POJAM I BITNE ODLIKE ZAVETANJA Svojeruno zavetanje Pismeno
POJAM I BITNE ODLIKE ZAVEŠTANJA Ø Svojeručno zaveštanje Ø Pismeno zaveštanje pred svedocima Ø Javnobeležničko zaveštanje
Pojam zaveštanja q Zaveštanje je jednostran, formalan, strogo ličan i opoziv pravni posao kojim zaveštalac uređuje pravnu sudbinu svoje imovine za slučaj smrti (vidi čl. 78 ZON). Ø Zaveštanje u materijalnom i formalnom smislu; Ø Pravna priroda: • jednostran pravni posao – izjava volje samo jednog lica • formalan pravni posao – forma je konstitutivni element (forma ad solemnitatem) • opoziv pravni posao • dobročin pravni posao • kauzalan pravni posao • neadresovan pravni posao • strogo lični pravni posao - princip unipersonaliteta: • formalni unipersonalitet – isključena mogućnost zastupanja; • materijalni unipersonalitet – ne može se trećem licu prepustiti odlučivanje o važnosti i sadržini testamentarnih raspolaganja; - teorija volje
q Aktivna testamentarna sposobnost (pojam i funkcija) • Sposobnost nekog lica da sačini punovažan testament ili da ga punovažno opozove /pravna priroda/ instituciona funkcija Ø Opšti uslovi za sticanje zaveštajne sposobnosti (moraju kumulativno biti ispunjeni u momentu sačinjavanja zaveštanja, u momentu izmene, dopune ili opoziva zaveštanja) : § da je lice navršilo 15 godina života (objektivni kriterijum) § da je lice sposobno za rasuđivanje (subjektivni kriterijum) – sposobnost da shvati značaj takvih postupaka i njihovih posledica i da postupa prema takvom shvatanju; -za lice potpuno lišeno poslovne sposobnosti važi neoboriva pretpostavka da je nesposobno za rasuđivanja, i da nema aktivnu zaveštajnu sposobnost; -delimično lišenje poslovne sposobnosti irelevantno je za zaveštajnu sposobnost; Ø Posebni uslovi za sticanje zaveštajne sposobnosti (npr. pismenost) Ø Merodavan momenat za ocenu aktivne zaveštajne sposobnosti – trenutak sačinjavanja zaveštanja
q Uticaj gubitka sposobnosti za rasuđivanje na sačinjeno zaveštanje • Naknadno sticanje zaveštajne sposobnosti ne doprinosi konvalidaciji zaveštanja • Naknadni gubitak zaveštajne sposobnosti nema uticaja na njegovu punovažnost. - odstupanje od ovog pravila (hipotetička volja zaveštaoca): „Ukoliko se bitno izmene prilike, koje su u vreme sačinjavanja zaveštanja, bile odlučujuća pobuda da zaveštalac raspolaže na određeni način mortis causa, sud može na zahtve zainteresovanih lica staviti van snage pojedine odredbe ili celo zaveštanje, ako to nije mogao učiniti sam zaveštalac, zbog gubitka sposobnosti za rasuđivanje“. (čl. 80, st. 2 ZN). 1) Sud donosi konstitutivnu presudu kojom zaveštanje stavlja van snage ukoliko su ispunjena četiri uslova: - da gubitak sposobnosti za rasuđivanje nastupi nakon sačinjavanja testamenta - da se nakon sačinjavanja zaveštanja bitno izmene okolnosti koje su bile odlučujuća pobuda zaveštaoca da raspolaže za slučaj smrti - gubitak sposobnosti za rasuđivanje i promena okolnosti treba da nastupe tako da je zaveštalac onemogućen da sam opozove testament (to znači da nije mogao računati sa promenjenim okolnostima i ranije opozvati testament) - da zainteresovana lica podignu konstitutivnu (preobražajnu) tužbu; rok-tri godine od proglašenja zaveštanja; Poništenje testamenta zbog odsustva aktivne testamentalne sposobnosti: -apsolutna (lice nije navršilo 15. god/potpuno lišenje posl. spos. ) -relativna (lice navršilo 15. god, nije lišeno posl. spos. , nije sposobno za rasuđivanje)
