Znanost uvod UVOD U ZNANSTVENI RAD DOC DR

Znanost – uvod UVOD U ZNANSTVENI RAD DOC. DR. SC. DARIO PAVIĆ

Znanstvena metoda • Ono što razlikuje znanost od ostalih ljudskih aktivnosti (umjetnost, religija i dr. ) jest korištenje znanstvene metode da bi se došlo do spoznaje tj. znanja • Što je znanstvena metoda? • Znanstvena metoda je skup tehnika za istraživanje fenomena, stjecanje novog znanja i ispravljanje i integriranje prethodnog znanja.

Znanstvena metoda - povijest • Od početaka čovječanstva, čovjek je nastojao objasniti svijet oko sebe i svoje mjesto u njemu • Prva rečenica Aristotelove „Metafizike” – Svi ljudi teže znanju po naravi. • U početku su to bila mitološka i religijska objašnjenja • Razvoj začetaka znanstvenog mišljenja kod starih civilizacija Egipta, Babilona i Mezopotamije • Prvi obuhvatniji sustavi znanstvenog mišljenja – antička Grčka, posebice Aristotel • Aristotel – iz opažanja se mogu zaključiti opći principi, dok se izvođenjem iz općih principa mogu provjeriti daljnja opažanja – induktivno-deduktivna metoda • Novovjeka znanost – važnost opažanja (empirizam) i izvođenja dokaza iz općih principa (racionalizam)

Empirizam - indukcija • Francis Bacon (1561 – 1626) – važnost opažanja fenomena stvarnosti nasuprot „ispraznoj” spekulaciji • Naš um je sklon predrasudama – tzv. idoli • Način zaključivanja – indukcija – zaključivanje s pojedinačnog na općenito Primjer: Prvih pet jaja u kutiji su trula Sva jaja u kutiji imaju isti rok trajanja Stoga, šesto jaje će biti trulo • Problem indukcije – nemogućnost sigurnog zaključivanja na općenito – Crni labud

Racionalizam - dedukcija • Rene Descartes (1596 – 1650) – vjerovanje da se do prvih principa može doći korištenjem samo razuma, a ne opažanjem • Racionalizmu pogodovao razvoj matematike – iz manjeg skupa aksioma mogu se izvesti pojedinačna objašnjenja svijeta – primjer pravokutnog trokuta • Način zaključivanja – dedukcija – zaključivanje s općenitog na pojedinačno • Primjer: Svi Francuzi vole bijelo vino Pierre je Francuz Stoga, Pierre voli bijelo vino

Znanstvena metoda - nastavak • Pretpostavka znanosti i znanstvene metode je znanstveni realizam – uvjerenje da svijet postoji i stvaran je neovisno o našem iskustvu i načinu interpretiranja. • Uz to, pretpostavka jest da se o svijetu može nešto saznati koristeći opažanje (indukciju) i izvođenje iz općenitih načela (dedukciju). • Stoga: • 1. Znanstvena metoda mora se temeljiti na prikupljanju opažljivih i mjerljivih dokaza koji su podložni posebnim pravilima rasuđivanja. • 2. Znanstvena metoda sastoji se od prikupljanja podataka opažanjem i eksperimentiranjem, i od formulacije i testiranja hipoteza.

Hipoteza • Hipoteza je moguće objašnjenje opažljivog i mjerljivog fenomena i izriče se kao izjavna rečenica • Primjer: • Niži socioekonomski status ispitanika je povezan s višom konzumacijom alkohola • Ovako formulirana tvrdnja se provjerava prikupljanjem empirijskih podataka. • Nakon analize podataka, hipoteza može biti potvrđena ili odbačena

Algoritam znanstvene metode • Definiraj problem • Prikupi informacije – promatraj • Formiraj hipotezu • Prikupi podatke i izvrši eksperiment • Analiziraj podatke • Interpretiraj podatke i izvedi zaključke koji služe kao polazište za nove hipoteze • Objavi rezultate • Ponovo testiraj

Algoritam znanstvene metode

Znanstvena teorija • Znanstvena teorija je skup iskaza o širem aspektu stvarnosti koji se temelji na znanstveno provjerenim informacijama. • Znanstvena teorija obuhvaća više provjerenih znanstvenih hipoteza. • Znanstvena teorija predmet je preispitivanja. • Primjeri znanstvenih teorija: teorija evolucije prirodnom selekcijom, teorija relativnosti, strukturalna teorija, teorija velikog praska, teorija tektonskih ploča. . .

