POSJED Doc dr Izet Lalii v ass Haris

POSJED Doc. dr Izet Laličić v. ass Haris Hasić, MA

POJAM POSJEDA ► Posjed je pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba (subjekt prava) ima u odnosu na određenu stvar (objekt prava). ► Naziv posjed potiče od latinskoga possessio. ► Posjed nije pravo niti odnos. ► Posjed se tradicionalno smatrao činjenicom, a ne stvarnim pravom. ► Savremena pravna doktrina smatra posjed činjenicom, pravno relevantnom koja izaziva određene pravne učinke.

KONCEPCIJE (SHVATANJA) O POJMU POSJEDA 1. Subjektivistička koncepcija (rimska) – prema ovoj koncepciji posjed se sastoji od dva kosntitutivna elementa a) faktičke vlasti na stvari (corpus) i b) volje da se stvar drži za sebe, pod svojom vlašću uz isključenje svih drugih osoba iz te vlasti (animus possidendi). § Nedostatak ove koncepcije je u tome da se osobe koje su imale samo faktičku vlast na stvari (corpus), dakle (ne i volju-animus) smatrane samo detentorima, a ne posjednikom. Zbog toga ove osobe (detentori) i nisu imale posjedovnu zaštitu, jer se smatralo da detentori stvar ne drže za sebe već za drugoga.

Nast. 2. Objektivistička koncepcija (germanska) smatra posjed samo faktičnom vlasti na stvari. § Prema ovom shvatanju volja da se stvar drži kao svoja je bez ikakvog značaja (animus se ne traži). § Prihvaćena je u većini savremenih pravnih poredaka (njemačkom, švajcarskom). § Ovu koncepciju prihvaća i naše savremena pravna doktrina.

Nast. ► Zakon o stvarnim pravima FBi. H (identično i ZSP RS i ZV BD Bi. H) ne definiše šta je to “faktička vlast na stvari” ali određuje da onaj ko svoju faktičku vlast vrši lično ili putem pomoćnika u posjedovanju je neposredni posjednik (Čl. 315. st. 2. ). - To znači da neposredni posjednik vrši faktičku vlast na stvari kada se nalazi u jednom trajnijem prostornom odnosu prema stvari u kojem on može utjecati na stvar i pokazati faktički volju da gospodari tom stvari, bilo lično i ili posredstvom pomoćnika u posjedovanju.

RAZLIKOVANJE POSJEDA OD VLASNIŠTVA U pravnom smislu postoji bitna razlika. ► Posjed je faktička vlast na stvari, a vlasništvo je pravna vlast. ► Najčešće se posjed i vlasništvo poklapaju odnosno pripadaju istoj osobi (npr. na kaputu koje se nalazi na tijelu). Međutim, dešava se da se posjed i vlasništvo ne poklapaju (npr. u pozorištu ukradu ili zamjene kaput tada je lopov posjednik odnosno zamjenjivač, dok pravo vlasništava i dalje ima vlasnik).

STRUKTURA POSJEDOVNOG ODNOSA ► Posjednik je osoba koja stvari (čl. 315. st. 1 ZSP). ima faktičnu vlast na ► To može biti bilo koja fizička i pravna osoba, dovoljno je da ima pravnu sposobnost dok se poslovna ne traži. ► Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast vrši u pogledu dijela neke stvari, iako taj dio ne bi mogao biti samostalnim predmetom stvarnih prava (npr. sobe ili druge prostorije u stanu).

Nast. ► Posjed stvari karakterizira: 1. vanjska vidljivost, 2. razmjerna trajnost, 3. mogućnost isključenja tuđih zahvata i 4. dostupnost stvari posjedniku ► Struktura posjeda može biti jedinstvena te je u tom slučaju posjed samo neposredan. ► Međutim, posjed se može i stepenovati pa će se u takvom slučaju sastojati od neposrednoga posjeda te jednoga ili više posrednih posjeda.

PREDMET POSJEDA ► Predmet posjeda može biti isključivo objekt prava, a nikad subjekt prava. ► Predmetom posjeda može biti ono što i predmetom vlasništva. ► Prema ZSP (a ranije i prema ZOVO) posjedovati se mogu samo stvari dok se druga prava osim prava stvarnih služnosti ne mogu posjedovati. - To je jedini oblik posjedovanja prava u nas, ali je u praksi izjednačen s posjedom stvari kao što je soba ili druga prostorija u stanu ili sl.

VRSTE POSJEDA U pravnoj doktrini i građanski zakonicima posjed se dijeli po različitim kriterijima.

Nast. ►Moderna (objektivna) koncepcija posjeda podjelu posjeda vrši na: -neposredan i posredan posjed -samostalan i nesamostalan posjed -individualan posjed i suposjed ► Struktura posjeda može biti jedinstvena te je u tom slučaju posjed samo neposredan. ► Međutim, posjed se može i stepenovati pa će se u takvom slučaju sastojati od: § neposrednoga posjeda, te § jednog ili više posrednih posjeda. ► Kada je posjed stepenovan razlikuje se samostalan od nesamostalnoga posjeda.

NEPOSREDAN POSJED ► Neposredan posjed je onaj što ga posjednik ima povodom određene stvari time što na njoj neposredno i vanjski vidljivo izvršava svoju faktičnu vlast osobno ili posredstvom pomoćnika u posjedovanju (Čl. 315. st. 2. ZSP). - Neposredni posjednik u pravilu izvršava osobno faktičnu vlast na stvari, ali je može izvršavati i pomoću druge osobe - pomoćnika u posjedovanju. ► Pomoćnik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one radnje kojima se izvršava faktična vlast na stvari, ali koja time ne izvršava nikakvu svoju, nego isključivo tuđu faktičnu vlast ( Čl. 318. ZSP). - Imajući u vidu da ne izvršava svoju nego tuđu faktičnu vlast pomoćnik nije posjednik (ovdje postoji neposredni posjed od strane posjednika koji se samo izvršava preko pomoćnika). - Pomoćnik se pokorava posjednikovim nalozima izvršavajući time isključivo njegovu (posjednikovu) faktičnu vlast na stvari. - Pomoćnik u posjedovanju može biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili sličnom odnosu, član je njegova domaćinstva itd.

POSREDAN POSJED ► Posredan posjed stvari postoji ako neposredni posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ujedno izvršava i vlast za drugoga. ► Posredni posjed stvari ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, koja po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednom posjedu. U slučaju da je posjednik, prije nego je stvar prepustio neposrednom posjedniku, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposredan posjed od treće osobe, onda se i ta osoba smatra posrednim posjednikom (Čl. 315. st. 3. ZSP). - Najčešće se kao neposredni posjednik (u slučaju kada postoji i posredni posjed) javlja plodouživatelj, zakupac, najmoprimac, založni povjerilac, a posredni posjednik najčešće je vlasnik stvari. - Moguće je postojanje više stepena i odnosa neposrednog i posredno posjedovaanja iste stvari. postojanja iste stvari. U osnovi će uvijek biti nečiji neposredan posjed stvari, a na njemu će biti izgrađena ljestvica višestruko stupnjevanoga posjeda (npr. zakupodavac - zakupacpodzakupac; najmodavac - najmoprimac - podnajmoprimac).

ODNOS NEPOSREDNOG I POSREDNOG POSJEDA ► Za odnos neposrednog i posrednog posjedovanja potrebno je postojanje pravnog odnosa između posrednog i neposrednog posjednika. ► Neposredni i posredni posjednik ne smatraju se suposjednicima. Ovo zbog toga što imaju poseban i individualan posjed stvari. ► I neposredan i posredan posjed uživaju posjedovnu zaštitu. ► U slučaju spora s trećim osobama oni (neposredni i posredni posjednik) imaju zajednički interes da uspiju u parnici, obzirom da imaju položaj jedinstvenih suparničara.

SAMOSTALAN I NESAMOSTALAN POSJED ► Samostalan posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast, ne izvršava time ničiju tuđu “višu”, posrednu vlast (vlasnički posjed). ► Samostalan posjednik je osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik, kao i osoba koja posjeduje pravo stvarne služnosti kao da je njegov titular (Čl. 316. st. 1. ZSP). - Zato ne može neposredan posjed biti samostalan, kad god postoji i posredan posjed. ► Nesamostalan posjed postoji kada posjednik posjeduje stvar priznajući višu vlast posrednoga posjednika (uporabni posjed) Čl. 316. st. 2. ZSP. - Čl. 316. st. 2 ZSP FBi. H: “ Nesamostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar ili pravo stvarne služnosti priznajući vlast neposrednog posjednika. ” Očigledno je da ova odredba u svom tekstu sadrži grešku, zato što nesamostalan posjednik ustvari priznaje vlast posrednog posjednika, a ne kako je u tekstu navedeno“neposrednog” ► Za svaki se posjed pretpostavlja da je samostalan.

