METODE RADA S UENICIMA S DISLEKSIJOM Vera ui

  • Slides: 22
Download presentation
METODE RADA S UČENICIMA S DISLEKSIJOM Vera Šušić, dipl. psiholog

METODE RADA S UČENICIMA S DISLEKSIJOM Vera Šušić, dipl. psiholog

Što kažu istraživanja? Ø Veliki broj djece ima teškoća s usvajanjem čitanja (10 –

Što kažu istraživanja? Ø Veliki broj djece ima teškoća s usvajanjem čitanja (10 – 15%) Ø Razvojem tehnologije omogućen je neposredan uvid u aktivnost mozga tijekom samog čitanja ØPomoću magnetske rezonancije tijekom čitanja promatraju se funkcije mozga i zaključuje o putovima uspješnog i zapriječenog čitanja (uspoređuje se aktivnost mozga dobrih čitača i onih s teškoćama).

Psihologija čitanja Ø Čitanje je vrlo složena kognitivna aktivnost Ø Pitanje – jesu li

Psihologija čitanja Ø Čitanje je vrlo složena kognitivna aktivnost Ø Pitanje – jesu li teškoće u čitanju naslijeđene, biološki uvjetovane ili su stečene (posljedica vanjskih utjecaja – nepoticajne okoline, kulture, obitelji, škole, podučavanja…)? Ø Istraživanja pokazuju – važni su i unutarnji i vanjski čimbenici Ø Slika disleksije puno je jasnija otkad je suvremena nuroznanost omogućila neposredan uvid u aktivnost mozga tijekom čitanja.

Preduvjeti vještine čitanja 1. Naslijeđe – teškoće čitanja češće se pojavljuju u nekim obiteljima,

Preduvjeti vještine čitanja 1. Naslijeđe – teškoće čitanja češće se pojavljuju u nekim obiteljima, ali ipak nije pronađen neki određeni gen koji uzrokuje disleksiju. 2. Aktivne neuronske mreže : • lijeva moždana polutka (prepoznavanje glasova, prepoznavanje riječi, brzo dosjećanje cjeline riječi – oblik, zvuk, značenje) • desna moždana polutka – pamćenje grafofonemskih jedinica slovo/glas

Vještine čitanja - spoznajna razina 3. Vještina čitanja ovisi o funkciji moždanih struktura koje

Vještine čitanja - spoznajna razina 3. Vještina čitanja ovisi o funkciji moždanih struktura koje možemo nazvati bazična fonološka sposobnost, a to su: - percepcija govora - produkcija govora - fonemska svjesnost (raspoznavanje glasova u riječi) - kratkoročno pamćenje verbalnog materijala (slušno pamćenje) - kratkoročno vidno pamćenje - brzina imenovanja (brzina kojom se djeca dosjećaju imena predmeta, slova, brojki, brzina kojom će iz dugoročnog pamćenja dozvati potrebnu riječ koja opisuje ono što vide) - pamćenje parova riječi

Brzina imenovanja

Brzina imenovanja

Kriteriji razvijenosti čitačke vještine - Točnost čitanja – točno prepoznavanje i izgovaranje svakog glasa

Kriteriji razvijenosti čitačke vještine - Točnost čitanja – točno prepoznavanje i izgovaranje svakog glasa u sebi ili naglas (dekodiranje) - Točnost pisanja – točno pisanje svakog glasa u riječi pravilnim poretkom (kodiranje) - Brzina čitanja – broj pročitanih riječi u minuti - Tečnost čitanja – automatsko čitanje cijele riječi i rečenice uz pravilnu prozodiju i potpuno razumijevanje smisla rečenice. Prozodija je melodija rečenice koja naglašava bitne riječi i označuje završetak rečenice spuštanjem glasa.

