Zdravstvena i veterinarska kola Dr Andrije tampara Vinkovci

Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrije Štampara Vinkovci Medicinska sestra opće njege/Medicinski tehničar opće njege Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 5. razred SESTRINSKA SKRB ZA BOLESNIKA S POSTTRAUMATSKIM STRESNIM POREMEĆAJEM (PTSP) Valentina Debelić, mag. med. techn.

ISHODI UČENJA • Prepoznati probleme iz područja zdravstvene njege kod bolesnika s PTSP-om • Primijeniti vještine sestrinske skrbi za bolesnika s PTSP-om • Uspostaviti terapijski odnos s bolesnikom

Uvod • Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - odgođeni ili produljeni odgovor na stresogeni događaj ili situaciju iznimno jake ugroženosti, koja je izvan područja uobičajenog ljudskog iskustva • Sindrom - posljedica proživljavanja traumatskog doživljaja (borbene akcije, prirodne katastrofe, prometne nezgode, silovanja, tj. životno ugrožavajuće situacije).

PTSP karakteriziraju tri skupine simptoma: • Ponovno proživljavanje traumatskog iskustva - u mislima i slikama, uznemirujući snovi, ponašanje ili osjećaj da se događaj ponavlja uzrokuje emocionalnu ili fizičku uznemirenost. • Izbjegavanje - stalno izbjegavanje stimulansa povezanih s traumom i umrtvljenje osjećaja, napor da se misli izbjegnu, osjećaji ili razgovori vezani za traumu, smanjen interes ili sudjelovanje u svakodnevnim životnim aktivnostima… • Pojačana pobuđenost - simptomi koji nisu bili prisutni prije traume, teškoće u usnivanju ili spavanju, provale bijesa, poteškoće koncentracije, pojačan oprez.

Tablica 1. Simptomi PTSP-a Fizički simptomi • • • Pojačana budnost Pretjerana plašljivost Poremećaji spavanja Teškoće s koncentracijom i pamćenjem Razdražljivost (promjene raspoloženja) - posebice srdžba i depresija Nametljivi simptomi • Vraćanje na događaj (misli, sjećanja, snovi, noćne more, bljeskovi sjećanja) Fizička i psihička uznemirenost na događaj koji simbolizira traumu Tugovanje i osjećaj krivice preživjelog • • Simptomi izbjegavanja • • • Izbjegavanje specifičnih misli, osjećaja, aktivnosti ili situacija Gubitak interesa za značajne aktivnosti Sužen raspon osjećaja (tupost)

Dijagnoza PTSP-a • Na temelju kliničke slike: Ø postojanje simptoma ponavljajućih intruzivnih sjećanja na traumatski događaj, Ø ponovna proživljavanja traumatskog događaja, Ø često je izbjegavanje događaja koji podsjećaju na preživjelu traumu, pretjerana uzbuđenost, Ø postojanje simptoma koji osobi otežavaju svakodnevni život (odlazak u školu ili na posao, druženje sa prijateljima ili obavljanje važnih zadataka).

Liječenje PTSP-a • Farmakološko liječenje (antidepresivi, stabilizatori raspoloženja, benzodiazepini, antipsihotici, antiadrenergici i dr. ) • Psihoterapija (individualna ili grupna) • Socioterapija

Četiri cilja oporavka kojima je potrebno obratiti posebnu pozornost: 1. Smanjena psihološka uzbuđenost - Izbjegavati opetovane nametljive epizode i depresiju koja može dovesti do kronične faze, te uporabu opijata 2. Razumna samokontrola - važan je osjećaj razumnog ovladavanja situacijama s kojima se dolazi u doticaj. Nadzirati dnevne događaje i ići kroz život bez nametljivih sjećanja. Ni jedna se žrtva ne želi osjećati bespomoćna prilikom suočavanja s različitim stresnim događajima u životu. 3. Zdravi međuljudski odnosi - zdrav i srdačan odnos s drugim ljudima daje podršku i informacije koje u krizi mogu puno pomoći. Žrtve puno više vole biti u društvu nego same, povučene i izolirane. 4. Životni smisao - posljednji cilj se sastoji u iznalaženju nekog smisla u onome što se dogodilo kako bi žrtva mogla nastaviti dalje

Uloga medicinske sestre u skrbi za bolesnika s PTSP-om • Medicinska sestre primjenjuje sestrinske intervencije radi : Ø Postizanja aktivnog sudjelovanja bolesnika za vlastito zdravlje Ø Osiguravanja emocionalne potpore Ø Učinkovite komunikacije Ø Poboljšanja socijalizacije Ø Edukacije bolesnika i članova obitelji Ø Učenja vještina samokontrole i suočavanja sa stresom Ø Prevencije suicida, ozljeđivanja i samoozljeđivanja …

Zadatak • Razmislite i opišite koje bi intervencije provodila medicinska sestra / medicinski tehničar kod bolesnika koji ima problem suočavanja sa stresom.

Literatura: Za nastavnike: • Moravek, D. : Psihijatrija, Medicinska naklada, 2000. • Jakovljević, M. : Psihijatrija za više medicinske sestre, A. G. Matoš, 1995. • Goreta, M. : Psihijatrija i zakon, Psihijatrijska bolnica Vrapče, 1998. • Mimica N. , Uzun S. , Kozumplik O. , Folengović Šmalc V. , Farmakoterapija posttraumatskog stresnog poremećaja, Medix - specijalizirani medicinski dvomjesečnik, XVI. (2010. ) 89/90. , str. 61 -63. • Flannery, R. B. Jr. , Posttraumatski stresni poremećaj. Nakladni zavod Evanđeoske Crkve, Osijek, 1998. Za učenike: • Muk B. , Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Školska knjiga, Zagreb, 2014.