INDIVIDUALNI POSJED I SUPOSJED ► Individualni posjed (samoposjed) postoji kada na jednom stepenu posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba (jedna kao neposredni, a druga kao posredni posjednik). ► Suposjed postoji kada više osoba ima posjed iste stvari ili prava stvarne služnosti (čl. 315. st. 6. ZSP). - Između suposjednika ne postoji odnos nadređenosti odnosno subordinacije. - Za suposjed nije potrebno da između suposjednika postoji bilo kakav pravni odnos. - Svaki suposjednik je aktivno legitimsan štiti suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika samo ako su ga potpuno isključili iz dotadašnjeg suposjeda ili ga znatno ograničili u načinu izvršavanja faktične vlasti.

Nast. - Običan suposjed postoji kada svaki od suposjednika može izvršavati suposjed nezavisno od ostalih suposjednika (npr. posjed zajedničkoga dvorišta). - Zajednički suposjed postoji kada ni jedan od suposjednika ne može izvršavati suposjed nezavisno od ostalih nego samo u zajednici s ostalima (npr. suključarstvo - svaki od posjednika ima ključ od blagajne, ali se ona može otvoriti samo ako se otključa sa svim ključevima).

VRSTE POSJEDA PREMA OBJEKTU POSJEDA 1. POSJED STVARI ► Predmet posjedovanja su u prvom redu stvari i to postojeće. ► Nije moguć posjed buduće stvari. ► Predmet stvarnih prava može biti samo cijela nekretnina dok predmet odvojenoga posjedovanja može biti sve što je prikladno za nečiju faktičnu vlast.

Nast. ► Posjed dijela stvari - Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast vrši u pogledu dijela neke stvari, iako taj dio ne bi mogao biti samostalnim predmetom stvarnih prava kao što je soba ili druge prostorije u stanu i sl. ( čl. 315. st. 4. ZSP).

Nast. 2. POSJED PRAVA (Čl. 315. st. 5. ZSP) ► Posjed prava stvarne služnosti znači faktično izvršavanje sadržaja stvarne služnosti u pogledu neke nekretnine. - To je jedini oblik posjedovanja prava koji je izjednačen s posjedom stvari (posjed prava). - Na posjed tog prava se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno prirodi prava niti odredbama zakona.

VRSTE POSJEDA PREMA NJEGOVOM KVALITETU Posjed prema kriteriju njegovog kvalitita (svojstva) može se podijeliti na: a) zakonit i nezakonit posjed b) istinit i neistinit posjed c) pošten i nepošten posjed

Nast. a) Zakonit i nezakonit posjed ► Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu tog posjedovanja npr. sticanje na temelju pravnog posla kupoprodaje (Čl. 324 ZSP). ► Nezakonit je onaj posjed koji je pribavljen bez pravnog osnova ili mu taj osnov nije valjan (npr. krađom).

Nast. b) Istinit i neistinit posjed ► Istinit (miran) posjed - je onaj koji nije stečen na protupravan način, dakle koji nije nastao silom (vis), ni potajno (clam), ni zlouporabom povjerenja (praecario modo)-Čl. 325. st. 1 ZSP. ► Neistinit (viciozan) je posjed koji je stečen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja.

Nast. c) Pošten i nepošten posjed ► Pošten (savjestan) posjed je ako posjednik ne zna ili ne može znati da nema pravo na posjed, a prestaje saznanjem posjednika da mu ne pripada pravo na posjed (Čl. 326. st. 1. ZSP). - Savjesnost posjeda se pretpostavlja (Čl. 326. st. 2. ZSP). - Savjesnost i istintost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema savjesnosti i postupanju one fizičke osobe koja za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati radnje sticanja ili izvršavanja posjeda (Čl. 326. st. 3. ZSP). - Savjesnost i istintost posjeda osoba koje imaju zakonskog zastupnika prosuđuje se prema savjesnosti njihovog zakonskog zastupnika (Čl. 326. st. 4. ZSP).

Nast. ► Nepošten (nesavjestan) posjed kad posjednik zna ili iz okolnosti može znati da je stvar koju posjeduje tuđa. - Pretpostavka je da je svaki posjed savjestan dok se ne dokaže suprotno.

STICANJE POSJEDA 1. STICANJE POSJEDA STVARI a) Način sticanja (Čl. 319. ZSP) – posjed je stečen kad sticalac uspostavi svoju faktičku vlast na stvar bilo da je tu vlast osnovao: ► ► Jednostranim činom (izvorno sticanje posjeda), ili Prenosom (izvedeno sticanje posjeda) - Posjed je stečen izvorno (originarno) ako je stjecatelj jednostranim činom uspostavio svoju faktičnu vlast na nekoj stvari koja u tom času nije bila ni u čijem posjedu, ili ako je bila, uspostavio je svoju vlast neovisno ili usprkos tom tuđem posjedu. - Čin izvedenoga sticanja (derivativnoga) posjeda je uvijek dvostrani čin dotadašnjega posjednika i stjecatelja kojim se uspostavlja stjecateljeva faktična vlast tako što ju dotadašnji posjednik predaje stjecatelju, a taj je prima.

