstanični ( karbonatni, fosfatni, bjelančevine plazme) • Dišni sustav • Bubreg

ODRŽAVANJE ACIDOBAZIČNE RAVNOTEŽE • Ako u tjelesnim tekućinama imamo višak vodikovih iona (ACIDOZA) –

ODRŽAVANJE ACIDOBAZIČNE RAVNOTEŽE • Ako u tjelesnim tekućinama imamo višak vodikovih iona (ACIDOZA) – bubreg povećava sekreciju vodikovih iona • Ako u tjelesnim tekućinama imamo višak hidrogenkarbonatnih iona (ALKALOZA) - bubreg povećava sekreciju tih iona

ODRŽAVANJE STALNE KONCENTRACIJE ELEKTROLITA • ALDOSTERON – hormon kore nadbubrežne žlijezde • Potiče reapsorpciju

ODRŽAVANJE STALNE KONCENTRACIJE ELEKTROLITA • ALDOSTERON – hormon kore nadbubrežne žlijezde • Potiče reapsorpciju Na+ i sekreciju K+ u distalnom kanaliću • Pridonosi regulaciji volumena plazme i regulaciji krvnog tlaka

STVARANJE HORMONA • RENIN – hormon koji izlučuju jukstaglomerularne stanice bubrega • Potiče stvaranje

STVARANJE HORMONA • RENIN – hormon koji izlučuju jukstaglomerularne stanice bubrega • Potiče stvaranje ANGIOTENZINA koji ima vazokonstrikcijski učinak i potiče izlučivanje aldosterona pa povisuje krvni tlak

STVARANJE HORMONA • ERITROPOETIN hormon koji se oslobađa iz bubrega u slučajevima potrebe za

STVARANJE HORMONA • ERITROPOETIN hormon koji se oslobađa iz bubrega u slučajevima potrebe za eritropoezom • Kronično bubrežno zatajenje prati manjak eritropoetina, a time i pojava anemije

Regulacija bubrežnih funkcija Humoralna regulacija bubrežnih funkcija: 1. Antidiuretički hormon (ADH) ili vazopresin (hipotalamus

Regulacija bubrežnih funkcija Humoralna regulacija bubrežnih funkcija: 1. Antidiuretički hormon (ADH) ili vazopresin (hipotalamus i neurohipofiza) – stimulira reapsorpciju vode te tako kontrolira količinu vode u krvi, odnosno količinu vode koja se izlučuje bubregom; 2. Aldosteron (kora nadbubrežne žlijezde) – regulira reapsorpciju iona natrija i kalija.

Kontrola arterijskog tlaka

Kontrola arterijskog tlaka

NASTAJANJE MOKRAĆE https: //youtu. be/hi. NEShg 6 JTI

NASTAJANJE MOKRAĆE https: //youtu. be/hi. NEShg 6 JTI

PONOVIMO… • Na poveznici imate križaljku koju trebate riješiti kao ponavljanje anatomije i fiziologije

PONOVIMO… • Na poveznici imate križaljku koju trebate riješiti kao ponavljanje anatomije i fiziologije bubrega i predati prema dogovoru. • https: //crosswordlabs. com/view/bubreg-2