q Zaveštaočeva volja za sačinjavanje zaveštanja je zaveštaočeva iskazana namera da izvrši raspored svoje zaostavštine putem zaveštanja na određeni način. o Izjava volje mora biti: • slobodna - treća lica ne smeju protivpravnim radnjama uticati na zaveštaočevu volju (prinuda, pretnja, prevara, zabluda) • ozbiljna i stvarna (animus testandi) – kada je zaveštalac izjavljuje sa namerom da proizvede naslednopravna dejstva, tj. da uredi raspodelu imovine za slučaj smrti; § Odustvo namere za sastavljanje zaveštanja → apsolutna ništavost: • zaveštanje sastavaljeno u šali; • mentalna rezerva – kada zaveštalac svesno sačini zaveštanje koji je u suprotnosti sa njegovom stvarnom voljnom, računajući da ono neće proizvesti dejstvo; • nedovršen proces formiranja volje;
q Pojam i funkcija forme § Forma je unapredviđen spoljni (vidljiv) oblik kroz koji zaveštalac treba da izjavi svoju volju da bi nastao punovažni testament; § Funkcija forme: zaštitna (garancija istinitosti poslednje volje zaveštaoca), dokazna (da postoji zaveštanje, njegova sadržina), upozoravajuća; q Oblici zaveštanja u našem pravu 1) Svojeručno zaveštanje 2) Pismeno zaveštanje pred svedocima 3) Sudsko zaveštanje 4) Konzularno zaveštanje 5) Međunarodno zaveštanje 6) Brodsko zaveštanje 7) Vojno zaveštanje 8) Usmeno zaveštanje 9) Javnobeležničko zaveštanje q Grupisajne zaveštanja 1) javna i privatna 2) pismena i usmena 3) redovna, vanredna i izuzetna
1. Svojeručno zaveštanje (Testamentum holographum) q Opšte napomene: § pismeno zaveštanje § privatno zaveštanje § redovno zaveštanje § Svojeručno zaveštanje je vrlo pogodan oblik zaveštanja. q Lica koja mogu sačiniti ovo zaveštanje: Zaveštajno sposobna lica koja znaju da čitaju i pišu (nepismena lica ne mogu) q Uslovi vezani za formu zaveštanja: 1) Zaveštalac mora u celosti napisati zaveštanje svojom rukom (svojeručno)-svojeručna pismena redakcija testamenta § lično napisan od strane zaveštaoca na način da se može utvrditi autentičnost rukopisa (jer su karakteristike rukopisa dokaz autentičnosti zaveštanja); § može se pisati bilo kojom tehnikom, bilo kojim sredstvom pisanja, na bilo kom predmetu npr. kredom na zidu, ali najčešće olovkom na papiru, na bilo kom jeziku;
2) Zaveštalac mora potpisati zaveštanje svojeručno. § puno ime i prezime § skraćeni potpis iz poslovnih dokumenata § prepoznatljivi pseudonim § opštepoznati nadimak § u vidu deklaracije (npr. „Vaša mama“) § inicijali; ü važno je da se prema karakteristikama potpisa može identifikovati zaveštalac; ü potpis je potvrda ozbiljne i oformljene poslednje zaveštaočeve volje (a ne nacrt), zbog čega stoji na kraju teksta § datum i mesto sačinjavanja zaveštanja nisu uslov punovažnosti zaveštanja (ali je korisno naznačiti) § Prednosti i nedostaci ove forme zaveštanja
PRIMER SVOJERUČNOG ZAVEŠTANJA
2. Pismeno zaveštanje pred svedocima (Testamentum allographum) q Opšte napomene: § pismeno zaveštanje § privatno zaveštanje § redovno zaveštanje Elementi forme: § Pismena redakcija poslednje volje zaveštaoca: Uobičajeno ovo zaveštanje po kazivanju zaveštaoca piše neko drugo lice, (najčešće advokat- advokatsko zaveštanje); može ga pisati i sam zaveštalac; § Nije od značaja ko je napisao zaveštanje, ni kojom tehnikom i kojim jezikom; q Potvrđivanje testamenta (nuncupatio): § § § Zaveštalac izjavljuje da je unapred sačinjeno pismeno pročitao, priznaje ga kao svoju poslednju volju, svojeručno ga potpisuje, a potom ga potpisuju i svedoci; sve radnje preduzima jednovremeno (princip unitu actu); Zaveštalac može priznati zaveštanje pred svedocima izričito - da izjavi da je zaveštanje koje je im pokazuje pročitao i da je u njemu sadržana njegova poslednja volja, ili prećutno-da diktira sadržinu testamenta pred svedocima; Datum i mesto sačinjavanja zaveštanja nisu uslov njegove punovažnosti.
