KAKO NAPISATI ZAVRNI RAD Ksenija KesegiKrstin prof i

KAKO NAPISATI ZAVRŠNI RAD Ksenija Kesegi-Krstin, prof. i dipl. knjižničar stručni suradnik savjetnik

Definicija Završni ili maturalni rad je samostalni stručni rad koji učenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika za vrijeme izrade završnog rada.

Uloga školske knjižnice U grupnim i individualnim posjetima školskoj knjižnici knjižničar u suradnji s predmetnim nastavnikom upoznaje učenike sa cjelokupnom građom koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke Učenici dobivaju uvid u: kompletnu referentnu zbirku knjižnice (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase, priručnike, monografije i sl. ) koje mogu koristiti u čitaonici knjižnice i fotokopirati odabrane tekstove, slike, tabele i sl.

Nastavak stručnu literaturu koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke, a koju mogu posuditi i koristiti određeno vrijeme izvan knjižnice periodiku koju knjižnica posjeduje zbirku AV i elektroničke građe koju učenici mogu posuditi

Katalozi školska knjižnica omogućuje učenicima i računalno pretraživanje on- line kataloga Osječko-baranjske županije tako da učenik može dobiti točne informacije o literaturi u slučaju da njegova školska knjižnica ne posjeduje potrebne naslove On-line katalog naše knjižnice http: //library. foi. hr/m 3/kupit. asp? B=194&dlib=1 Osim on-line kataloga neke knjižnice imaju i „papirnate” kataloge koji se mogu ručno pretraživati (abecednog, stručnog, predmetnog)

Internet Za svoj maturalni rad učenici mogu koristiti i sadržaje pronađene na internetu Potrebno je provjeriti: tko je autor članka, datum objave članka, kome je stranica namijenjena, koristi li autor stručnu terminologiju i sl.

Plan izrade maturalnog rada Tek nakon što je učenik izabrao i definirao temu u suradnji sa svojim mentorom te dobio potrebne informacije o literaturi može pristupiti planu izrade svog maturalnog rada koji obuhvaća sljedeće poslove: prikupljanje literature čitanje i bilježenje važnih podataka raspored građe izrada plana rada pisanje rada prema planu revizija i ispravljanje rada tehnička obrada i prijepis

Struktura završnog rada Završni ili maturalni rad sastoji se od: Ø Ø Ø Ø Naslovne stranice Sadržaja Uvoda Razrade (teorijski dio) Zaključka Dodatka ili priloga Bibliografije ili popisa literature

Naslovna stranica u lijevom gornjem uglu navodi se naziv i adresa škole na sredini stranice piše se: Maturalni rad iz (naziv predmeta), ispod toga naziv teme tj. naslov maturalnog rada lijevo pri dnu stranice stoji: Mentor: , ispod toga ime i prezime profesora i titula desno pri dnu stranice stoji: Učenik: , ispod toga ime i prezime učenika te razred pri dnu stranice u sredini navodi se grad, mjesec i godina NASLOV označava temu rada te bi trebao biti što kraći i precizniji, a može mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima

Primjer naslovne stranice Ugostiteljsko-turistička škola Osijek Završni rad iz Kulturno-povijesne baštine DVORCI SLAVONIJE I BARANJE Mentor Iva Ivić, prof. Učenik Marko Marić, IV. f Osijek, travanj, 2014.

Sadržaj Obično se stavlja na početak rada zbog preglednosti Ø predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih dijelova, a čine ga naslovi i podnaslovi rada koji su numerirani najčešće arapskim brojkama Primjer: 1. UVOD 2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA 2. 1. PRVI PODNASLOV 2. 2. DRUGI PODNASLOV 2. 3. --------------3. NASLOV DRUGOG POGLAVLJA

Uvod Ø Ø Obuhvaća obično jednu do dvije stranice teksta Precizira predmet rada tj. ističe o čemu će se u radu pisati Objašnjava organizaciju i plan izrade rada, npr. od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl. ) i drugo Može izražavati osobni stav prema temi i razloge za izbor konkretne teme

Razrada (teorijski dio) Obuhvaća najviše 15 – 20 stranica teksta Ø Predstavlja glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. Učenik može koristiti i udžbenik ! obično se sastoji od više poglavlja, koji se dalje dijele na podpoglavlja i odjeljke temu je potrebno logički razvijati i sistematizirati te potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i prijelazi * Ako je učenik radio istraživanje onda njegov rad mora sadržavati i: a) eksperimentalni dio u kojem opisuje metode i postupke svog rada Ø b) rezultati – moraju biti potkrijepljeni činjenicama, brojkama, slikama i sl. c) rasprava – procijeniti vrijednost vlastitih rezultata i njihovo značenje

Razrada - nastavak u rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije, ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznačeni u sadržaju Tablice i slike üNumeriraju se arapskim brojevima kroz tekst (Tablica 1, 2; slika 1, 2) üSvaka tablica i slika moraju imati naslov (i izvor ako su preuzeti iz literature ) o üBroj i naslov tablice stavljaju se iznad same tablice, dok se broj i naslov slike navode ispod slike. üU tekstu na njih upućuješ napomenom “ vidi sl. 1”

Zaključak Obuhvaća obično jednu stranicu teksta Predstavlja završni dio rada u kojem se iz niza detalja izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti Može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije te preporuke i podatke do kojih je učenik došao u radu

