DJECA S POSEBNIM POTREBAMA DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA DJECA S TEŠKOĆAMA 1. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU -imaju različite biološke teškoće koje ometaju njihovu sposobnost razvoja i učenja DAROVITA DJECA -natprosječne sposobnosti -natprosječna motivacija -visoki stupanj kreativnosti 2. DJECA S TEŠKOĆAMA U UČENJU, PROBLEMIMA U PONAŠANJU I EMOCIONALNIM PROBLEMIMA 3. DJECA S TEŠKOĆAMA UVJETOVANIM SOCIJALNIM, EKONOMSKIM, KULTURALNIM I JEZIČNIM ČIMBENICIMA

SMJERNICE I POLAZIŠTA ZA RAD S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U OSNOVNOJ ŠKOLI ODREĐENI SU: Zakonom o osnovnom školstvu (Narodne novine, 87/2008 ) Pravilnikom o upisu djece u osnovnu školu (Narodne novine, 13/1991) Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, 23/1991) Naputkom za rad stručnog tima za opservaciju učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2/1993) Odlukom o Okvirnim nastavnim planovima i programima u Republici Hrvatskoj: 1. 2. 3. 4. 5. l l 6. 7. 8. odgoja i osnovnog školovanja učenika s teškoćama u razvoju u redovnoj osnovnoj školi, odgoja i osnovnog školovanja učenika s većim teškoćama u razvoju u posebnim školama ( Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, 4/1996) Izmjenama i dopunama Nastavnog plana i programa osnovne škole za učenike s teškoćama u razvoju (Narodne novine, 86/1992) Programom odgoja i osnovnog školovanja učenika s autističnim poremećajima (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, 16/1997) Nastavnim planovima i programima odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, 4/1996)

ŠTO KADA DOBIJEMO RJEŠENJE? 1. Upoznati vrstu rješenja i teškoća koje ima 2. Inicijalna procjena-na početku svake šk. godine 3. Prilagođavanje nastavnih sadržaja i nastavnih metoda u odnosu na djetetove potrebe, jake strane i interese- mjesečno planirati rad 4. Praćenje i ocjenjivanje učenika

1. Upoznati vrstu rješenja i teškoća koje ima učenik

TEŠKOĆE 1. Oštećenje vida 2. Oštećenje sluha 3. Poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju 4. Tjelesni invaliditet i kronične bolesti 5. Mentalna retardacija 6. Poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem 7. Autizam 8. Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju

OBLICI ŠKOLOVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU 1. Potpuna integracija (redoviti razredni odjeli) Ø po redovitom programu uz individualizaciju Ø po prilagođenom programu 2. Djelomična integracija Ø redoviti razredni odjeli – predmeti iz područja kultura Ø posebni razredni odjeli – obrazovni predmeti po posebnom programu 3. Posebni odjeli s posebnim programima

PRILAGOĐENI PROGRAM -program koji je prilagođen učeniku, prije svega njegovim “jakim" stranama, tj. sposobnostima, onome što dijete zna i može -koliko djece - toliko i prilagođenih programa. MODEL MAKSIMALNE INDIVIDUALIZACIJE -primjenu onih metoda, sredstava i didaktičkih materijala koji podupiru posebne edukacijske potrebe djeteta

2. Inicijalna procjena - Utvrđivanje sposobnosti – ”što učenik može, ne može” Utvrđivanje interesa- ”što učenik voli/želi znati” Utvrđivanje potreba- ”što učeniku treba” Utvrđivanje razine znanja

3. Prilagođavanje nastavnih sadržaja i nastavnih metoda u odnosu na djetetove potrebe, jake strane i interese

USVAJANJE SADRŽAJA Ø Kad se izrađuje prilagođeni program učitelj treba programski i izvedbeno smanjiti previsoke obrazovne zahtjeve, izdvojiti one sadržaje i zahtjeve koje učenik doista može svladati

