Znanost neznanost i pseudoznanost UVOD U ZNANSTVENI RAD

Znanost, neznanost i pseudoznanost UVOD U ZNANSTVENI RAD DOC. DR. SC. DARIO PAVIĆ

Znanost i ostali • Što čini znanstveno objašnjenje i znanstvenu teoriju znanstvenom? • Problem verifikacije znanstvene teorije – ma koliko dobro mi potkrijepili znanstvenu teoriju opažanjima, ma koliko ona imala dobru logičku strukturu, nikada ne možemo reći da je u potpunosti točna ili istinita. • Karl Popper (1902 -1994) – falsifikabilnost (opovrgljivost) znanstvenih teorija – da bi teorije bile znanstvene mora ih se načelno moći opovrgnuti nekim hipotetskim opažanjem, mjerenjem i dr. • Primjer tvrdnje: Svi labudovi su bijeli. Možemo li ovu tvrdnju načelno opovrgnuti? Možemo, tako da pronađemo nekog labuda koji nije bijel. • Carl Sagan (1934 – 1996) – primjer nevidljivog zmaja u garaži • Možemo li opovrgnuti ovu tvrdnju?

Znanost i opovrgavanje • Popper je tvrdio da npr. psihoanaliza i marksizam nisu znanstvene teorije. • Npr. psihoanaliza: njezina objašnjenja su kompatibilna s potpuno različitim ponašanjima – objašnjenje da neki muškarac ima Edipov kompleks – može ga imati i poslušan sin ali i buntovan adolescent. Bilo koji tip ponašanja da sin pokazuje, Edipov kompleks ga može protumačiti. • Marksizam: Neuspjeh predviđanja. Marksizam je predviđao revolucije u industrijaliziranim, kapitalističkim zemljama. . . međutim najveće revolucije su se dogodile u agrarnim zemljama. Marksisti ne priznaju poraz svoje teorije, nego smišljaju sve tajanstvenija i složenija ad hoc objašnjenja. Popper – njihova teorija se ne može opovrgnuti jer kad god se suoče s problematičnim opažanjima, modificiraju teoriju.

Pseudoznanost • Pseudoznanost je sustav vjerovanja i tvrdnji koji tvrdi da jest znanost no nespojiv je sa znanstvenom metodom • Najčešći problemi: • • Nije opovrgljiva Daje ad hoc objašnjenja Nedovoljno ili preširoko definiranih pojmova Nedostatak specifičnih mjerenja Krivo korištenje znanstvenih pojmova Zatvorenost prema znanstvenoj zajednici Neobjašnjen uzročni mehanizam Zbunjujuća upotreba jezika

Primjeri pseudoznanosti • Je li astrologija pseudoznanost? • • • Koje su temeljne tvrdnje astrologije? Kako se mjeri utjecaj nebeskih tijela na pojedinca? Jesu li predviđanja astrologije točna? Koji je uzročni mehanizam utjecaja nebeskih tijela na događaje na zemlji? Što je kada predviđanja astrologije nisu točna? • Razmislite i o ovima: Zemlja kao ravna ploča, homeopatija, Feng shui, reiki i dr.

Pseudoznanost – zašto opstaje? • Confirmation bias – tendencija da se dokazi interpretiraju tako da odgovaraju već postojećim vjerovanjima ili predrasudama osobe. • Vjerovanje u „staro znanje” – vjerovanje da su stare ili nestale civilizacije znale nešto je današnja civilizacija izgubila. • Barnumov (Forerov) učinak – pojedinci pripisuju visoku razinu točnosti predviđanjima za koja misle da su pripremljena baš za njih osobno. • Nerazumijevanje stvarnog značenja riječi, teorija i sl. • Nada u ozdravljenje. . .

Pseudoznanost i politika – tragična priča • Lisjenkoizam (prema Trofim Lisjenko) – pseudoznanstvena teorija od kasnih 1920 -ih do početka 1960 -ih • Odbacivala je postojanje gena i zakone nasljeđivanja • Tvrdila je da se stečene osobine nasljeđuju • Smatrala da se raž može pretvoriti u pšenicu a pšenica u ječam • Bila je pod zaštitom sovjetske komunističke ideologije • Nije pokazao očekivane rezultate u prinosu hrane • Zbog njega su nastradali mnogi znanstvenici koji su opovrgavali (znanstveno) lisjenkoizam (npr. Nikolaj Vavilov).