q Prisustvo zaveštajnoh svedoka § Priznavanju i potpisivanju isprave moraju istovremeno prisustvovati najmanje dva svedoka. Svedoci moraju biti pismeni, punoletni i poslovno sposobni i da razumeju jezik na kojem zaveštalac priznaje ispravu, jer potvrđuju autentičnost potpisa zaveštaoca, kao i njegovo priznanja isprave za svoj testament. Ne mogu se pojaviti u ulozi svedoka sledeća lica: - zaveštaočevi preci - zaveštaočevi potomci - zaveštaočevi usvojenici i njihova deca - zaveštaočevi pobočni srodnici zaključno sa 4. stepenom srodstva - bračni drugovi svih ovih lica/bračni drug zaveštaoca -vanbračni partneri -staraoci, štićenici -tazbinski srodnik zaključno sa drugim stepenom srodstva q Lica koja mogu sačiniti ovo zaveštanje: Zaveštajno sposobna lica koja znaju da čitaju jezik i pismo na kome je sačinjeno zaveštanje (npr. ako je napisano latinicom, a zaveštalac zna samo ćirilicu, zaveštanje je nepunovažno), i da mogu da ga svojeručno potpišu. Nepismena lica ne mogu sačiniti ovo zaveštanje.
Primer pismenog zaveštanja pred svedocima Z A V E Š T A NJ E Pošto sam u poodmaklim godinama i lošijeg zdravstvenog stanja, odlučio sam, pri punoj svesti i zdravom razumu, da, ovim zaveštanjem, rasporedim svoju zaostavštinu na sledeći način: 1. Svome sinu, Vuku Todoroviću iz Niša (Ul. Sretena Mladenovića br. 2) ostavljam vikend kuću na Bovanskom jezeru (površine 120 km 2 koja se nalazi na kp. br. 320, upisana u pl. br. 228, KO Bovan. Takođe, sinu ostavljam putničko vozilo marke „opel korsa“, reg. br. 729 -246, br. motora 277426838943, br. šasije 27745822359, bele boje, proizvedene 2000. godine. 2. Svojoj kćeri, Tijani Milošević iz Beograda (Ul. srpskih vladara br. 7), ostavljam, za slučaj smrti, klavir marke „stenvej“ i celokupnu biblioteku. Njoj sam, na ime domaćinstva i udaje za Dragana Miloševića, kupio dvosoban stan (površine 68 m 2) u Beogradu, u Ul. srpskih vladara br. 7, na kp. br. 2640, zk. ul. br. 943, KO Stari grad. 3. Svojoj dugogodišnjoj prijateljici, Katarini Milosavljević, u znak poštovanja i zajedničkih provedenih dvanaest godina zivota, ostavljam na plodouživanje jednoiposoban stan (površine 47 m 2) u Nišu, u Ul. Sretena Mladenovića br. 2, kp. br. 3310, upisan u pl. br. 745, KO Niš – Duvanište. Moj unuk, Dušan Savić, od ranije preminule kćeri, Teodore Todorović, steći će pravo svojine na isti stambeni prostor. Unuku takođe, ostavljam novac, (10. 000 evra) deponovan u sefu Niške banke. On je dužan da taj novac iskoristi za dalje školovanje i usavršavanje.
