Projektna nastava u nastavi Tehnike kulture Reci mi

  • Slides: 34
Download presentation
Projektna nastava u nastavi Tehničke kulture

Projektna nastava u nastavi Tehničke kulture

„Reci mi zaboravit ću, pokaži mi zapamtit ću, uključi me razumjet ću” (Konfucije, cca

„Reci mi zaboravit ću, pokaži mi zapamtit ću, uključi me razumjet ću” (Konfucije, cca 500 god. p. n. e. ).

Ishod radionice učitelji tehničke kulture će moći samostalno i učinkovito osmisliti, planirati i izraditi

Ishod radionice učitelji tehničke kulture će moći samostalno i učinkovito osmisliti, planirati i izraditi projektnu dokumentaciju za projektni zadatak koji će odraditi sa svojim učenicima predloženom modelu uvažavajući domene i smjernice novog kurikuluma nastave tehničke kulture. (Ban, E. Loomen 2018. )

Projektna nastava je dobro planirana i smišljena nastava koja ima za cilj doći do

Projektna nastava je dobro planirana i smišljena nastava koja ima za cilj doći do spoznaja i rezultata na osnovi istraživanja neke situacije. (Podvorec, 2003. )

Projektna, problemska i istraživačka nastava. . . • Slični nastavni sustavi zasnovani na strategiji

Projektna, problemska i istraživačka nastava. . . • Slični nastavni sustavi zasnovani na strategiji aktivnog učenja. Projektna nastava – naglasak na uratku (proizvodu); • Problemska nastava – naglasak na rješavanju (tehničkih, životnih) problema; • Istraživačka nastava – naglasak na pronalaženju i sistematiziranju informacija (u kontekstu ishoda). •

Tradicionalna nastava Problemska, projektna i istraživačka nastava Učitelj preuzima ulogu eksperta i formalnog autoriteta.

Tradicionalna nastava Problemska, projektna i istraživačka nastava Učitelj preuzima ulogu eksperta i formalnog autoriteta. Učitelj preuzima ulogu pomoćnika, voditelja, suučenika, mentora, trenera ili profesionalnog savjetnika. Učitelji rade izolirano – ne surađuju s ostalim učiteljima, bilo da se to radi o učiteljima istog predmeta ili drugog predmeta. Učitelji surađuju međusobno (timska nastava i multidisciplinarnost). Učitelji prenose informacije učenicima Učenici preuzimaju odgovornost za proces učenja. Učitelji izlažu gradivo prema planom i programom predviđenom redoslijedu. Učitelji ohrabruju učenike da postavljaju pitanja i uočavaju probleme u djeci poznatim sadržajima. Učenje je individualno i natjecateljsko. Učenici uče surađujući i pomažući jedni drugima. Evaluaciju učeničkog rada ostvaruje uglavnom samo učitelji. Učenici sami, kao i svi ostali članovi grupe ocjenjuju svoj doprinos u radu na rješavanju problema. Komunikacija je jednosmjerna – učitelji prenose informacijeloj grupi učenika. Učenici rade u skupinama rješavajući postavljeni problem. Učenici usvajaju i primjenjuju znanja u različitim kontekstima. Učenici sami i uz pomoć učitelja traže izvore informacija. Učenici traže informacije koje su relevantne za problem koji nastoje riješiti.

Zašto problemsko-projektna nastava u TK ? Rješavanje problema – razvoj tehničkog mišljenja (naglašena spoznajna

Zašto problemsko-projektna nastava u TK ? Rješavanje problema – razvoj tehničkog mišljenja (naglašena spoznajna komponenta). . . Realizacijom “uratka” projekta - razvoj psihomotoričkih vještina; somoevaluacija; samoostvarivanje. . . U oba slučaja - razvoj socijalnih vještina, samostalnosti, odgovornosti, samosvjesti i samoregulacije učenja.

Projektna nastava - etape Pronalaženje teme; 1. – Aktualna ili dogovorena tema Formuliranje ishoda;

Projektna nastava - etape Pronalaženje teme; 1. – Aktualna ili dogovorena tema Formuliranje ishoda; 2. – Što? , Kako? , S čim? Planiranje: okvirno i detaljno; 3. – Dogovor, plan, pravila, projektna mapa Provedba projekta; 4. – Pripremanje materijala i izvora, realizacija Predstavljanje projekta; 6. Refleksija o projektu; 5.

Pronalaženje teme • Aktualna dogovorena tema. • Postupak: • Svatko iznosi ideju projekta; •

Pronalaženje teme • Aktualna dogovorena tema. • Postupak: • Svatko iznosi ideju projekta; • Kritički se preispituje svaki prijedlog (radom u skupinama); • Utvrđuje se tema

Formuliranje ishoda • Pitanja koja određuju projektne ishode: Što želimo postići? • Na koji

Formuliranje ishoda • Pitanja koja određuju projektne ishode: Što želimo postići? • Na koji način ćemo ostvariti taj ishod? • • Pitanja usmjerena realizaciji ishod projekta: Je li korisno u projekt uključiti i druge predmete? Zašto? Koje? • Tko nam može pomoći u ostvarenju ishoda? • • Pažljivo prikupiti odgovore na sva pitanja i analizirati ih radi donošenja konačne odluke (operacionalizacije ishoda).

Planiranje (okvirno i detaljno) Podjela (izbor) skupina i podjela radnih zadataka (planirati timski rad);

Planiranje (okvirno i detaljno) Podjela (izbor) skupina i podjela radnih zadataka (planirati timski rad); • Dogovor unutar skupine i ispunjavanje plana projekta; • Bilježenje važnih elemenata u projektnu mapu; • Određivanje osnovnih pravila rada: • Kako će grupa rješavati probleme? • Kako će se donositi odluke? • Prema kojim kriterijima i tko će nadzirati rad učenika? • • Neophodno je napraviti stvarni i alternativni (promjenjivi) temelj za projektni rad.

Provedba projekta Prikupljanje informacija i razmjena informacija unutar grupe • Generiranje mogućih rješenja i

Provedba projekta Prikupljanje informacija i razmjena informacija unutar grupe • Generiranje mogućih rješenja i izbor najprihvatljivijeg • Pripremanje dokumentacije i materijalnih uvjeta za realizaciju projektnog zadatka ili prezentiranje i testiranje rješenja teh. problema: • Pripremanje (tehničke) dokumentacije nužne za realizaciju uratka/rješenja; • Priprema sredstava za rad (alat, pribor, materijal, instrumenti. . . ) • Priprema ostalih uvjeta za realizaciju projekta (prostor, vanjski suradnici) • • Provedba projekta - izrada uratka/tehnologije/prezentacije. . .

Predstavljanje projekta Učenička prezentacija rješenja uratka • Predstavljanje rezultata: • Rezultate projekta predstaviti u

Predstavljanje projekta Učenička prezentacija rješenja uratka • Predstavljanje rezultata: • Rezultate projekta predstaviti u školi; • Značajnije projekte prezentirati i izvan škole; • Evaluacija učeničkih radova i postignuća. • Različiti su oblici prezentacija rezultata: • Izrada predmeta (makete, modela, uređaja, stroja. . . ) • Izrada letka, plakata, brošure. . . • Izrada video uratka, multimedijalnog sadržaja. . . •

Razmjena iskustava i refleksija • • • Međusobna razmjena iskustava među grupama (tijekom prezentacije

Razmjena iskustava i refleksija • • • Međusobna razmjena iskustava među grupama (tijekom prezentacije ili zasebno) - diskusija: • Dojmovi (što im se svidjelo, a što ne); • Što im je najkorisnije, a što bi odbacili? • Kako bi poboljšali uspješnost vlastitog rada? . . . Prezentacija dojmova drugih grupa ili “vanjskog” svijeta (školskog i izvanškolskog) prema radu učenika i njihovim uratcima: • Osvrt drugih grupa na uratke grupe čiji rad se promatra; • Prezentacija prikupljenih vanjskih kritika i dojmova. . . Učitelj treba dobro pripremiti i moderirati ovaj dio i pažljivo bilježiti učeničke primjedbe i komentare zbog revizije projekta.

Prijedlog dijelova projektne dokumentacije: Naziv Ishod Zadatak Aktivnosti Indikatori provedbe Vremenik Korisnici projekta Autori

Prijedlog dijelova projektne dokumentacije: Naziv Ishod Zadatak Aktivnosti Indikatori provedbe Vremenik Korisnici projekta Autori projekta

Što učitelj treba uraditi prije upuštanja u ovakvu nastavu? Zapitati se: Što konkretno učenici

Što učitelj treba uraditi prije upuštanja u ovakvu nastavu? Zapitati se: Što konkretno učenici mogu raditi kako bi se ostvarili ishodi učenja iz nastavnog programa? Osposobiti se i upoznati s problemima, sadržajima, načinom realizacije nastave, izvorima znanja; pripremiti i preraditi sadržaje, simulirati nastavu. . . Obaviti dokumentacijsku i materijalnotehničku pripremu (ishodi, definicija problema, organizacijski plan, izraditi vodič za učenike, alternativne planove. . . )

Neki problemi pri realizaciji • Otpor i nezainteresiranost učenika • Nemogućnost rada u grupi

Neki problemi pri realizaciji • Otpor i nezainteresiranost učenika • Nemogućnost rada u grupi i “blokada” • Previše učiteljevog utjecaja • Loše planiranje i organizacija nastave • Nedovoljna briga o pojedincu

Vrednovanje • vrednovanja naučenoga (ocjena) • vrednovanje za učenje (povratne informacije) • vrednovanje kao

Vrednovanje • vrednovanja naučenoga (ocjena) • vrednovanje za učenje (povratne informacije) • vrednovanje kao učenje

Vrste vrednovanja S obzirom na svrhu, razlikuju se: • Dijagnostičko (inicijalna procjena), • Formativno

Vrste vrednovanja S obzirom na svrhu, razlikuju se: • Dijagnostičko (inicijalna procjena), • Formativno (skala procjene i ček lista), • Sumativno vrednovanje (ocjena ili izvješće).

