Uvod u znanstveni rad o Voditeljica prof dr

Uvod u znanstveni rad o Voditeljica: prof. dr. sc. Irena Cajner. Mraović o Asistent: dr. sc. Dario Pavić Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad • Kritičko mišljenje je propitivanje, testiranje i nadgradnja onoga što su drugi rekli i onoga što sami mislimo. • Propitivanje i testiranje se sastoje od tehnika učinkovitog čitanja i logičke analize pretpostavki i argumenata Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Tehnike kritičkog čitanja: 1 Pisanje bilješki 2 Pregled 3 Čitanje 4 Sažimanje 5 Formiranje kritičke perspektive 1 Analiza 2 Interpretacija 3 Sinteza 4 Prosudba Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Tri razine analize: 1. Što autor zapravo kaže? 2. Što autor ne kaže, ali podrazumijeva i ugrađuje u svoj rad, svjesno ili nesvjesno? 3. Što mi mislimo o tome? Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Pregled teksta: § Koje je struktura i tema teksta? § Koje su činjenice o izdanju? § Što znamo o autoru? § Koji je naš preliminarni odgovor? Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Čitanje + bilježenje: Suvremeni događaji razlikuju se od povijesti po tomu što ne znamo rezultate do kojih će dovesti. Osvrćući se unatrag, možemo utvrditi značenje prošlih pojava i pratiti posljetke koje su izazvali. No, u trenucima u kojima se povijest događa, ona za nas nije povijest. Ona nas vodi u nepoznatu zemlju i vrlo rijetko možemo, na trenutak, sagledati tračak onoga što je pred nama. Drukčije bi bilo kada bismo još jednom mogli proživjeti iste događaje, znajući da smo ih već vidjeli. Kako bi stvari drugačije izgledale, kako bi nam se promjene (koje sada jedva zamjećujemo) činile važnima i uznemirujućima! Vjerojatno je sreća što čovjek nikada neće steći takvo iskustvo i što ne poznaje zakone kojima se povijest mora podčiniti. Ipak, premda se povijest nikada u potpunosti ne ponavlja i premda je razvoj stvari nepredvidiv, u stanovitoj mjeri možemo iz prošlosti naučiti kako izbjeći ponavljanje istog procesa. Ne moramo biti proroci da bismo bili svjesni opasnosti koje prijete. Često će se, zbog slučajne kombinacije iskustva i interesa, nekome čovjeku događaji ukazati s vidika koji su tek malobrojnima očiti. Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Upute za analizu, interpretaciju i sintezu: § Što je svrha vašeg čitanja? § Koja pitanja imate o djelu? § Koji su najvažniji elementi teksta? § Kako interpretirate značenje i važnost tih elemenata? § Koje uzorke vidite (i možete sintetizirati) u tim elementima? § Što zaključujete o radu? Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Analiza – podjela nečega na dijelove ili elemente. • Počnite s pitanjem koje odražava svrhu vaše analize i definirajte element (dio teksta) koji je relevantan za to pitanje. Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Pitanje: • Kako autor razlikuje povijest i sadašnjost? • Jesu li povijest i sadašnjost potpuno različiti? Elementi: • Objašnjenje, pozivanje na imaginaciju i emocije • Novi odlomak, suprotstavljanje prethodnom, objašnjenje kada razlika ne postoji Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski studiji Uvod u znanstveni rad 2008. /2009.

Uvod u znanstveni rad Interpretacija – zaključiti nešto o autorovim pretpostavkama i onome što nije eksplicitno objašnjeno. Interpretacije ili zaključci mogu biti: • Razumni (plauzibilni) • Nerazumni (neplauzibilni)

Uvod u znanstveni rad Nerazumni zaključak: Iako su povijest i sadašnjost različiti, čovjek zbog svog iskustva može potpuno proniknuti u zakone povijesti. Razumni zaključak: Iako su povijest i sadašnjost različiti, u nekim okolnostima neke osobe, zbog svojeg iskustva, mogu naslutiti razvoj budućih događaja.

Uvod u znanstveni rad Sinteza: Povezanost između dijelova ili cjelina. Sinteza rezultira zaključkom. Sinteza upućuje na informacije izvan samog teksta da bi se dobio uvid u kontekst rada.

Uvod u znanstveni rad Vlastita prosudba – upute: • Koje su vaše reakcije na tekst? • Koliko uvjerljivo zvuče glavna ideja i dokazi u tekstu? • Kako dobro autor postiže svoju svrhu? • Koliko je autoritativan, iskren i koliko mu se može vjerovati? • Koliko je djelo koherentno i ujedinjeno’ • Kako grafički elementi pridonose djelu? • Koje je općenito značenje i vrijednost djela? • Slažete li se s tekstom ili ne?