POSTUPCI PRILAGOĐAVANJA: Perceptivno prilagođavanje-izdvajanje bitnog na slikama, kartama, crtežima; uvećavanje, pojačavanje tiska te veći razmak između riječi ili rečenica; isticanje u tekstu-podcrtavanje, markiranje, uokvirivanje. Ø Spoznajno prilagođavanje-stupnjevito uvođenje u postupak rješavanja zadataka; sažimanje teksta; pojednostavljivanje sadržaja učenja; primjena shematskih prikaza; postupno uvođenje u apstraktan način mišljenja. Ø Govorno prilagođavanje-prilagođavanje boje, visine i jačine glasa; prilagođavanje razgovijetnosti; prilagođavanje razumljivosti (kratke rečenice, objašnjavanje novih riječi, ponavljanje izrečenog; govorno usmjeravanje pažnje). Ø Prilagođavanje zahtjeva-stupnjevitost pri zahtjevima u odnosu na samostalnost pri izvršavanju zadatak, osobito praktičnih; prilagođavanje vremena rada, pojedinačno zadavanje zadataka, korištenje tipova zadataka višestrukog izbora; češće vježbanje i ponavljanje; prilagođavanje provjeravanja znanja: usmena provjera znanja, češća provjera manjeg obima gradiva, smanjeni broj zadataka; prilagođavanje aktivnosti: zajedničko planiranje rada s učenikom, češća promjena aktivnosti. Ø

Oblici rada Ø Frontalni Ø U paru Ø Grupni Ø Individualiziran

Metode rada Ø Metode demonstracije Ø Metode praktičnih radova Ø Metode crtanja Ø Metode pismenih radova Ø Metode čitanja i rada na tekstu Ø Metoda usmenog izlaganja Didaktički materijali

Razina usvajanja Ø Znanje prisjećanja Ø Znanje prepoznavanja Ø Znanje reprodukcije Ø Znanje operativnosti Ø Stvaralačko znanje

4. Praćenje i ocjenjivanje učenika Ø Učenici s posebnim potrebama od 1. do 4. razreda NE ponavljaju razred nego prelaze u viši razred i nastavljaju sa svladavanjem prilagođenog programa. Ø Tek od 5. do 8. razreda mogu ponavljati razred ako nisu, prema mišljenju stručnih suradnika i razrednog vijeća, svladali program. Ø Učenici s posebnim potrebama, kao i svi ostali učenici u školi, ocjenjuju se ocjenama od 1 do 5 (vidi Naputak o praćenju i ocjenjivanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju u osnovnoj i srednjoj školi (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, posebno izdanje, 4/1996. ).

Uočene su tri osnovne skupine djece s teškoćama u čitanju, pisanju i računanju: 1. Djeca koja imaju prolazne teškoće su: Ø pedagoški zapuštena djeca, Ø bolesna djeca, učenici s puno izostajanja s nastave, Ø ”psihički odsutna” djeca, nedovoljno zrela i s blažim poremećajem u ponašanju. Uz stručnu pomoć logopeda i učitelja njihove teškoće će nestati tijekom prvog i drugog razreda.

2. Djeca koja imaju trajne teškoće u čitanju i pisanju i računanju u okviru općenito smanjenih sposobnosti 3. Djeca koja imaju trajne teškoće u čitanju, pisanju i računanju uz općenito dobre sposobnosti DISLEKSIJA, DISGRAFIJA I DISKALKULIJA -Potrebna im je stručna pomoć i velika podrška okoline jer neuspješnost u školi pogoduje razvoju emocionalnih teškoća ( važnost kompenzacijskih aktivnosti). -Postavljanje dijagnoze - 2. / 3. razred

Poremećaj čitanja Neki simptomi: - teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi - mijenjanje riječi premještanjem ili umetanjem slogova ( vrata-trava, vino-novi); - zamjena slova i slogova (do-od, pili-bili) - pogađanje riječi (dobar - obad); - izostavljanje i dodavanje glasova i slogova (brada - barada); - brkanje redova teksta

Ø 54, 5 % učenika savlada tehniku čitanja do kraja 1. obrazovnog razdoblja; Ø 32% savlada tehniku čitanja i pisanja do kraja 1. razreda; Ø 13, 4% ne uspjeva savladati tehniku čitanja i pisanja u 1. razredu. Ø Disgrafija je 2 -3 puta češća od disleksije kod učenika 4. , 5. i 6. razreda.