Skala procjene i ček lista Skala procjene – za svako ponašanje navodi se stupanj

Skala procjene i ček lista Skala procjene – za svako ponašanje navodi se stupanj izraženosti ponašanja ( npr 1 -5) Ček lista – popis ponašanja koja se opažaju i bilježe kvačicom

Primjer – skala procjene

Primjer – skala procjene

Primjer - ček lista učenik Ponašanje Crta s dva trokuta Koristi B olovku Koristi

Primjer - ček lista učenik Ponašanje Crta s dva trokuta Koristi B olovku Koristi H olovku Urednost radnog mjesta na početku rada Urednost radnog mjesta tijekom rada Urednost radnog mjesta na kraju rada Opažanje

Međupredmetne teme koje se mogu implementirati u projektni zadatak Poduzetništvo Učiti kako učiti Održivi

Međupredmetne teme koje se mogu implementirati u projektni zadatak Poduzetništvo Učiti kako učiti Održivi razvoj Uporaba IKT-a Građanski odgoj Zdravlje Osobni i socijalni razvoj

PODUZETNIŠTVO PROMIŠLJAJ PODUZETNIČKI Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja. DJELUJ PODUZETNIČKI Planira i upravlja aktivnostima.

PODUZETNIŠTVO PROMIŠLJAJ PODUZETNIČKI Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja. DJELUJ PODUZETNIČKI Planira i upravlja aktivnostima.

UČITI KAKO UČITI PRIMJENA STRATEGIJA UČENJA I UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA Učenik se koristi kreativnošću za

UČITI KAKO UČITI PRIMJENA STRATEGIJA UČENJA I UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema. Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je usporediti različite ideje. UPRAVLJANJE SVOJIM UČENJEM Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

UPRAVLJANJE EMOCIJAMA I MOTIVACIJOM U UČENJU Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost

UPRAVLJANJE EMOCIJAMA I MOTIVACIJOM U UČENJU Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju. STVARANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE FUNKCIONALNA I ODGOVORNA UPORABA IKT-a • Učenik prema savjetu

UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE FUNKCIONALNA I ODGOVORNA UPORABA IKT-a • Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za izvršavanje zadatka.

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE LJUDSKA PRAVA • Ponaša se u skladu s ljudskim pravima

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE LJUDSKA PRAVA • Ponaša se u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnom životu

ZDRAVLJE MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE Razlikuje vrste komunikacije. Prepoznaje i procjenjuje vršnjačke odnose. POMOĆ

ZDRAVLJE MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE Razlikuje vrste komunikacije. Prepoznaje i procjenjuje vršnjačke odnose. POMOĆ I SAMOPOMOĆ Objašnjava opasnosti u prometu.

OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ JA Razvija radne navike. JA I DRUGI Opisuje i uvažava

OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ JA Razvija radne navike. JA I DRUGI Opisuje i uvažava potrebe i osjećaje drugih. Razvija komunikacijske kompetencije. Suradnički uči i radi u timu. JA I DRUŠTVO Prihvaća i obrazlaže važnost društvenih normi i pravila. Pridonosi razredu i školi.

Važno je znati! Projektna nastava nije “otok” ni recept koji se može “prepisati” od

Važno je znati! Projektna nastava nije “otok” ni recept koji se može “prepisati” od drugog! Projektna nastava je istraživačka nastava = put spoznaje; otkrivanje smisla. . . Ova nastava uključuje i standardne vježbe u TK: (laboratorijske i radioničke vježbe, tehničke eksperimente, tehničke ekskurzije, vježbe iz tehničkog crtanja itd. )

Glavni zaključci Teme iz nastavnog programa se obrađuju “usput ” – kao nešto je

Glavni zaključci Teme iz nastavnog programa se obrađuju “usput ” – kao nešto je nužno da bi se riješio dio problema – određeni zadatak. Jedan projekt ili istraživanje godišnje: dovoljno zahtjevno za nastavnika i neprocjenjivo za učenike. Neusporedivo učinkovitija nastava!

RADIONICA: Projektni zadatak u nastavi tehničke kulture (projektna nastava) 1. osmisliti projektnu nastavu na

RADIONICA: Projektni zadatak u nastavi tehničke kulture (projektna nastava) 1. osmisliti projektnu nastavu na temu Promet 2. predstavljanje projektnog zadatka 3. razmjena i izrada projektnih zadataka 4. vrednovanje rezultata projektne nastave – proizvoda skalom procjene ili ček listom

Literatura Purković, D. , (2013. ) Bilješke sa predavanja Metodika politehnike 2, Kontekstualno učenje

Literatura Purković, D. , (2013. ) Bilješke sa predavanja Metodika politehnike 2, Kontekstualno učenje i poučavanje u tehničkom obrazovanju kroz problemsko-projektnu nastavu, Rijeka: FFRI-UNIRI. Matijević, M. (2008. ), Projektno učenje i nastava. Podravec, D. (ur. ), (2003. ), Radost učenja: integrirana i projektna nastava u osnovnoj školi Nimac, Elvira, Vrednovanje socioemocionalnih postignuća učenika