Dodaci ili prilozi Ø Ø Predstavljaju tablice, fotokopije dokumenata, ilustrativne i grafičke materijali te veće statističke podatke Iako su izdvojeni iz teksta ovi materijali moraju biti spomenuti i komentirani u tekstu ako je materijal takve prirode da ne otežava čitanje teksta može se uvrstiti u rad prilozi se obilježavaju rednim brojem i potpisuju kako bi se lakše u tekstu na njih moglo uputiti napomenu, npr. : “vidi sl. 1”

Bibliografija ili popis literature Ø Ø Ø predstavlja popis koji sadrži abecednim redoslijedom prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka, AV ili elektroničke građe), te njihove izdavače, mjesto i godinu izdanja Učenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio već mora povremeno naznačiti porijeklo podataka, shvaćanja i teza tako što će točno navesti autora, djelo ili stranicu gdje je pronašao izloženo Budući da postoji više načina navođenja literature uvijek je dobro zatražiti savjet mentora i školskog knjižničara

KNJIGA: Ako je knjiga djelo jednog autora: v Ružić, Drago. Upravljanje marketingom u ugostiteljstvu, Ekonomski fakultet Osijek, 1997. Ako je knjiga djelo do tri autora: Babić, Stjepan. Finka, Božidar. Moguš, Milan. Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Ako je knjiga djelo više od tri autora: Pine, Stanley i dr. Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. v ENCIKLOPEDIJE, LEKSIKONI, RJEČNICI: Opća enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb, 1981. Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža, Zagreb, 2002. Hrvatski biografski leksikon, sv. 1, JLZ, Zagreb, 1983. Chevalier, Jean. Gheerbrant, Alain. Rječnik simbola, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1983.

v ČLANCI IZ ČASOPISA: Blažević, N. : Moć kvalitete, UT-revija, svibanj 1994. Borković, V. : Marketinsško planiranje u funkciji managementa hotela ( u uvjetima poduzetništva kod nas), Zbornik radova Hotelska kuća `94, Hotelijerski fakultet Opatija, 1994. v INTERNET IZVORI: - www. ffzg. hr (www. ffzg. hr/anglist/hrv. htm), 9. 12. 2005. ü koristi li se internet kao izvor informacija potrebno je navesti adresu početne stranice (home page) na kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa konkretnoj web stranici (budući da se sadržaji na internetu mijenjaju iz dana u dan)

Citiranje Ø Postoji više načina bilježenja citata Učenik u tekstu citira odlomke iz izvornika pod navodnicima, a zatim odmah u bilješci na dnu stranice ili na kraju rada navodi izvor tj. prezime i ime autora, naslov djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice Primjer (jedan od načina): Ø - “Držimo se mi pluga i motike. ” 1 - “Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili. ” 2 1. Kovačić, Ante. U registraturi, Zora, Zagreb, 1968, str. 41. 2. Kovačić, Ante, citirano izdanje, str. 83.

Zadnja stranica Sadrži prostor za upis datuma predaje rada, obrane rada, mentorov kratki komentar te mjesto za upis ocjene Prilažeš i konzultacijski list Primjer: Datum predaje rada: ________ Datum obrane rada: _________ Komentar: Ocjena: _______

Opseg maturalnog rada Tekstualni dio maturalnog rada ne bi smio biti mnogo manji, ali ni bitno veći od 15 kartica teksta Kartica teksta je mjera za izražavanje količine teksta Jednu karticu čini 1800 znakova pri čemu se i praznina između riječi računa kao slovni znak tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se slovnim znakom

Kako izračunati karticu teksta na računalu Koristimo li za pisanje tekstualni editor Word, kliknut ćemo na izbornik Tools (Alati), zatim na opciju Word count (Brojanje riječi), a potom na opciju Character with blank spaces (Znakovi s prazninama) Računalo će zbrojiti sva slova uključujući i praznine između riječi (dobiveni broj podijeli se s 1800 i dobije se točan broj napisanih kartica )

Uređivanje teksta Uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici Sve pisanje službenih tekstova na računalu koriste se obično dva fonta u točno određenim veličinama: Times New Roman veličine 12 točaka stranice (osim naslovne) moraju biti numerirane, u većini slučajeva iznad teksta (na sredini) jer se na dnu stranice ispod teksta označavaju citati Tekst na stranici mora biti odmaknut s lijeve strane 3 cm od kraja, a s ostalih strana (desno, gore i dolje) po 2 cm od ruba stranice Jedna Za stranica sadrži najviše 32 retka teksta o U pisanju može se upotrijebiti i podebljavanje, kosa slova (italik) i podcrtavanje, ali ne smije se pretjerivati Tekst se piše najčešće s proredom 1, 5

Kopiranje, predaja i obrana završnog rada Učenik je dužan predati završni rad profesoru – mentoru u tri primjerka rad je potrebo uvezati u meke korice sa spiralnim vezom završni rad se usmeno brani pred tročlanim povjerenstvom kojeg čine razrednik, profesor – mentor i još jedan profesor, u pravilu sustručnjak obrana rada traje 15 minuta Od kandidata se očekuje da pokaže samostalno vladanje obrađenom temom, da odgovori na pitanja ispitivača te da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada