OSOBE S DISLEKSIJOM I KNJININE USLUGE o gleditu

OSOBE S DISLEKSIJOM I KNJIŽNIČNE USLUGE – o gledištu knjižničara Lucija Šarić Diplomski studij Logopedija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagebu Prof. dr. sc. Mirjana Lenček Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

O DISLEKSIJI �Disleksija je različitost u usvajanju vještina čitanja, spellinga i pisanja, koja je neurološkog podrijetla. (European Dyslexia Association/EDA, 2007) �Ova definicija je najmanje stigmatizirajuća, no nije dostatna za ostvarivanje prava, jer različitost ne upućuje na potrebu za podrškom i pomoći �Nova definicija koju daje DSM-5 (2014) sadrži opis disleksije s opsežnim primjerima i glavninom obilježja onoga što se danas prepoznaje na razini općih značajki disleksije i što može biti osnova dijagnoze

O DISLEKSIJI � DSM-5 -Disleksija se dijagnosticira u kategoriji specifičnih poremećaja učenja (raniji termin specifične teškoće učenja) � Značajke na bihevioralnoj razini ili klinička slika disleksije određuje se prema razini točnosti čitanja riječi, brzini ili fluentnosti čitanja i razumijevanju pročitanog � Prema dijagnostičkom kriteriju A disleksija je vidljiva kroz: netočno ili usporeno čitanje i čitanje riječi s naporom; teškoće u razumijevanju značenja pročitanog; teškoće sa spellingom; teškoće s pismenim izražavanjem; teškoće u ovladavanju značenjem broja, numeričkim činjenicama ili računanjem; teškoće s matematičkim zaključivanjem

� Kriterij B: važno je da su akademske vještine znatno i mjerljivo ispod onih koje se očekuju uz kronološku dob i ometaju akademski i radni učinak; � Kriterij C: teškoće s učenjem počinju u školskoj dobi, no ne moraju odmah biti uočene (neki učenici uspješno se bore s teškoćama sve do većih zahtjeva npr. na fakultetskoj razini); � Kriterij D: ove teškoće ne mogu se bolje objasniti intelektualnim onesposobljenostima, nekorigiranom vidnom ili slušnom oštrinom, drugih psihičkim ili neurološkim poremećajima, psihosocijalnim nepovoljnim prilikama, manjkavih znanjem jezika akademske poduke ili nedostatnom obrazovnom podukom/ prema ovom kriteriju treba zapravo uvažavati „povijesno“ određene „isključujuće kriterije“

�Negativne posljedice disleksije na obrazovanje, zapošljavanje i društveni status osobe s disleksijom možemo izbjeći podizanjem svjesnosti o disleksiji i raznim prilagodbama

OSOBE S DISLEKSIJOM I KNJIŽNICE � Osobe s disleksijom nerijetko izbjegavaju čitanje i pisanje, a onda i knjižnice jer su to mjesta na kojima se čita i promiče čitanje - vještina kojom oni ne vladaju dobro � Nemaju iskustvo s knjižnicama i navikama u njoj; ne uživaju u čitanju i ne razumiju vrijednost knjižnice u odnosu na događaje koje knjižnica organizira i prilike za učenje koje nudi � knjižnica mora poslati poruku osobama s disleksijom da je više od mjesta s knjigama na policama

IFLA (The International Federation of Library Associations and Institutions) �Smjernice (2010) za građu laganu za čitanje Prilagobe u odnosu na sadržaj, jezik, slike te grafičke prilagodbe teksta o Prilagodbe su nužne jer je „…demokratsko pravo da svi ljudi imaju pristup kulturalnim i literalnim informacijama u njima razumljivom obliku. Od životne je važnosti da svi građani imaju pristup informacijama o tome što se događa u društvu. ” o

IFLA (The International Federation of Library Associations and Institutions) �Smjernice za programe poticanja pismenosti u knjižnicama (2015) Knjižnica treba poticati razvoj vještina čitanja, pisanja i računanja o Te vještine neophodne su za ravoj neovisnosti, kritičkog mišljenja i cjeloživotnog učenja pojedinca i društvenih skupina o Ovakvim programima doprinosi se ekonomskoj, socijalnoj i kulturalnoj dobrobiti o

IFLA (The International Federation of Library Associations and Institutions) � � � � � Smjernice za knjižnične usluge za osobe s disleksijom (2014) (neke od smjernica) Prostor knjižnice - vidljivost građe lagane za čitanje (u blizini info pulta). Informacijska tehnologija - softveri za čitanje; računala smjestiti u blizini zvučnih knjiga; upute o korištenju asistivne tehnologije postaviti na web stranicu knjižnice. Piktogrami na policama. Inspririrajući izolirani kutak s građom laganom za čitanje. Građu laganu za čitanje smjestiti pokraj zvučnih knjiga. Dio knjižnice s mogućnostima čitanja u različitim modalitetima – zvučne knjige, tiskane knjige, knjige na Daisy playeru, građa lagana za čitanje, knjige u uvećanom tisku. Grafičke prilagodbe teksta – mnoštvo ilustracija, poravnanje teksta lijevostrano, izbjegavati blještajuće boje pozadine, povećan razmak između redaka, primjren font slova.