4. Ovim zaveštanjem opozivam sudsko zaveštanje, sačinjeno 22. 05. 1997. godine, osim odredbe, da svom prijatelju i prvom komšiji, Aleksi Vukobratoviću, ostavljam svoju ribolovačku opremu. 5. Ovo je izjava moje poslednje volje, i želim da je moji naslednici poštuju do kraja. U Nišu, 18. 02. 2003. godine ZAVEŠTALAC Nikola Todorović ZAVEŠTAJNI SVEDOCI 1. Milovan Stamenković 2. Dragica Petrović
Javnobeležničko zaveštanje v Javnobeležnički (notarski) testament je redovan, javni testament koji po kazivanju zaveštaoca sastavlja javni beležnik u obliku javnobeležničkog (notarskog) zapisa. v sastavljanje se vrši po pravilima notarijalnog postupka v nadležnost: svaki javni beležnik na teritoriji Srbije v Sačinjavanje zaveštanja - tri stadijuma : 1. pripremni stadijum: • utvrđuje se identitet zaveštaoca (uvidom u službenu ispravu sa fotografijom/saslušanjem dva svedoka identiteta); • zakonski uslovi za sačinjavanje: zaveštajna sposobnost, ozbiljna i slobodna volja zaveštaoca, usaglašenost sadržine zaveštanja sa javnim poretkom; • ako nisu ispunjeni zakonski uslovi- beležnik donosi rešenje kojim odbija da sačini zaveštanje; 2. stadijum pismene redakcije ostaviočeve poslednje volje • notar sastavlja testament prema kazivanju testatora • notar poučava zaveštaoca: - ukazuje na pravna dejstva testamenta (pravila o nužnom delu)-
stadijum potvrđivanja (rekognicije) testamenta 3. • upoznavanje zaveštaoca sa sadržinom testamenta • odobravanje notraskog testamenta od strane zaveštaoca – zaveštalac daike izričitu izjavu kojom ga priznanje za svoju poslednju volju • potpisivanje testamenta: § redovni postupak sačinjavanja § vanredni postupak: -ako testator nije u stanju da govori-zaveštanje mu se čita uz prisustvo notara i jednog testam. svedoka -ako zaveštalac nije u stanju da čuje, on lično čita tesatment pred notarom i test. svedokom-ako nije u stanju da čita i piše (slabovidost, nepismenost) testament mu se čita u prisustvu notara i i dva test. svedoka); ako nije u stanju ni da čuje, onda se angažuje tumač preko kojeg mu se čita testament; -ako testator ne zna jezik suda, čita mu se zaveštanje preko sudskog prevodioca, pred notarom i dva test. svedoka koji poznaju jezik kojim se služi testator
Svojstva ostavioca- svako lice koje ima aktivnu zaveštajnu sposobnost; o Svojstva testamentarnih svedoka: • Funkcija svedoka - da potvrde autentičnost i sadržinu testamenta → oni potvrđuju da je zaveštalaca određenu ispravu potpisao i priznao za svoj testament i da postoji potpuna identičnost između onoga u ispravi i onoga što je zaveštalac priznao kao svoju poslednju volju; • Svedoci moraju biti pismeni, znati službeni jezik u upotrebi i biti u stanju da se sporazumevaju sa zaveštaocem (ne može u ulozi svedoka biti npr. slepo lice); o
Primeri Zaveštajna sposobnost Primer 1. Boško Stamenković je, zbog upotrebe droga, delimično lišen poslovne sposobnosti i stavljen pod starateljstvo. On je bez znanja svog staratelja, sačinio svojeručno zaveštanje, koje je deponovao na čuvanje u banci. Bošku, do smrti, nije vraćena poslovna sposobnost. Pitanja: Da li lice, delimično lišeno poslovne sposobnosti može sačiniti zaveštanje? Pod pretpostavkom da Boško Stamenković, zbog konzumiranja narkotika, nije bio delimično lišen poslovne sposobnosti, da li bi njegovo zaveštanje bilo punovažno? Da li bi na punovažnost svojeručnog zaveštanja imala uticaja činjenica da je posle njegovog sačinjavanja, Bošku Stamenkoviću vraćena poslovna sposobnost?
