Aktivna uloga HUMSa u obrazovanju medicinskih sestara Branka
Aktivna uloga HUMS-a u obrazovanju medicinskih sestara Branka Rimac, predsjednica Hrvatske udruge medicinskihsestara Rijeka, o 4 srpnja 2008 1
Dubrovnik Zagreb- -Domus Cristi – započela gradnja Zakladne bolnice ili Bolnice milosrdne braće njegovanje bolesnih siromaha u ustanovama 1352. g. 1357. g 1791. g. Zagrebprva bolnica za siromašne Povijest 1917. g. Osniva se Medicinski fakultet
Povijest Obrazovanje žena za zdravstvenu službu započinje poviješću primaljstva 1755. g. Primalje su se obrazovale u Trstu 1770. g. Zakon o javnom zdravstvu (Carica Marija Terezija) kojim se regulirala izobrazba, kvalifikacije i rad primalja-samo registrirana primalja pri Županiji mogla je prakticirati djelatnost
Povijest Stipendiranje 6 učenica godišnje na primaljskim učilištima u Austriji i Ugarskoj 1786. g. 1820. g Primaljska škola u Rijeci Primaljska škola u Zadru 1853. g. 1877. g. Kraljevsko primaljsko učilište u sklopu Opće i javne bolnice “Sestara milosrdnica”
Povijest Prva škola za medicinske sestre u Beču Do 1882. g Njegovanjem bolesnih bavile su se nekvalificirane žene i redovnice 1920. g. Epidemija tuberkuloze
Povijest Otvorena je Škola za sestre pomoćnice -smjer sestara pomoćnica za tuberkulozu i bolnički smjer 1921. g Model osmislio dr. A. Štampar -korišten je kao model pri utemeljenju primarne zdravstvene zaštite i javnozdravstvene službe
Povijest Osnovana Škola narodnog zdravlja 1923. g. Državna škola za sestre pomoćnice traje 2 godine 1927. g 1930. g. Državna škola za sestre pomoćnice traje 3 godine i u rangu je srednjih škola Danica Zelenjak med. sestra direktorica, bila je na edukaciji u Torontu - Rockefellerova fondacija (dobila nagradu F. Nightingale)
Povijest Još uvijek postoji samo jedna škola 1945. g. 1946. g. Uvode se četverogodišnji nastavni programi 1947. g 1949. g. 1950. g. Osnivaju se škole za sestre diljem Hrvatske : Rijeka, Osijek, Split, Šibenik… Ponovno se uvode trogodišnji programi, uvedeni su općeobrazovni predmeti Primaljska škola u Rijeci
Povijest 1953. g. U okviru Med. fakulteta osniva se Viša škola za medicinske sestre s trogodišnjim programom 1959. g. Postojeće Više škole u Zagrebu, Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu silom zakona postaju srednje škole s četverogodišnjim programom
Povijest 1966. g. Ponovno se osniva Viša školaredovna i izvanredna -s dva smjera: bolnički i dispanzersko-patronažni u trajanju od 2 g. 1968. g. Osnivaju se smjerovi za zvanje ortoptičkih i oftalmoloških sestara
Povijest Osnivaju se dvogodišnji dislocirani studiji u Splitu i Osijeku od 1979. do 1987. g. Studirati se može samo uz rad 1980. g 1984. g. Viša škola za med. sestre udružuje se s Medicinskim fakultetom u jedinstvenu znanstveno-nastavnu ustanovu. Smjerovi: bolnički, dispanzerskopatronažni, dijetetičarski, oftalmološki, ginekološko – opstetrički
Povijest Viša škola u Zagrebu se izdvaja iz MF i osamostaljuje 1986. g. Uvodi se jedinstveni program obrazovanja sestara i kolegij -zdravstvena njega - 1997. g 1999. g. Uvodi se trogodišnji nastavni programi
Zdravstveno veleučilište- Diplomski studijmenagement Diplomski studij- javno zdravstvo 2005. g. 2007. g Zadar. Osnovan Studij sestrinstva 2007. g. Rijeka. Studij primaljstva Povijest 2008. g. Karlovac. Studij sestrinstva
