Doc dr Izet Lalii V ass Haris Hasi

Doc. dr. Izet Laličić V. ass Haris Hasić, MA UVOD U GRAĐANSKO PRAVO - PRAVNI POSLOVI

1. Pojam pravnog posla o Pravni posao je izjava volje pravnog subjekta učinjena radi postizanja nekog učinka - da nastane, prenese se ili prestane neki GPO, odnosno neko subjektivno građansko pravo. o Svaka izjava volje nije pravni posao, jer postoje izjave volje koje se ne odnose na pravne činjenice. o Iz čega proizilazi da svaki pravni posao je izjava volje, ali nije svaka izjava volje pravni posao.

Nast. o Zakon o obligacionim odnosima (ZOO)regulisao je ugovor kao vrstu pravnih poslova. Osim ugovora postoje i druge vrste pravnih poslova. o ZOO ne određuje pojam pravnog posla, jer to spada u problematiku općeg dijela građanskog prava, a taj zakon propisuje da se pravila o ugovorima odnose i na druge pravne poslove (Čl. 25. st. 3. ZOO).

Nast. o Međutim, odredbe o ugovorima sadržane u ZOO ne mogu u cjelosti nadomjestiti pravila o pravnim poslovima, ovo zbog toga što je pravni posao širi pojam od ugovora. o Svaki ugovor jeste pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.

Nast. o ZOO reguliše prvenstveno obveznopravne ugovore. Međutim, na području obveznog prava ne postoje samo obveznopravni ugovori. o Tako postoji poslovi za gotovo (realna kupoprodaja) i tzv. poslovi raspolaganja

POSLOVI ZA GOTOVO o Kod ovih vrsta pravnih poslova strane ne zasnivaju obaveze, nego je njihova namjera upravljena na izmjenu činidbe i protučinidbe. o Realna kupoprodaja o Presumptio iuris tantum – plačanje kupovne cijene o Ograničena primjena poslovne sposobnosti

POSLOVI RASPOLAGANJA o Ovim pravnim poslovima, za razliku od obligacionopravnih odnosa, stranke ne izmjenjuju činidbe (što je objekt obligacionopravnog odnosa) već strane raspolažu svojim subjektivnim pravima. o Primjer: cesija

1. 1. TEORIJSKA SHVATANJA O PRAVNOM POSLU o autonomiji volje o slobodi ugovaranja o slobodnoj inicijativi stranaka

1. 2. VOLJA I IZJAVA VOLJE Kod pavnog posla bitna je izjava volje fizičke ili pravne osobe, dakle to je bitan sastojak pravnog posla U pravnoj teoriji sporno je pitanje šta je relevantno za postojanje pravnog posla: da li je to stvarna (unutarnja) volja ili ona volja koja je iskazana (spoljna). Ovo je posebno važno kad te volje nisu iste, kad se ne slažu. U tom smislu postoje tzv. TEORIJE VOLJE (važna je unutarnja volja) i TEORIJE IZJAVE (važna je samo volja koja je izjavljena)

NAST. Prema teoriji volje bitna je volja pravnog subjekta, samo je ona relevantna za GPO. Dakle, greške u izjavi volje (u očitovanju volje) nisu od značaja i one kao takve ne sprečavaju da volja proizvede pravni učinak. Suprotno tome za teoriju izjave (očitovanja) volje odlučna je izjava volje i eventualni nedostatak u toj izjavi nije od značaja, pa se smatra da je izjava odraz volje pravnog subjekta.

NAST. Većina pravnih sistema daje prednost sistemu izjave volje uz određene izuzetke. U ZOO prihvaćena je teorija izjave, uz mogućnost da se u nekim situacijam odstupi od toga, odnosno daje se prednost teoriji volje. Tako npr. , ako je izjava volje data u zabludi, pod prijetnjom ili pod prinudom, odnosno djelovanjem prijevare, tada se se prednost daje stvarnoj volji a ne izjavljenom (mane volje). Također, u slučajevima davanja neozbiljne izjave takve izjave se ne mogu smatrati punovažnom izjavom volje.