Zaveštajna sposobnost Primer 2. Anastasija Obradović je, sudskim zaveštanjem, za naslednika celokupne zaostavštine, odredila svoga muža sa kojim je živela u bračnoj zajednici, punih dvadeset godina. I kako to obično biva u životu, ubrzo posle sačinjavanja zaveštanja, ona saznaje od svoje komšinice da njen suprug već duže vremena živi u vanbračnoj zajednici sa Višnjom Živić, s kojom ima jedno dete. Duboko potresena tom vešću ona doživljava nervni slom. Tri meseca posle toga, ona umire u bolnici, izgubivši potpuno moć rasuđivanja. Pitanje: Da li, u konkretnom slučaju, Anastasijini naslednici mogu zahtevati od suda da celo zaveštanje stavi van snage? Čl. 80 Zakona o nasleđivanju: “Gubitak sposobnosti za rasuđivanje posle sačinjenog zaveštanja ne utiče na njegovu punovažnost. Izuzetno, kad se bitno izmene prilike koje su za vreme zaveštanja bile zaveštaočeva odlučujuća pobuda, sud može na zahtev zainteresovanog lica, staviti van snage pojedine odredbe zavštanja ili celo zaveštanje ako zaveštalac to nije mogao učiniti zbog gubitka sposobnosti za rasuđivanje. Zahtev se može postaviti u roku od tri godine od dana proglašenja
Zaveštajna sposobnost Kontrolna pitanja: • Definisati pojam i opšte uslove za sticanje zaveštajne sposobnosti. • U čemu se zaveštajna sposobnost razlikuje od poslovne sposobnosti? • Da li postoji gornja starosna granica za sticanje zaveštajne sposobnosti? • Kakva pretpostavka važi za lica starija o 15 godina u pogledu sposobnosti za rasuđivanje? • Kakva preposatvka važi za lica potpuno lišena poslovne sposobnosti u pogledu sposobnosti za rasuđivanje? • Kakva mora biti volja zaveštaoca, prilikom sačinjavanja zaveštanja, da bi ono bilo punovažno? • Da li gubitak sposobnosti za rasuđivanje, posle sačinjavanja zaveštanja ima uticaja na njegovu punovažnost?
Oblici zaveštanja v Primer 1. Vera Simić je, da bi sprečila sukobe, koji bi eventualno mogli nastati posle njene smrti, oko podele zaostavštine između kćeri i dvaju unuka, od ranije preminulog sina, odlučila da sačini zaveštanje. To je učinila tako, što je protezom (veštačkom rukom) napisala i potpisala pismo, na engleskom jeziku, upućeno svome porodu. Njena želja je bila da zaostavština bude podeljena tako što će kćer dobiti u svojinu dvosoban stan, a dva unuka vikend kuću na moru, s pravom njihove tetke da koristi taj prostor najmanje dva meseca u godini. Prema sporazumu naslednika, bile bi podeljene sve pokretnosti koje se budu zatekle u vreme Verine smrti u njenoj zaostavštini. Pri tome, u istom pismu, Vera Simić nijednom upotrebila termin „zaveštanje“ ili „testament“, niti je u njemu označen datum i mesto njegovog sastavljanja. v Pitanja: Kakav uticaj na punovažnost izjave poslednje volje ima činjenica, da je ona formulisana veštačkim pomagalom? v Da li na punovažnost tako izjavljene volje ima uticaja činjenica da je ona saopštena na engleskom jeziku, i da nijednom nije upotrebljen pravno-tehnički izraz „zaveštanje“ ili „testament“? v Da li su obavezni elementi svojeručnog zaveštanja datum i mesto njeogovog sačinjavanja? Zbog čega su ovi podaci važni?