CILJ ISTRAŽIVANJA �Prema podacima ankete oblikovane za potrebe istraživanja, a koju su ispunjavali knjižničari: - dati pregled trenutnog stanja knjižničnih usluga za osobe s disleksijom - opisati interes knjižničara za područje disleksije kao i iskustva koje knjižničari imaju s osobama s disleksijom u hrvatskim narodnim knjižnicama

METODE ISTRAŽIVANJA � Upitnik – 24 pitanja usmjerena na poznavanje Smjernica za prilagodbu knjižničnih usluga za osobe s disleksijom, posjedovanje građe prilagođene za osobe s disleksijom, o suradnji s logopedima i udrugama vezanima uz problematiku disleksije � Upitnik je odaslan na 176 e-mail adresa navedenih u Adresaru hrvatskih narodnih knjižnica za 2015. godinu � Upitnik su ispunjavali knjižničari sa završenim visokim obrazovanjem � Odgovore je dostavilo 106 knjižničara (60, 2%)

REZULTATI ISTRAŽIVANJA Edukacija o području disleksije �Jeste li tijekom fakulteta učili o disleksiji? DA - 34, 9%, NE - 65, 1% � 62, 3% se slaže da je tijekom fakulteta potrebno više nastavnih sadržaja o disleksiji �Jeste li se nakon fakulteta stručno usavršavali u području disleksije? DA - 27, 4%, NE – 72, 6% � 89, 7% se stručno usavršava čitanjem stručne literature � 83% nije zadovoljno količinom svog znanja o disleksiji

Interesi za područje disleksije 80 70 60 50 40 30 Često (16) Ponekad (72) Nikad (18) 20 10 0 Educirate li se samoinicijativno o disleksiji?

INTERESI ZA PODRUČJE DISLEKSIJE 60 50 40 Često (5) 30 Ponekad (55) Nikad (46) 20 10 0 Imate li prilike za stručno usavršavanje u području disleksije?

INTERESI ZA PODRUČJE DISLEKSIJE Jeste li upoznati sa Smjernicama za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom? Da (73, 6%) Ne (26, 4%)

INTERESI ZA PODRUČJE DISLEKSIJE Suštinska znanja o disleksiji rezultat su samoinicijativnih educiranja knjižničara, a ne sustavnih promicanja ovih saznanja Problem: nikad nemamo prilike za stručno usavršavanje u području disleksije- 46 knjižničara

SURADNJA S UDRUGAMA ZA DISLEKSIJU I LOGOPEDIMA �KNJIŽNIČARI �Suradnja s logopedima - 32, 1% �Suradnja s udrugama za disleksiju 12, 3% �KNJIŽNICA �Suradnja s logopedima - 41, 5% �Suradnja s udrugama za disleksiju - 16% Nedostatna suradnja između knjižničara i logopeda; dostupnost logopeda i udruga za

ISKUSTVA S OSOBAMA S DISLEKSIJOM 70 60 50 40 Često (2) 30 Ponekad (59) 20 Nikad (45) 10 0 Procijenite koliko često ste u prilici pružati usluge korisnicima s disleksijom.

ISKUSTVA S OSOBAMA S DISLEKSIJOM 100 90 80 70 60 50 Često (1) 40 Ponekad (17) 30 Nikad (88) 20 10 0 Jeste li imali slučaj da se javi-deklarira odrasla OSD i traži pomoć?

KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S DISLEKSIJOM �U knjižnici postoji prilagođena građa: 57, 5% ispitanika

KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S DISLEKSIJOM �Većina knjižničara izvještava da u knjižnici ne postoje programi za pretvaranje teksta u govor i govora u tekst (88, 7%) / problem hrvatskog kao „malog jezika” � 31, 1% izvještava da knjižnica pruža informacije o svojim uslugama osobama s disleksijom

KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S DISLEKSIJOM 33 ispitanika (31, 1%) izvještava da knjižnica pruža informacije o svojim uslugama osobama s disleksijom.

KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S DISLEKSIJOM �U knjižnici postoji auditivno i vizualno izoliran kutak za čitanje - izvještava 26, 4% ispitanika �Prostor knjižnice prilagođen je potrebama osoba s disleksijom–izvještava 13 ispitanika (12, 3%)

KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S DISLEKSIJOM

ODRASLE OSOBE S DISLEKSIJOM I KNJIŽNICA �u knjižnici postoje prilagođeni oblici srednjoškolske lektire -36, 8% ispitanika Provode li se u vašoj knjižnici čitalački programi, radionice ili seminari za odrasle osobe s disleksijom? Često (1) Ponekad (14) Nikad (91) • Čak 91 ispitanik (85, 8%) odgovara da se u njihovoj knjižnici ne provode nikakvi programi za odrasle osobe s disleksijom

ZAKLJUČAK � Većina knjižničara smatra da ima dostatna saznanja o Smjernicama za prilagodbu knjižničnih usluga osobama s disleksijom – znači li to da čine prilagodbe? � U većini knjižnica postoji građa prilagođena osobama s disleksijom � Nedostaje sustavno promicanje saznanja o disleksiji kod knjižničara – pitanje suštinskih znanja � Suradnja između knjižničara, logopeda i udruga za disleksiju procjenjuje se nedostatnom � Zajedničkim naporima u području knjižničarskog i logopedskog rada u mogućnosti smo promicati kvalitetu i unaprjeđenje knjižičnih usluga za osobe s disleksijom i poticati osobe s disleksijom na dolazak u knjižnice

HVALA NA PAŽNJI!