1. 3. USLOVI VALJANOSTI PRAVNIH POSLOVA Da bi izjava volje bila pravni posao ona mora da ima slijedeća svojstva : da bude izjavljena slobodno i ozbiljno od osoba koje imaju pravnu i poslovnu sposobnost, te da bude pravom dozvoljena i da nema mana da ima osnovu (kauzu) pravnog posla da ima predmet (radnju) koji je moguć, određen ili bar odrediv da izjava volje u određenim slučajevima bude data u odgovarajućem obliku (formi)

1. 4. FORMA OČITOVANJA (IZJAVE) VOLJE U PRAVNIM POSLOVIMA Forma izjave(očitovanja) volje podrazumijeva različite oblike (načine) i mogućnosti u kojima se unutrašnja volja pravnog subjekta manifestuje: a) NEPOSREDNO (IZRIČITO) - expressis verbis b) POSREDNO - facta concludentia c) ŠUTNJOM – decelratio tacita

NAST. a) Izričite (neposredne ) izjave volje U pravilu volja kod pravnih poslova se izjavljuje neposredno (izričito) bilo usmeno ili pismeno ili svakim drugim ponašanjem koje ima za cilj da se neposredno izjavi volja. Volja se najčešće izjavljuje neformalno, a formalni oblik izjave volje može biti predviđen zakonom ili dogovorom stranaka. Formalni oblik predviđen zakonom biće posebno značajan uvođenjem ustanove notarijata u pravni sistem Bi. H.

b) POSREDNO OČITOVANJE VOLJE TZV. KONKLUDENTNIM RADNJAMA Radi se o radnjama koje ne predstavljaju direktno očitovanje volje, ali s obzirom na okolnosti zbog kojih su preduzete se može smatrati da postoji određena volja. - ( Npr. kada ponuđeni bez ikakve izjave plati cijenu).

C) ŠUTNJA KAO IZJAVA VOLJE U rimskom pravu važio je princip da onaj ko šuti pristaje Danas, OSIM IZUZETNO, šutnja nije način izjave volje. Prema ZOO smatra se da je volja izjavljena šutnjom u slijedećim situacijama : ako ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem u pogledu određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio (Član 42. st. 3. ) lice koje se ponudilo drugome da izvršava njegove naloge za obavljanje određenih poslova ili izvršavanje takvih naloga spada u njegovu poslovnu djelatnost, treba da izvrši dobijeni nalog ako ga nije odmah odbio (Član 42. st. 4. )

1. 5. KAUZA (OSNOVA) PRAVNOG POSLA Kauza (osnova) pravnog posla je cilj ili svrha pravnog posla (tzv. causa finalis). Kauza je uslov za valjanost (punovažnost) pravnog posla i nije istovjetna sa predmetom pravnog posla, te postoje teškoće u njenom definisanju. Od kauze ili osnova pravnog posla nužno je razlikovati pravni osnov (titulus iuris)- koji znači pravni naslov za sticanje prava vlasništva (Npr. ugovor o kupoprodaji) Često se pod kauzom podrazumijeva motiv, pobuda ili ekonomski cilj pravnog posla i smatra se da kauza postoji čak i kod apstraktnih pravnih poslova.

NAST. DA LI POSTOJI DOPUŠTENA KAUZA U SLIJEDEĆIM PRIMJERIMA : • Isplata novčane vrijednost znatno iznad prometne vrijednosti stvari • Ugovor o zasnivanju istospolne zajednice • Odricanje poklonodavca da traži raskid ugovora zbog nezahvalnost poklonoprimca • Kod ugovora o zajmu gdje je predviđeno da zajmoprimac ukoliko ne vrati stvar iste vrste ili količine mora platiti imovinski iznos koji znatno premašuje vrijednost stvari

1. 6. Predmet (radnja) pravnog posla • Svaki pravni posao mora imati predmet (objekt) na koji se pravni posao odnosi. • Predmet pravnog posla je objekt građanskopravnog odnosa. • U obligacionim odnosima predmet je radnja, a čl. 46. ZOO predviđa : “ Ugovorna obaveza se može sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju i trpljenju. ” (st. 1. ) “Ona mora biti moguća, dopuštena i određena odnosno odrediva. ” (st. 2. )

2. SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVA (ELEMENTI SADRŽAJA) o Pored opštih uslova punovažnosti pravni poslovi trebaju imati još i posebne uslove potrebne za punovažnost (pravnu određene vrste pravnog posla o Svi ti uslovi obično se dijele na : A- BITNE ELEMENTE – essentialia negotii B- PRIRODNE ELEMENTE –naturalia negotii C- SLUČAJNI ELEMENTI- accidentalia negotii