Oblici zaveštanja v Primer 2. Sava Sekulović, dogovorio se sa svojim advokatom, Ratkom Radićem, da sačini zaveštanje. Dva dana pre njegovog sastavljanja gore pomenuti je, zbog leda na trotoaru, izgubio ravnotežu i pao, polomivši pri tom na nekoliko mesta, desnu ruku. Njegova želja, da sastavi zaveštanje, nije splasla, i pored ove nezgode. Advokat je Savi sačinio zaveštanje, a on je, pred jednim svedokom izjavio da je to njegova izjava poslednje volje, i pred njim je, s obzirom na to da se nije mogao potpisati, stavio otisak kažiprsta. Drugi svedok je tek kasnije došao, pravdajući svoje kašnjenje lošim vremenskim prilikama. v Pitanja: O kom obliku zaveštanja je reč? v. Da li je zaveštanje punovažno ukoliko umesto svojeručnog potpisa zaveštalac stavi otisak prsta? v. Da li biste, da ste u položaju sudije, priznali punovažnost ovako sačinjenog zaveštanja? (Čl. 85 st. 1 ZON) “Zaveštalac koji zna da čita i piše može zaveštanje sačiniti tako što će pred dva svedoka izjaviti da je već sačinjeno pismeno pročitao, da je to njegova poslednja volja i potom se na
Oblici zaveštanja v Primer 3. Anđelija Branković odlučila je da sačini zaveštanje. Opredelila se za pismeno zaveštanje pred svedocima, koje joj je, prema njenom kazivanju, sastavio kum, Bogdan Anđelković. Ona je pred svojim zetom, sestričinom i komšinicom, izjavila da je u pismenu, koje je prethodno detaljno pročitala, sadržana njena poslednja izjava volje, a potom ga potpisala. Pola sata kasnije, u posetu je došao i njen školski drug, Trajko Marković i ona je, pred njim i ostalim prisutnima, izjavila da je potpisala zaveštanje, i potom ih je zamolila da se svi potpišu kao svedoci. v Pitanja: Da li bi, u položaju zaveštajnih svedoka, mogli biti sestričina i zet? (vidi čl. 113 ZON) v S obzirom na navedene okolnosti, da li smatrate da je navedeno zaveštanje punovažno?
Oblici zaveštanja v Primer 4. Nemanja Dragutinović odlučio je da sastavi zaveštanje u korist svoje bratanice, koja se godinama unazad brinula o njemu. Nemanja je sastavljanje zaveštanja prepustio svome advokatu, koji je u njegovom prisustvu i u prisustvu dvaju svedoka pročitao izjavu poslednje volje. Nemanja je klimanjem glave potvrdio da je to njegovo zaveštanje i potom se potpisao. Svoje potpise na zaveštanje stavili su i svedoci. v Pitanja: Da li na punovažnost zaveštanja ima uticaja činjenica da je advokat pročitao zaveštanje? v Da li se priznanje zaveštaoca, da je to njegova izjava poslednje volje, može manifestovati i konkludentnim radnjama?
Oblici zaveštanja v Primer 5. Melanija Zdravković je, za vreme lečenja u bolnici, odlučila da sačini zaveštanje. Pozvala je svoga komšiju, inače advokata, i zamolila ga da, prema njenom kazivanju, sačini zaveštanje. Melanija je, u prisustvu advokata, dežurnog lekara i glavne medicinske sestre, izjavila da je u pismenu, koje im je pokazala i koje je pročitala, sadržana njena izjava poslednje volje, u pogledu rasporeda zaostavštine. Ali, već prilično iscrpljena bolešću, Melanija nije imala snage da se sama potpiše na zaveštanju, pa joj je u tome pomogla glavna medicinska sestra, pridržavajući joj ruku. v Pitanja: Da li bi bilo od uticaja na punovažnost zaveštanja to što nije naznačeno na odgovarajućem mestu u zaveštanju da se radi o svedocima? (vidi. čl. 85. st. 2 ZON). v Pod pretpostavkom da lekar, zbog hitne intervencijenije mogao prisustvovati sačinjavanju zaveštanja, da li bi, u ulozi svedoka mogao biti sam advokat? v Ukoliko je Melanija Zdravković, posle ozdravljenja, na zaveštanju, svojom rukom, dodala i potpisala odredbu o ostavljanju isporuke, u korist svoje prijateljice Rade, da li će ona proizvesti dejstvo?