Organizacije u hrvatskom sestrinstvu Društvo sestara pridružuje se ICN-u 1926. g. Osnovano Društvo sestara (današnji slijednik je HUMS) 1929. g. 1933. g. Pokrenut časopis “Sestrinska riječ” (današnji “Sestrinski glasnik”)
Društvo sestara Hrvatske = HUMS , osniva HSSMS MT 1991. g. HUMS predlaže nacrt Zakona o sestrinstvu i s MZSS osniva Hrvatsku komoru medicinskih sestara 1993. g Učlanjenje u ICN /kongres u Madridu 2003. g. Osnivaju se samostalne specijalističke udruge Organizacije u hrvatskom sestrinstvu
Sestrinstvo RH • Svibanj 2008. Potpisivanje sporazuma o suradnji Hrvatske udruge medicinskih sestara i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Svrha osnivanje prvog sveučilišnog studija za sestre u RH. - Magistar sestrinstva 17
Članstvo HUMS-a • • • ICN (Međunarodno vijeće sestara - 131 zemalja članica) EFN (Europska federacija sestrinskih udruga – 27 članica EU + 4 zemlje koje nisu članice EU /Švicarska, Hrvatska, Norveška, Island) EFNNMA WHO Svjetska zdravstvena organizacija, Forum za Europu, medicinske sestre i primalje EPHA EEN Europska alijansa za javno zdravstvo; Europska mreža za okoliš ACENDIO Udruga za Europske zajedničke sestrinske dijagnoze, intervencije i rezultate 18
Članstvo HUMS-a • • Društvo glavnih sestara - ENDA Društvo operacijskih sestara – EORNA Društvo nefrologije, dijalize i transplantacije – EDTNA /ERNA Pedijatrijsko društvo – PNAE Onkološko-hematološko društvo – EONS Psihijatrijsko društvo - HORATIO Društvo nastavnika zdravstvene njege – FINE Društvo medicinskih sestra/tehničara za dijabetes, endokrinologiju i poremećaje metabolizma - FEND 19
Sestrinstvo RH • Vezano uz sljedeće Zakone: - Zakon o zdravstvenoj zaštiti - Zakon o sestrinstvu - Zakon o srednješkolskom obrazovanju - Zakon o zdravstvenoj djelatnosti i visokoškolskom obrazovanju - Zakon o pravima pacijenata - Zakon o radu 20
Zakon o sestrinstvu I Opće odredbe II Djelatnost medicinskih sestara (obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege, čl. 3) III Standard obrazovanja medicinskih sestara (temeljna naobrazba med. sestre stječe se završenjem srednješkolskog obrazovanja, čl. 7) Trajno stručno usavršavanje (obveza obnavljanja stečenih znanja i usvajanja znanja, te način na koji se provodi) 21
Zakon o sestrinstvu IV Uvjeti za obavljanje djelatnosti medicinskih sestara (temeljna naobrazba + pripravnički staž + stručni ispit = član tima, upisana u registar) V Dužnosti med. sestara (etički kodeks, djelovanje u intersu bolesnika, primjena svih dostupnih znanja iz područja sestrinstva) - Teže povrede radnih dužnosti (nemar, neznaje, nepravilno postupanje –šteta bolesniku) - Izuzetak od odgovornosti medicinske sestre 22
Zakon o sestrinstvu VI Kontrola kvalitete VII Privatna praksa VIII Hrvatska komora medicinskih sestara - strukovna samostalna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima - Zastupa i usklađuje interese med. sestara - Med. sestre koje obavljaju svoju djelatnost obavezno se udružuju u Komoru 23
Zakon o sestrinstvu • Javne ovlasti - registar članova - daje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalni rad - obavlja stručni nadzor nad radom medicinskih sestara IX Kaznene odredbe X Prijelazne i završne odredbe - MZSS i HUMS će osnovati Komoru Osnovana 17. rujna 2003 24