A- BITNI ELEMENTI – ESSENTIALIA NEGOTII o Ovi elementi su predviđeni imperativnim propisima, kojima je utvrđen minimum elemenata da bi određeni pravni posao uopšte nastao i proizvodio pravna dejstva o Npr. kod kupoprodaje predmet i cijena, kod testamenta mora biti određen nasljednik, kod zakupa predmet zakupa i zakupnina o Bitne elemente dokazuje tužilac u sporu

B-PRIRODNI ELEMENTI-NATURALIA NEGOTII o Prirodni elementi su oni elementi pravnog posla koji se uzimaju, ukoliko stranke ništa o njima ne regulišu u pravnom poslu, onako kako je to regulisano u dispozitivnim zakonskim normama o Npr. ako nije određen rok predaje stvari uzima se da je rok ODMAH o Stranke svojom voljom mogu predvidjeti da neki prirodni element bude bitan i tada će taj element predstavljati uslov punovažnosti pravnog posla o Postojanje prirodnih elemenata nije potrebno dokazivati, bitno je dokazati da određeni odnos u pravnom poslu nije regulisan voljom stranaka

C- SLUČAJNI(NUZGREDNI)ELEMENTI – ACCIDENTALIA NEGOTII o Ovi elementi se u pravnom poslu pojavljuju isključivo po volji stranaka, s tim da moraju biti u granicama koje zakon dopušta. o Npr. Uslov, rok, nalog, kapara, odustanica, kamata o Postojanje slučajnih elemenata dokazuje ona strana koja tvrdi da postoje, i slučajni element mora biti izričito naveden u pravnom poslu.

3. VRSTE PRAVNIH POSLOVA 1) JEDNOSTRANI I DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI - Jednostarni pravni poslovi su oni kod kojih je dovoljno očitovanje volje samo jednog pravnog subjekta (npr. testamentotakz, javno obećanje nagrade itd. ) - Dvostrani pravni poslovi su takvi kod kojih je potrebna saglasna izjava volje dva ili više pravnih subjekata (ugovori). Oni se dijele na: n Jednostranoobavezne (npr. ugovor o poklonu) i Dvostranoobavezne ugovore (npr. ugovor o prodaji)

Nast. 2) Pravni poslovi među živima (inter vivos) i za slučaj smrti (mortis causa) o Ovi pravni poslovi razlikuju se zavisno od toga da li se pravni odnos učesnika uređuje za njihova života ili iza smrti učesnika (tada pravni posao djeluje nakon smrti jednog od učesnika). o Pravni poslovi inter vivos predstavljaju većinu, a kao primjer pravnih poslova za slučaj smrti smatraju se: testament, legat, ugovor odoživotnom izdržavanju idr.

3. Naplatni (teretni) pravni poslovi i besplatni (dobročini) pravni poslovi o Razlika između ovih pravnih poslova postoji zato što: o - teretni pravni poslovi obavezuju jednog učesnika da nešto da ili učini drugom učesniku za koristi koju taj učesnik dobija iz tog pravnog posla. (npr. ugovor o prodaji, ugovor o zakupu i dr. ) - kod dobročinih pravnih poslova ne traži se nikakav ekvivalent za korist koju jedna od stranaka dobija iz pravnog posla. (npr. ugovor o poklonu, testament itd. )

4. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi o Razlikuju se po tome da li je cilj (svrha) pravnog posla vidljiva iz posla ili nije. - Tako je kauza (osnov) kod ugovora o prodaji o tome da se sa jednog pravnog subjekta na drugi prenese pravo vlasništva odnosno ostvari cijena. - Kod apstraktnih pravnih poslova kauza nije vidljiva. Npr. kod mjenice ne vidi se osnov obvezivanja.

5. Formalni i neformalni pravni poslovi o Razlikuju se po tome da li se za konkretan pravnih posao zahtijava da bude ili ne bude sačinjen u odrđenoj formi. - kod formalnih pravnih poslova uslov njihove punovažnosti je da budu sačinjeni u formi koju zakon predviđa ili - su učesnici pravnog posla odredili da taj pravni posao bude sačinjen u određenoj formi (koji je inače neformalan pravni posao). Npr. za ugovor o prodaji nekretnine potrebno je posebna forma u obliku notarski obrađene isprave Pravilo je da su pravni poslovi neformalni (punovažni su ako su zaključeni u usmenom obliku)