Znanstveno objašnjenje Carl Hempel 1. Iz premisa mora slijediti zaključak 2. Sve premise moraju biti istinite 3. Premise moraju sadržavati barem jedan opći zakon Primjer: Zašto je ova biljka uvenula? 1. Sve biljke trebaju svjetlo da bi preživjele 2. Biljka je bila u mraku 3. Stoga, Biljka je uvenula

Znanstveno objašnjenje • Problem simterije – primjer motke i sunca Rješenje: navođenje uzroka i mehanizma djelovanja • Problem irelevantnosti – primjer muškarca i kontracepcijskih tableta Objašnjenje mora biti kauzalno (uzročno) – kakvo NE smije biti? 1. Kauzalna objašnjenja ne smiju biti ista kao istiniti iskazi o uzrocima – primjer: osoba koja je jela jastoga Navesti kauzalni mehanizam!

Znanstveno objašnjenje 2. Kauzalna objašnjenja ne smiju biti istovjetna tvrdnjama o korelaciji – primjer: rode Povezanost dviju pojava ne znači nužno da jedna uzrokuje drugu – mogućnost treće pojave 3. Kauzalna objašnjenja ne smiju biti istovjetna tvrdnjama o nužnosti – primjer: čovjek koji je obolio od raka Objasniti zašto se nešto dogodilo onako kako se dogodilo. 4. Kauzalna objašnjenja ne smiju biti „pričanje priča” – Objasniti nešto onako kako se dogodilo, a ne kako se moglo dogoditi Istinite priče – Just-so Stories – npr. zašto slon ima dugu surlu? 5. Kauzalna objašnjenja ne smiju biti istovjetna predviđanjima- primjer: ograda oko čovjeka, sudjelovanje u zajedničkom pothvatu Moguća suprotna tumačenja istog događaja (predviđanja) Predviđati se može i bez znanja o kauzalnom mehanizmu

Znanstvena promjena • Kako znanost napreduje? Kako znanstvene teorije smjenjuju jedna drugu? • Dvije suprotstavljene pozicije: logički pozitivisti i Thomas Kuhn (1992 -1996) • Logički pozitivisti – znanost napreduje linearnom akumulacijom novog znanja. Kod odabira koja teorija bolje objašnjava stvarnost, kriteriji odabira su objektivni i znanstveni. • Razlikovanje konteksta otkrića i konteksta opravdanja. Kontekst otkrića – kako je netko došao do neke ideje (hipoteze) – može biti neracionalni proces (san, pad jabuke na glavu. . . ). Kontekst opravdanja – sustavan i racionalan proces vrednovanja ideje ili hipoteze znanstvenom metodom. • Thomas Kuhn – znanost ne napreduje linearno nego ciklički. Ono što smatramo znanstvenom istinom se ne može ustanoviti objektivnim kriterijima, nego se definira konsenzusom u znanstvenoj zajednici. •

Znanstvena Promjena - Kuhn • Kuhn tvrdi: znanost doživljava periodične revolucije kada dolazi do promjene paradigme. • Paradigma je množina znanstvenih teorija koja čini cijeli jedan svjetonazor (pogled na svijet). • Za vrijeme jedne paradigme vrijedi tzv. normalna znanost tijekom koje znanstvenici poboljšavaju, dorađuju i utvrđuju tu paradigmu. • No, istražujući, znanstvenici dolaze do određenih spoznaja ili fenomena koje ne mogu objasniti vladajućom paradigmom (tzv. anomalije). Trude se objasniti ove anomalije vladajućom paradigmom, no one se nakupljaju i dovode paradigmu u pitanje. • Tada se događa znanstvena revolucija koja potpuno dokida vladajuću paradigmu i ruši do tada postojeći svjetonazor. • Nakon revolucije polako se ustanovljava normalna znanost i nova paradigma i proces se ponavlja.