Danas Hrvatskom sestrinstvu poznate su: - Bečka deklaracija - Minhenska deklaracija - Lisabonska deklaracija Kao i - Bolonjski proces - CPD - Sigurnost pacijenata • 25
Suočavanje s izazovima. . . • Opća nesigurnost medicinskih sestara uvjetovana: - nepoznatim pristupanju EU - nedostatak informacija - pogrešne informacije – zastrašivanje - izloženost mobingu ? ? - znanje, iskustvo, solidarnost - širenje informacija - poziv expertima EU TAIEX 26
Slika 1: Zemlje članice EU, zemlje kanidati i potencijalni kandidati za ulazak u EU TAIEX RADIONICA 27
ŠTO SE ŽELI POSTIĆI? Mobilnost u ovom sektoru je složenija od drugih uslužnih sektora! Ciljevi uređivanja materije na razini EU: a) osiguranje mobilnosti pacijenata i pružatelja usluga; b) suprotstavljanje zatvaranju nacionalnih zdravstvenih sustava; c) pružanje najkvalitetnije usluge po najpristupačnijoj cijeni d) osiguranje adekvatne edukacije pružatelja zdravstvenih usluga 28
Direktiva 2005/36 • DIREKTIVA 2005/36/EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 7 Rujna 2005. o međusobnom prepoznavanju profesionalnih kvalifikacija • Utvrđuje strategiju unutarnjeg tržišta u pogledu slobode pružanja usluga (obuhvaća i usluge u zdravstvenom sektoru) • Osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica jamči pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države članice • Utvrđivanje minimalnog stupnja osposobljenosti kako bi države članice osigurale kvalitetu usluga na svom teritoriju • Predviđa mogućnost predlaganja zajednčkih platformi od strane profesionalnih udruga i organizacija s ciljem promicanja slobodnog kretanja stručnjaka i osiguravanja odgovarajućeg stupnja osposobljen 29
Obrazovanje medicinskih sestara općeg smjera • Za pristupanje obrazovanju za medicinske sestre općeg smjera zahtijeva se završetak općeg obrazovanja od deset godina, koje je potvrđeno diplomom, svjedodžbom ili drugim dokazima koje su izdale nadležne vlasti ili tijela u državi članici, ili svjedodžbom kojom se potvrđuje uspjeh na ispitu, jednakog stupnja, za pristupanje školi za medicinske sestre 30
Obrazovanje medicinskih sestara općeg smjera • Izobrazba medicinskih sestara općeg smjera obuhvaća najmanje tri godine studija ili 4600 sati teorijske i kliničke izobrazbe, pri čemu trajanje teorijske nastave predstavlja najmanje jednu trećinu, a trajanje kliničke nastave najmanje jednu polovinu minimalnog trajanja izobrazbe. Države članice mogu priznati djelomična izuzeća osobama koje su dio svoje izobrazbe stekle na studijima koji su najmanje jednakog stupnja. 31
Obrazovanje medicinskih sestara općeg smjera mora osigurati slijedeća znanja i vještine: • (a) odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji opća zdravstvena njega, uključujući dostatno razumijevanje strukture, fizioloških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa između zdravstvenog stanja čovjeka te njegovog fizičkog i društvenog okruženja; • (b) dostatno poznavanje naravi i etike struke, te općih načela zdravlja i zdravstvene njege; 32