6. Realni i konsezualni pravni poslovi 7. Komutatitvni i aleatorni pravni poslovi

OGRANIČENJE PRAVNIH POSLOVA - USLOV, ROK I NALOG (NAMET)

Općenito o ograničenju pravnih poslova o Pravni poslovi se zaključuju se da bi u pravilu odmah proizveli pravni učinak (dejstvo): zasnivanje, promjenu ili prestanak GPO. o Međutim, učesnici pravnog posla imaju mogućnost - da odgode djelovanje tog posla ili - da djelovanje pravnog posla koje je nastupilo, prestane, ako se ostvari ili ne ostvari neki budući neizvjestan događaj. o Radi se o ograničenjima pravnih poslova, koja mogu biti obzirom na: UVJET, NALOG i ROK.

a) Uvjet (conditio) o Pod uvjetom(uslovom) podrazumijeva se takva buduća neizvjesna činjenica ili okolnost od čijeg nastupanja odnosno ne nastupanja zavisi: zasnivanje, promjena ili prestanak pravnog učinka pravnog posla. o Kada se neki pravni posao sačini pod uvjetom tada se njegov učinak čini zavisnim od nastupanja, odnosno ne nastupanja neke buduće neizvjesne činjenice ili okolnosti.

VRSTE USLOVA Odgodni ili suspenziv ni uslov Miksni ili mješotiv it uslov Kauzal ni uslov Raskidni ili rezolutivni uslov Uslov Afirmativa n uslov Potestativan uslov Negativa n uslov

NEPRAVI UVJETI Nužni uslov Nemoralni uslov Pravni uslov Nepravi uslov Nedopušteni uslov Nemogući uslov

RELEVATNE ODREDBE IZ ZOO KOJE SE ODNOSE NA USLOV o o Član 74. ZOO – uvjet i njihov učinak Član 75. ZOO - nedopušten ili nemoguć uvjet Član 76. ZOO - osiguranje uvjetnog prava Član 78. ZOO – primjena pravila o uvjetu

b) Rok (dies) o Pravni posao može da se ograniči i rokom tako da nastaje i prestaje određenog dana. o Pojam roka podrazumijeva određen protok vremena, povodm koga pravni učinak pravnog posla ne nastupa prije proteka određenog roka ili prestaje nakon njegovog protek.

Nast. o Iako ograničavaju pravni posao, rok ne smijemo izjednačiti sa uslovom, dakle oni se međusobno razlikuju. o I uslov i rok su budući događaji, međutim uslov je neizvjestan (ne zna se da li će nastupiti), dok je rok izvjestan (zna se da će sigurno nastupiti).

Nast. Razlikuju se ovi rokovi: o Strogi rokovi: oni su određeni kogentnim pravnim propisima (ius cogens) i njih učesnici pravnog posla ne mogu mijenjati. Radi se prekluzivnim i procesnim rokovima (koji su zakonom određeni) i učesnici ih se moraju pridržavati, a sud na njih pazi po službenoj dužnosti. o Dispozitivni rokovi, koji su određeni dispozitivnim pravnim propisima i važe samo ako učesnici pravnog posla svojom voljom u konkretnom slučaju nisu odredili neke druge rokove.

Nast. Računanje vremena: Pravila o računanju vremena (rokova) sadržana su u članu 77. ZOO o (1) Rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od koga se rok računa, a završava se istekom posljednjeg dana roka. o (2) Rok određen u nedjeljama, mjesecima ili godinama završava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka događaja od koga rok počinje da teče, a ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan tog mjeseca. (3) Ako posljednji dan roka pada u dan kada je zakonom određeno da se ne radi, kao posljednji dan roka računa se sljedeći radni dan. o (4) Početak mjeseca označava prvi dan u mjesecu, sredina petnaesti, a kraj - posljednji dan u mjesecu, ako što drugo ne proizilazi iz namjere stranaka ili iz prirode ugovornog odnosa.

c) Nalog(modus) o Nalog je odredba u besplatnom pravnom poslu kojom se stjecatelju nameće neka dužnost (teret). o Nalog, ipak nije protivčinidba jer se onom u čiju korist je učinjena besplatna činidba ne mora za uzvrat nešto učiniti(dati). o Nalog se može odrediti besplatnim pravnim poslovima među živima, u testamentu ili u pravnim poslovima za slučaj smrti.

HVALA NA PAŽNJI !