FIZIOLOGIJA RADA Krvoilni i dini sustav Sranoilni sustav

FIZIOLOGIJA RADA Krvožilni i dišni sustav

Srčanožilni sustav ® Srce+krvne žile=srčanožilni sustav

Srce Teži između 7 i 15 unci 200 do 425 g ® Nešto veće od šake ® Za života srce “otkuca” više od 3, 5 milijardi puta ® U danu prosječno “otkuca” 100 000 puta, pumpajući oko 2 tisuće galona 7571 l krvi ®

ANATOMSKI POLOŽAJ I OVOJNICE ® Smješteno u sredini prsišta između plućnih krila, iza i nešto lijevo u odnosu na prsnu kost ® Perikard obavija srce poput vreće. Dvoslojna ovojnica, jedan sloj obavija velike srčane žile, a drugi srčani mišić ® Vanjski sloj ligamentima pričvršćen za kralješnicu, ošit i okolne strukture

Srčane ovojnice

GRAĐA SRCA ® Ljudsko se srce sastoji od 4 komore® 2 pretklijetke i 2 klijetke ® Dijeli ih mišićni zid zvani septum ® Najjača komora je lijeva klijetka

Građa srca

Zalisci ® Trikuspidalni: Regulira protok između DP i DK ® Pulmonalni: Regulira protok iz DK u plućne arterije, koje nose krv u pluća da tamo pokupi kisik ® Mitralni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz pluća prođe iz LP u LK ® Aortalni: Omogućuje oksigeniranoj krvi da iz LK uđe u najveću krvnu žilu ljudskog tijela- AORTU

Srčani zalisci-trikuspidalna valvula

Pulmonalna valvula

Mitralna valvula

Aortalna valvula

SUSTAV PROVOĐENJA IMPULSA ® Električni impulsi iz srčanog mišića uzrokuju kontrakcije (otkucaje) srca. Signal započinje u SA čvoru (“prirodnom pacemakeru”), koji se nalazi na vrhu DA i uzrokuje kontrakciju pretklijetki. ® Signal potom stiže u AV čvor, koji ga kontrolira i šalje kroz mišićna vlakna klijetki, uslijed čega nastupi i njihova kontrakcija. SA čvor šalje signale u određenom ritmu (puls), koji se mijenja u naporu, kod stresa, hormonskih promjena i sl.

Sustav provođenja impulsa

Koronarna cirkulacija

Krvne žile čovjeka ® Kada bi ih poredali u neprekinuti niz, dobili bi duljinu od 60 000 milja ® 96 500 km (Zemlju bi opasali više od 2 puta)

Vaskulatura glave

Vaskulatura torza

Vaskulatura ruke

Vaskulatura noge

Srce kao pumpa… ® KASNA DIJASTOLA ® Pri kraju dijastole otvorene su trikuspidalna i mitralna valvula, a pulmonalna i aortalna su zatvorene. Krv šupljim, odnosno pulmonalnim venama dotiče u srce i puni atrije i ventrikule. Ventrikuli se rastežu, krv teče sve sporije, kuspisi se pasivno kreću prema položaju zatvaranja. Na taj se način u klijetke ubaci oko 70% krvi ® Kontrakcija (sistola) atrija dodatno ubaci još nešto krvi u ventrikule.

SISTOLA KLIJETKI ®U početku je to izometrička kontrakcija, sve dok se ne otvori valvula aorte i arterije pulmonalis. Ova faza traje 0, 05 sekundi. ® U trenu kada tlak u LK nadmaši postojeći tlak u aorti (80 mm Hg), a tlak u DK nadmaši postojeći tlak u a. pulmonalis (10 mm Hg), valvula aorte i pulmonalne arterije se otvore i započinje razdoblje izbacivanja krvi iz klijetki (ejekcijska faza srčanog ciklusa). U mirovanju svaka klijetka izbaci 70 -90 ml krvi po sistoli – udarni volumen

Srčana kontrakcija

RANA DIJASTOLA Kako se krv prazni u velike krvne žile, tlak u klijetkama polako opada. ® Kada srčani mišić postigne maksimalnu kontrakciju klijetki, tlak u klijetkama počinje naglo padati, zbog čega se zatvaraju aortalni i pulmonalni zalistak. ® Ovu fazu zovemo protodijastola, traje 0, 04 sekunde ® Kada tlak u klijetkama opadne toliko da je niži od arterijskog, otvaraju se trikuspidalna i mitralna valvula i krv počinje pritjecati iz atrija u ventrikle izometrička relaksacija klijetki ®

Srčana relaksacija

Osnovni fiziološki pokazatelji srčana frekvencija (f) udarni (UV) i minutni volumen (MV=UV x f) arterijski krvni tlak (RR)

Autoregulacija ventrikularne pumpe počiva na ® Franck-Starlingovu zakonu : ® “Srce će unutar fizioloških granica opterećenja ispumpati svu krv koja u njega stigne, ne dozvoljavajući značajniju stagnaciju krvi u velikim venama”.

U tu svrhu srce će: Povisiti frekvenciju opterećenju - to je najjednostavniji i najčešće korišten parametar za procjenu opterećenja ® 2 -3 puta povećati UV (sa 70 ml na i do 200 ml) i do 8 puta povećati MV (sa oko 5, 5 l/min na do 40 l/min ) ® Povisiti arterijski tlak, što do gornje fiziološke granice ( 170 mm Hg) neće imati bitnog učinka na UV i MV, jer je za njih presudan tlak u desnom atriju. Fiziološki gledano, iznad ove granice javljaju se znaci zatajenja srca - u praksi kontrolirati dijastolu! ®

Ocjena stanja KV sustava u opterećenju-ERGOMETRIJA ® Parametar koji se preferira=aerobni kapacitet (AC) ® ( maksimalni primitak kisika kod maksimalnog rada)

Metode mjerenja: a) direktna - NE u praksi ® b) indirektna. ASTRANDOVA metoda ® (očitavanje AC iz tzv. Astrandovih tablica pri poznatim vrijednostima f i opterećenja) ®

Dišni sustav

Plućna cirkulacija

Disanje

DIFUZIJSKA KONSTANTA

DIFUZIJSKA KONSTANTA ® Količina kisika koja prijeđe u minuti iz pluća u krv pri gradijentu tlakova od 1 mm Hg (u mirovanju oko 20 ml).

MINUTNA, TOTALNA ILI GLOBALNA VENTILACIJA ® RV(0, 5 l) x frekvencija disanja (12 x/min) = u mirovanju oko 6 l/min ® Ona uključuje: ® 1. ALVEOLARNU VENTILACIJU ® 2. VENTILACIJU MRTVOG PROSTORA

Mrtvi prostor ne sudjeluje u izmjeni plinova. ® Anatomski je to konduktivna i tranzitorna zona pluća, ® a fiziološki je to anatomski mrtvi prostor + oni dijelovi respiratorne zone u kojima nema perfuzije ili je ona manja od ventilacije.

U tijeku rada se: 1. 3 -4 x poveća difuzijska konstanta ®- otvaranjem novih alveola ®- otvaranjem novih kapilara (fenomen neovaskularizacije) ®- dilatacijom postojećih kapilara

Uredna krivulja protok-volumen

Blaga opstrukcija

Izražena opstrukcija

Masivna plućna fibroza

Interpretacija spirometrije