• (c) odgovarajuće kliničko iskustvo; ono koje se treba odabrati zbog svoje obrazovne vrijednosti, treba se stjecati pod nadzorom kvalificiranog sestrinskog osoblja i na mjestima na kojima su broj kvalificiranog osoblja i oprema primjereni za zdravstvenu njegu bolesnika; • (d) sposobnost sudjelovanja u praktičnoj izobrazbi zdravstvenog osoblja i iskustvo u radu s tim osobljem; • (e) iskustvo u radu s članovima ostalih profesija u zdravstvenom sektoru 33
Obavljanje profesionalnih djelatnosti medicinskih sestara općeg mjera • Za potrebe ove Direktive, profesionalne djelatnosti medicinskih sestara općeg smjera su djelatnosti koje se obavljaju na profesionalnoj osnovi, a koje su navedene u točki 5. 2. 2. Priloga V. 34
PRILOG V. 5. 2. 1. Program izobrazbe medicinskih sestara općeg smjera Izobrazba koja rezultira dodjelom formalnih kvalifikacija medicinskih sestara općeg smjera, sastoji se od: • Teorijske izobrazbe • Kliničke izobrazbe 35
Teorijska izobrazba a. Zdravstvena skrb: - Priroda i etika struke - Opća načela zdravlja i njege - Načela njege u odnosu na: - opću i specijalističku medicinu - opću i specijalističku kirurgiju - skrb za djecu i pedijatriju - skrb za rodilje - mentalno zdravlje i psihijatriju - skrb za starije i gerijatriju b. Osnovni predmeti: - Anatomija i fiziologija - Patologija - Bakteriologija, virologija i parazitologija - Biofizika, biokemija i radiologija - Dijetetika - Higijena - preventivna medicina - zdravstvena izobrazba - Farmakologija c. Društveni predmeti: - Sociologija - Psihologija - Načela administracije - Načela poučavanja -Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo - Pravi aspekti skrbi 36
Klinička izobrazba Zdravstvena njega u odnosu na: - opću i specijalističku medicinu - opću i specijalističku kirurgiju - skrb za djecu i pedijatriju - skrb za rodilje - mentalno zdravlje i psihijatriju - skrb za starije i gerijatriju - njega u kući 37
DIREKTIVA 2005/36/EZ OD 7. RUJNA 2005. O PRIZNAVANJU STRUČNIH KVALIFIKACIJA Potrebno je naučiti: raditi u timu, voditi tim, organizirati sveukupnu zdravstvenu njegu, zdravstveno obrazovati pojedince i male skupine unutar zdravstvenog zavoda i u zajednici Izobrazba mora osigurati: odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji opća zdravstvena njega; poznavanje etike struke te općih načela zdravlja; odgovarajuće kliničko iskustvo; sposobnost sudjelovanja u praktičnoj izobrazbi zdravstvenog osoblja; iskustvo u radu s članovima ostalih profesija u zdravstvenom sektoru 38
Uvijeti priznavanja Potvrde o stručnosti ili dokaz o formalnim kvalifikacijama moraju ispunjavati ove uvjete: • (a) mora ih izdati nadležno tijelo u državi članici imenovano u skladu sa zakonskim i administrativnim odredbama te države članice. 39
5. 2. 2. Dokazi o formalnim kvalifikacijama za medicinske sestre za opću zdravstvenu skrb Država Slovenija Dokaz o formalnim kvalifikacija ma Diploma, s katero se podeljuje strokovni naslov ‘diplomirana medicinska sestra/diplo mirani zdravstvenik Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacija ma 1. Univerza 2. Visoka strokovna šola Stručni naziv Diplomirana medicinska sestra/ Diplomirani zdravstvenik Referentni datum 1. svibnja 2004 40