Oblici zaveštanja Primer 6. Nikola Despotović se obratio advokatu Aleksi Ristiću sa molbom da mu se sačini zaveštanje pred svedocima. Advokat je prema instrukcijama zaveštaoca sačinio zaveštanje latiničnim pismom. U prisustvu dvaju svedoka, Nikola je pročitao zaveštanje, saopštio im da je to njegova izjava poslednje volje, i u njihovom prisustvu on se potpisao. Zaveštajni svedoci su takođe prilikom potpisivanja zaveštanja koristili ćirilično pismo. Pitanje: Ima li uticaja na punovažnost zaveštanja činjenica da je zaveštanje sačinjeno latiničnim pismom, a potpisi svedoka i zaveštaoca ćiriličnim pismom? Da li bi zaveštanje bilo punovažno ukoliko bi bilo napisano latiničnim pismom, a zaveštalac zna da čita i piše samo ćirilicu?
Oblici zaveštanja Kontrolna pitanja: • Koje su opšte karakteristike svojeručnog zaveštanja? • Zbog čega je svojeručno zaveštanje pogodan oblik zaveštanja? • Koja lica mogu sačiniti svojeručno zaveštanje? • Koji uslovi forme moraju biti ispunjeni da bi svojeručno zaveštanje bilo punovažno? • Koje su opšte karakteristike pismenog zaveštanja pred svedocima? • Koja lica mogu sačiniti pismeno zaveštanje pred svedocima? • Koji uslovi forme moraju biti ispunjeni da bi pismeno zaveštanje pred svedocima bilo punovažno? • Koja lica mogu biti zaveštajni svedoci kod pismenog zaveštanja pred svedocima? • Koja lica ne mogu biti zaveštajni svedoci kod ove vrste zaveštanja?
Iz sudske praske: (Rešenje Vrhovnog suda Srbije Rev. 4910/02, od 11. decembra, 2002) „Punovažnost zaveštanja pred svedocima je uslovljena istovremenim prisustvom oba zaveštajna svedoka u trenutku kada zaveštalac izjavljuje da je sačinjeno pismeno pričitao i da je to njegova poslednja volja, kao i u trenutku kada se zaveštalac potpisuje. “
Iz sudske praske: “Zaveštalac ne mora da u prisustvu svedoka čita zaveštanje, već je dovoljno da ga pred svedocima prizna za svoje i da ga pred njima potpiše. U konkretnom slučaju pismeno zaveštanje je pred svedocima i zaveštaocem pročitao advokat. Pošto je sadržina zaveštanja bila predočena svedocima zaveštanja, u toj situaciji zaveštalac može i konkludentnom radnjom da zaveštanje prizna kao svoje, bez posebnih reči da je testament njen, jer je ovakvim postupanjem na nesumnjim način pokazala da je testament njen. ”
Iz sudske praske: „Pismeni testament testatora sastavljen latiničnim pismom (za koje je utvrđeno da testator nije znao da čita i piše) je ništav zbog nedostatka propisanog oblika“
Iz sudske praske: (Vrhovni sud Srbije, Rev. 1179/08 od 27. 05. 2009. godine) “ Zaveštanje je strogo formalni akt koji ima za cilj obezbeđenje volje lica da raspolaže svojom imovinom i ne proizvodi dejstvo ako je stanje svesti zaveštaoca u vreme sačinjavanja bilo takvo da zbog nesposobnosti za rasuđivanje on nije mogao da izrazi svoju volju. Bez značaja je pri tom postojanje ili nepostojanje sudske odluke o lišavanju poslovne sposobnosti, kao i da li je zaveštalac bio nesposoban za rasuđivanje iz trajnih ili privremenih razloga. U svakom slučaju, zbog nesposobnosti za rasuđivanje zaveštaoca u vreme sačinjavanja testamenta, zaveštanje ne proizvodi pravno dejstvo“.
- Slides: 31