Doc dr Izet Lalii advokat ass Nihad ivi

Doc. dr. Izet Laličić, advokat ass Nihad Čivić, BA TEMA: ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA U OKVIRU TRANSFORMACIJE STVARNOG PRAVA U PRAVNOM SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE 09. 11. 2019. godine

1. Uvodne napomene • Pravo na imovinu je jedno od osnovnih ljudskih prava, a pravo na mirno uživanje imovine bez zaštite toga prava, imalo bi za posljedicu samo običnu proklamacija bez njegove istinske nepovredivosti i zaštite. • Pravo na imovinu garantirano je u članu II/3. k) Ustava Bi. H, ustavima entiteta, Statutu BD Bi. H kao i zakonima kojima se uređuju stvarnopravni odnosi u entitetima i BD Bi. H • U pojam prava na imovinu statuirano je pravo vlasništva, a vrlo značajno pitanje kod prava vlasništva u svim pravnim sistemima je pitanje njegove zaštite. • Pravo na imovinu predviđeno je u članu 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a ova Konvencija sa njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini i ima supremaciju u odnosu na sve ostale zakone. .

2. Razvoj stvarnopravnog uređenja B i H • Posmatrano u historijskom kontekstu evoluciju vlasničkih odnosa, odnosno razvoj stvarnopravnog uređenja u Bi. H obilježava primjena različitih propisa: - u početku primjena šerijatskog i kanonskog prava, - zatim austrijsko pravo - Austrijski građanski zakonik, i - u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji – ZOSPO • Ovi propisi su bili preuzeti odnosno donijeti u uslovima postojanja različitog društveno-političkog uređenja u Bi. H.

• Analizom ranijeg stvarnopravnog uređenja u Bi. H (poslije II svjestkog rata sve do 1992. godine - disolucije bivše SFRJ u čijem sastavu se nalazila SR Bi. H) može se zaključiti: - da je pravo vlasništva karakterizirala kako njegova odvojenost u okviru postojanja više vlasničkih režima (društveno /državnog vlasništva i privatnog vlasništva) tako i podijeljenost u odnosu na same objekte i subjekte, a - to je u osnovi značilo nepostojanje jednovrsnosti prava vlasništva koje podrazumijeva primjenu istih pravila bez obzira ko je nositelj tog prava pri čemu je primat i zaštita bila na društvenom /državnom vlasništva, a privatno vlasništvo je imalo značajna ograničenja.

3. Stvarno pravo u Bosni i Hercegovini - de lege lata • U Bi. H su međuvremenu nastupile suštinske promjene u vlasničkopravnim odnosima (ukidanja društvenog vlasništva i drugih instituta) što je dovelo do uspostavljanja novog stvarnopravnog uređenja, ali ne na nivou Bi. H već odvojeno (u entitetima i BD Bi. H). • Donošenje novih entiteskih Zakona o stvarnim pravima kao i ranije Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima BD Bi. H, i pored činjenice da stvarno pravo nije kodifikovano na nivou Bi. H, ima veliki značaj ovo zbog toga - što se po prvi put na potpun način regulišu stvarna prava, a prije svega pravo vlasništva koje se sada temelji na sasvim novoj koncepciji odnosno na jednoj vrsti prava vlasništva bez obzira ko je nosilac tog prava (fizičke i pravne osobe, kao i država), a to znači da su svi titulari prava vlasništva izjednačeni u vršenju svojih ovlašćenja koja čine sadržinu vlasništva.

• Ponovo je uspostavljeno pravno jedinstvo nekretnine (povratak načelu superficies solo cedit), regulisana ograničena stvarnih prava, odnosno založno pravo, služnosti, realni tereti, kao uvedeni novi insttuti: pravo građenja i zemljišni dug. • Promijenjen je koncept etažne vlasništva, detaljno su regulisana susjedska prava kao i druga pitanja koja nisu bila regulisana ranijim zakonima, pa su se primjenjivala pravila Općeg građanskog zakonika. • Posebno značaj predstavljaju prijelazne i završnih odredbi, kojima se pored ostalog reguliše pitanje uspostavljanja sistema pretvaranja društvenog/državnog) vlasništva u pravo vlasništva, upis prava vlasništva na nekretninama na kojima je upisano pravo korišćenja, raspolaganja ili upravljanja.

4. Ostvarivanje zaštite prava vlasništva • Stvarno pravo nije kodifikovano na nivou Bi. H (zbog podijeljene zakonodavne nadležnosti-entiteti i BD Bi. H) ali je uređeno novim zakonima koji potpuno regulišu materijalno stvarno pravo i u skladu s tim sistem vlasničkopravne zaštite klasičnim vlasničkim tužbama u parničnom postupku. • Ostvarivanje zaštite prava vlasništva je moguće i putem Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. • Uvođenje individualne apelacije (žalbe) u Ustavu Bi. H, predstavlja procesnopravnu novinu u naš pravni sistem. Radi se o vanrednom pravnom lijeku, supsidijarnog karaktera koji je dopušten samo ako zaštita putem djelotvornih pravnih lijekova ostane bez uspjeha.

• Novi entiteski ZSP na potpuno identičan način regulišu sistem vlasničkopravne zaštite. • Ovi zakoni su pojmovno odredili da se zaštita prava vlasništva ostvaruje sljedećim petitornim tužbama: vlasnička tužba na povrat stvari (član 126. ), tužba iz pretpostavljene vlasništva (član 131. ) i tužba na prestanak uznemiravanja (član 132. ). • ZV BD Bi. H - prema ovom zakonu zaštita prava vlasništva ostvaruje se sljedećim vlasničkim tužbama: tužba za povrat vlasnikove individualno određene stvari u njegov posjed (čl. 41. ), tužba za povrat, odnosno predaju stvari u posjed pretpostavljenom vlasniku iz osnova jačeg prava na posjed (čl. 46. ) i tužba za prestanak uznemiravanja prava vlasništva (čl. 47. ).