Poremećaj pisanja Neki simptomi: - teškoće u vezi grafem –fonem i fonološkoj obradi - zamjena oblikovno i zvučno sličnih slova, - zrcalno pisanje slova i brojki, - rukopis nečitak, pisanje sporo i s mnogo napora, teško slijedi pravac pisanja, - izostavljanje slova, dijelova ili cijelih riječi, - teškoće pri upotrebi pravopisnih pravila, - izmijenjen redoslijed riječi u rečenici

POGREŠKE DODAVANJA, djevojčica, 9 godina, slobodan tekst DISGRAMATIČNA DISGRAFIJA, djevojčica, 9 godina, domaća zadaća

Poremećaj računanja - Je teškoća u razumijevanju i usvajanju matematičkih pojmova, simbola i operacija: - Dijete zrcalno okreće znamenke, zamjenjuje jedan broj nekim drugim (čitanje, pisanje i kod upotrebe kalkulatora); - Kod računskih operacija ne može se automatski prisjetiti činjenica, dolazi do rezultata brojenjem, uglavnom na prste; neki od diskalkuličara ne zaboravljaju brojeve, nego sheme u koje ih treba smjestiti. - "+" prepoznaje kao "-", pa umjesto zbrajanja oduzima - izostavlja, "preskače" jedan od obveznih koraka u rješavanju zadatka

-ako je u prvom zadatku na stranici bio znak "+", dijete zbraja u svim ostalim zadacima do kraja stranice bez obzira na to što se znak odavno promijenio. - loša orijentacija u prostoru i na tijelu, teškoće u prepoznavanju i usvajanju geometrijskih oblika; ne obazire na prostorne odnose u kojima su objekti prikazani -ne analizira zadatak prije nego što ga počne rješavati i ne provjerava rezultat. -dolazi do rezultata "prema osjećaju" ("Čini se da bi ovo moglo biti ispravno. "), -križa ili briše zapisani rezultat, trga ili ljutito gužva papir i baca ga u koš za smeće

Djevojčica, 2. razred, je razumjela da "kraći način" znači "kraćenje" broja za prvu znamenku, 18 se "krati" u 8 itd.

Djevojčica (2. razred) ne uspijeva točno napisati diktirani tekst zadatka, za nju ovakvo vježbanje nema smisla Djevojčica, 1. razred, crta zrcalno brojevni pravac. Iz ovog primjera je jasno zašto nekim osobama s disleksijom brojevni pravac unosi potpunu konfuziju umjesto da olakša razumijevanje

UČENICI SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA Ø Javljaju se teškoće u izvođenju različitih misaonih operacija (naročito generaliziranja i apstrahiranja, analiziranja, povezivanja i zaključivanja, rješavanja problema) što znatno otežava usvajanje apstraktnih sadržaja učenja.

Uključi me pa ću znati Pokaži mi možda zapamtim Reci mi i sigurno ću zaboraviti Kineska poslovica

Vježba: -formirajte skupinu od 6 članova i odaberite glasnogovornika -tri sudionika u grupi navode poteškoće koje su imali u radu s djecom s teškoćama u razvoju (i najjednostavnije ˝banalne˝ teškoće- zapisuju se na plavi papir) -ostala tri člana grupe imaju zadatak pokušati pronaći što više rješenje za poteškoće koje su navele njihove kolege-zapisuju se na žuti papir -svaka skupina ima isti zadatak -na kraju izvješće svake skupine

Savjeti i prijedlozi shvatiti i razumjeti problem specifičnih teškoća u učenju -treba se dodatno educirati (http: //www. hud. hr/w-tekstovi/w-literatura. html) Ø OBORUŽATI SE STRPLJENJEM Ø dati djetetu do znanja da mu želimo pomoći i da smo na njegovoj strani, ali ohrabrivati i kontrolirati dijete da savjesno izvršava obaveze koje može Ø u odnosima i radu biti kreativan i pozitivan, uporan i dosljedan, Ø ne očekivati čudo - problem je vrlo složen i zahtijeva puno vremena, strpljenja i rada - dijete može davati dojam nespretnosti i zaboravljivosti, kao da ne sluša ili djeluje lijeno i može iskazivati neurotske simptome ili blaže oblike poremećaja u ponašanju jer ima lošu sliku o sebi. Ø

- - - PRAKTIČNI SAVJETI posjesti dijete bliže učitelju radi lakšeg nadzora i uputa za rad kod pismenih zadataka paziti na kvalitetu nastavnih i ispitnih listića i materijala (sadržaj, jezik, veličina slova, čitljivost) pažljivo odrediti količinu domaće zadaće - ne prelazeći njegove mogućnosti koristiti se različitim načinima ispitivanja i ocjenjivanja (paziti na vrijeme, količinu i težinu) naglašavati važnost urednosti rukopisa, ali ga ne kažnjavati kad ne može bolje,

„Odnosi se prema čovjeku onako kakav on jeste i on će ostati takav. Postupaj prema njemu onako kakav on može postati i kakav bi trebao biti i on će postati onakav kakav može i kakav bi trebao biti“ Goethe Hvala na pažnji!