Jednostavna teorija čitanja Gough i Tunner - Kvaliteta čitanja ovisi o dekodiranju i razumijevanju

Jednostavna teorija čitanja Gough i Tunner - Kvaliteta čitanja ovisi o dekodiranju i razumijevanju pročitanog - Ako ove dvije dimenzije stavimo kao dvije okomite osi, dobivamo 4 tipa čitačke vještine: a) normalno razvijena čitačka vještina/dobri čitači - dobro dekodiranje i dobro razumijevanje b) disleksija tipa 1 – slabo dekodiranje, dovoljno dobro razumijevanje c) disleksija tipa 2 – dobro dekodiranje, slabo razumijevanje d) potpuna nesposobnost čitanja – dvostruki fonološki deficit

Jednostavna teorija čitanja Gough i Tunner

Jednostavna teorija čitanja Gough i Tunner

Psihologija čitanja Ø Poznato je da ima učenika koji postižu veliku točnost čitanja i

Psihologija čitanja Ø Poznato je da ima učenika koji postižu veliku točnost čitanja i normalnu brzinu, a ne razumiju značenja pročitanoga. Ø Pravo, kvalitetno čitanje sastoji od oba elementa: i točnog dekodiranja i potpunog razumijevanja.

Ukratko - - Kognitivna neuroznanost otkrila je tipične profile neurofiziološke aktivacije mozga u čitača

Ukratko - - Kognitivna neuroznanost otkrila je tipične profile neurofiziološke aktivacije mozga u čitača normalnog i dislektičnog razvoja (MR. EEG. PET…) Razlike postoje Moguće je vrlo rano prepoznati povećani rizik za razvoj disleksije – biomarkeri – EEG – u nizu jednakih podražaja (glasova) pojavi se podražaj (glas) koji je različit, mozak automatski reagira na razliku u glasovima, što je primjećivanje razlike veće, veća je amplituda Dijete čiji je mozak manje osjetljiv (manja amplituda) – rizik za razvoj disleksije

Rezultati neuroznanstvenih istraživanja Ø Važni za: - prevenciju teškoća u čitanju ranu intervenciju rehabilitaciju

Rezultati neuroznanstvenih istraživanja Ø Važni za: - prevenciju teškoća u čitanju ranu intervenciju rehabilitaciju – ako je rehabilitacija uspješna, doći će do promjene živčane aktivnosti, kao kod djece bez disleksije, a rezultati će biti trajni Istraživanje – do promjena živčane aktivnosti došlo je nakon godinu dana rehabilitacije

Psihologijska procjena Ø Važna je procjena intelektualnih sposobnosti složenim testom inteligencije kao što je

Psihologijska procjena Ø Važna je procjena intelektualnih sposobnosti složenim testom inteligencije kao što je WISC-IV Ø Profil IS ukazuje na moguće uzroke disleksije – dekodiranje, prepoznavanje simbola, rječnik, pojmovi, verbalno rezoniranje, radno pamćenje, kratkoročno slušno ili vidno pamćenje, dugoročno pamćenje….

AR_Ž_1. raz. IOS = 94

AR_Ž_1. raz. IOS = 94

BB_M_5. r

BB_M_5. r

SB_M_4. r IOS = 121

SB_M_4. r IOS = 121

MF_Ž_2. r IOS = 91

MF_Ž_2. r IOS = 91

TD_Ž_4. r IOS = 91

TD_Ž_4. r IOS = 91

KB_M_5. r IOS = 117

KB_M_5. r IOS = 117

HVALA NA POZORNOSTI

HVALA NA POZORNOSTI

Literatura 1. Čudina Obradović, M. (2014. ). Psihologija čitanja : od motivacije do razumijevanja,

Literatura 1. Čudina Obradović, M. (2014. ). Psihologija čitanja : od motivacije do razumijevanja, Zagreb, Golden marketing 2. Davis, D. , Braun, E. (2001. ). Dar disleksije: zašto neki od najpametnijih ljudi ne znaju čitati i kako mogu naučiti, Zagreb, Alinea 3. Likierman, H. , Muter, V. (2010. ). Disleksija: vodič kroz disleksiju, dispraksiju i druge teškoće u učenju, Zagreb, Kigen 4. Posokhova, I. (2000. ). Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju, Lekenik, Ostvarenje