Question N° 1 Instruction s Country 2 3 Number of High years school before the certificate/ admission to nursing studies 4 5 6 7 Exam or Minimal Average selection age of to enter students at nursing the studies begining beginning of nursing studies 16 8 9 10 11 12 13 14 Duration Holidays Duration Please percentage Can adults Are there (years) of (months) in one of nursing specify of students acceede to special nursing of nursing year studies in total in basic nursing conditions studies (weeks) hours numberof nursing studies? for adults? ECTS if studies appropriat e years yes = 1 no=0 years months weeks hours credits percentage yes = 1 no=0 15 Does your country offer Ms. C studies in nursing 17 Does your Are Percentage country students of theory of practice offer Ph. D payed or during studies in indemned nusing nursing during studies nursing studies yes = 1 no=0 1 Austria 10 0 1 16 17 3 36 8 4600 0 100% 1 0 0 50% 2 Belgium (A 1) 12 1 0 18 20 3 36 12 4600 180 60% 1 1 0 50% 3 Bulgaria 4 Cyprus 12 1 1 18 19 3, 25 39 12 5208 100% 1 5 Denmark 12 1 0 19, 5 22, 5 3, 5 42 9 210 100% 0 6 Estonia 12 1 1 18 18, 5 3, 5 42 6 4200 210 100% 1 0 0 50% 7 Finland 12 1 1 18 22, 6 3, 5 42 11 5670 210 100% 1 1 0 57% 43% 8 France 12 1 1 17 22, 5 3, 25 39 7 4760 0 100% 1 1 0 0 1 9 Germany 10 0 1 16 3 36 5 4600 100% 1 0 1 1 1 45% 55% 10 Greece 12 1 1 18 22 4 48 11 4520 0 240 =30 par semestre 50% 1 1 1 50% 11 Hungary 12 Ireland 12 0 1 18 18 4 48 4600 100% 1 13 Italy 13 1 1 19 27 3 36 4 4600 180 1 1 14 Latvia 12 1 1 18 25 3 36 9 4600 0 100% 1 0 0 50% 15 Lithuania 12 1 0 18 20 3. 5 42 6 100% 1 50% 16 Luxemb ourg 1 1 1 0 11 0 0 17 18 3 36 16 3364 0 100% 0 0 0 50% 10 0 0 17 20 4 48 4 4600 1 18 Malta Netherla nds 12 1 0 16, 5 17 4 48 12 6700 / variable 1 0 1 19 Poland 12 1 1 18 20 3 36 6 4605 184 100% 1 1 1 50% 12 1 1 17 19 4 48 9 4600 240 100% 1 1 0 42% 58% 21 Portugal Rép Czech 22 Romania 12 1 1 18 18 3. 5 42 7 6000 240 85% 0 0 0 55% 45% 23 Slovakia 12 1 1 18 18 3 36 8 4600 100% 1 1 24 Slovénia 12 1 1 18 18 3 36 12 4600 100% 1 25 Spain 12 1 1 18 3 36 16 4600 100% 1 26 Sweden 12 1 1 18 25 3 36 12 4600 95% 1 27 U. K. 13 1 1 17, 5 27 3 36 12 4600 100% 1 1 1 28 Croatia 12 1 1 18 3 36 12 4680 100% 1 0 0 0 1 17 20 0 95 180 / 180 0 1 1 0 50% 1 1 0 60% 40% 50% 50% 1 0 variable 1 1 0 41 50%
TAIEX RADIONICA • pojašnjava pitanja u procesu pristupanja Europskoj uniji • područje obrazovanja medicinskih sestara i primalja i međusobno prepoznavanje njihovih kvalifikacija (INT MARKT 23350) • 60 sudionika iz vladinih i profesionalnih organizacija u Hrvatskoj • međunarodni stručnjaci i predstavnici TAIEX-a. 42
TAIEX RADIONICA • informacije o: • sadašnjem statusu EU pravne stečevine /acquis communautaire/ • posebno direktiva 2005/36 EC, nasljednica obje direktive općeg sistema kao i tzv. sektoralnih direktiva, • posljedicama primjene ove direktive za proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i utjecaj iste na zdravstvene profesionalce. 43
TAIEX RADIONICA 2007. • Cilj radionice bio je isporučiti rezultate koji bi bili od pomoći Republici Hrvatskoj u njenim naporima i procesu pristupanja Europskoj uniji • Sudionicima su pružene informacije o: – sadašnjem statusu EU pravne stečevine /acquis communautaire/, posebno direktiva 2005/36 EC, nasljednica obje direktive općeg sistema kao i tzv. sektoralnih direktiva, – posljedicama primjene ove direktive za proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i utjecaj iste na zdravstvene profesionalce. 44
TAIEX RADIONICA 2008. Raspravljalo se o: • Razvoju Hrvatske nacionalne strategije sestrinstva (i primaljstva); • Razvoju Hrvatske nacionalne strategije sestrinstva (i primaljstva) u svjetlu pristupanja EU; • Kurikulumima; • Izvješćima stručnjaka /peer review 45
TAIEX RADIONICA 2008. • Tijekom radionica sudionici su diskutirali i donosili prijedloge o: - propisima i registraciji - pitanjima vezanim uz nove kurikulume - kurikulum za primalje na kojem se trenutno radi - posljedicama na profesionalni status iz budućih kurikuluma - razvoju nacionalne strategije i prihvačanja iste - razvoj strategije sestrinstva na europskom planu - da li potrebno pozvati stručnjake Peer review • Treći dan bio je usmjeren iznalaženju mogućnosti sa zainteresiranim stranama kako bi se preporuke dalje razvijale i primjenjivale jednoglasno. 46
TAIEX RADIONICA 2008. Preporuke: • reforma obrazovanja medicinskih sestara i primalja kako bi se osigurala usklađenost s EU-Direktivom 2005/36/EZ • obrazovanje medicinskih sestara i primalja u Hrvatskoj povezano s višim (strukovnim) obrazovanjem • apsolutna transparentnost • osnivanje Fonda s ciljem osiguravanja stipendija za zaposlene medicinske sestre 47
TAIEX RADIONICA 2008. • razvoj i primjena potpunog akademskog kurikuluma za studij za medicinske sestre, uključujući znanstveno-nastavničko zvanje profesora znanosti sestrinstva • studijsko putovanje u druge europske države sa dobro razvijenim kurikulumom sestrinstva, • programi za «obrazovati učitelje» ( «train the trainer”), • akademske literature za medicinske sestre, • Hrvatskog sestrinskog znanstvenog časopisa. 48
49
Sestrinstvo 21. stoljeća § Sestrinstvo 21. stoljeća: - Strategija razvoja sestrinstva u RH 2007. - 2014. Jedna profesija – jedan glas § Obrazovna sestrinska realnost i izazovi EU 50
Sestrinstvo 21. stoljeća Zdravstveni napredak…. § Strateško planiranje § Globalno § Regionalno § Nacionalno § Lokalno Očuvanje kvalitetne sestrinske skrbi u EU Preduvjet: Uključenost sestara u sve procese u kojima se stvaraju politički nacionalni okviri 51
Sestrinstvo 21. stoljeća - Ciljevi za EU regiju - kvalitetne sestrinske usluge - Svaka država članica mora imati dobru edukaciju, optimalne radne uvjete, djelotvorno i učinkovito vodstvo i praksu utemeljenu na dokazima 52
Strategija razvoja sestrinstva u RH 2007. - 2014. Jedna profesija – jedan glas Mrežni pristup rješavanju problematike § Europska federacija sestrinskih udruga (EFN): § Princip slobodnog kretanja § Očuvanje kvalitete skrbi § Europska standardizirana skrb za pacijente § Preporuka: prelijevanje problematike u strateške prioritete 53
Strategija razvoja sestrinstva u RH 2007. - 2014. Jedna profesija – jedan glas Glavne strateške smjernice po područjima: Područje I. Sestrinska praksa s uvodom u problematiku § Prioriteti : § § Nedostatak medicinskih sestara Nesrazmjeran odnos obrazovnih stupnjeva zaposlenih sestara Područje II. Obrazovanje sestara s uvodom u problematiku § Prioriteti: § § Maksimalna obrazovna prohodnost Cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje Područje III. Istraživanje u sestrinstvu s uvodom u problematiku § Prioritet: § § Pokretanje istraživačkih projekata iz područja sestrinstva Odabir stručne literature iz područja istraživanja 54
55
- Slides: 55