Nast. b) Prijenos posjeda - Predajom stvari (Čl. 320 ZSP ) - Predaja posjeda očitovanjem volje (Čl. 321. ZSP) 2. STICANJE POSJEDA PRAVA-STVARNE SLUŽNOSTI (Čl. 322. ZSP). 3. STICANJE POSJEDA NASLJEĐIVANJEM (Čl. 323. ZSP).

ZAŠTITA POSJEDA 1. Pravo na zaštitu posjeda (Čl. 327. ZSP) Pravo na zaštitu posjeda je specifično subjektivno pravo posjednika koje nastaje smetanjem posjeda, a javlja se u dva oblika, kao: - oduzimanje posjeda i - uznemiravanje posjednika ► Posjednik ima pravo na zaštitu od svakog samovlasnog smetanja posjeda (neovisno koliko dugo je trajao njegov posjed). ► Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se: a) u sudskom postupku ili b) putem samopomoći. ►

Nast. ► Parnica zbog smetanja posjeda - Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zaštitu zbog smetanja posjeda u roku od 30 (trideset) dana od saznanja za smetanje i počinioca, a najkasnije od jedne godine od dana nastalog smetanja (Čl. 327. st. 3. ZSP). - Posjedovnom tužbom posjednik traži da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (Čl. 327. st. 4. ZSP). - Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri čemu nemaju uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika(Čl. 327. st. 5. ZSP).

Nast. ► Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima također pravo na zaštitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav način došao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog člana. ► Samovlast je zabranjena (Čl. 329. st. 1. ZSP) - Bez obzira kakav je posjed, niko ga nema pravo samovlasno smetati, pa i za slučaj da smatra da ima jače pravo na posjed. - Neće postojati samovlasno smetanje posjeda ukoliko posjednik da pristanak ili u slučajevima kad postoji posebno pravo na preduzimanje određene radnje koja se zasniva na zakonskom osnovu ili odluci suda, odnosno drugog državnog organa (Čl. 329. st. 4. ZSP).

SAMOPOMOĆ ► Samopomoć je prirodna reakcija osobe čije je pravo napadnuto, ona ga brani ili ako ga je izgubila, pokušava ga vratiti. ► Dopuštena samopomoć (Čl. 330. st. 1. ZSP) posjednik ima pravo na samopomoć protiv onog ko ga samovlasno ometa u posjedu pod uslovom : - da je opasnost neposredna - da je samopomoć nužna jer bi sudska pomoć stigla prekasno, i - da je način njenog vršenja primjern konkretnoj opasnosti. ► Samopomoć je dopuštena samo ako se kumulativno ispune sve tri navedene pretpostavke. Ukoliko je posjednik ostvario svoje pravo putem samopomoći, a da nisu bile ispunjene sve pretpostavke odgovara za štetu koju je pri tome prouzrokovao (Čl. 330. st. 4. ZSP). ► Dopuštena samopomoć se smije vršiti u rokovima u kojima se može podići tužba za zaštitu posjeda (prema članu 327. st. 3. ZSP).

SUDSKA ZAŠTITA POSJEDA ► Za pružanje posjedovane zaštite potrebno je da je smetanje posjeda već nastupilo, a ne da se tek može očekivati. ► Posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda. Zaštita koju sud pruža posjedniku u ovom postupku ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i bio samovlasno smetan. ► Da ne bi opterećivalo postupak za smetanje posjeda, pa time smanjivalo njegovu hitnost, zakon zabranjuje da se u tom postupku raspravlja i odlučuje o: a) pravu na posjed, b) o pravnom temelju posjeda, c) o poštenju posjednika i d) o korisnosti čina smetanja sa stajališta društvenoga, javnoga ili sličnoga interesa.

AKTIVNO I PASIVNO LEGITIMISANE OSOBE ► Aktivno je legitimisan na podnošenje posjedovne tužbe posljednji, faktični i mirni posjednik stvari ili prava čiji je posjed samovlasno smetan. - To može biti neposredni, ali i posredni posjednik (neposredni i u odnosu na posrednoga; posredni u odnosu na neposrednoga također, osim ako bi trebalo raspravljati o njihovom pravnom odnosu-tada ostaje samo redovni sudski postupak)- Čl. 332. ZSP. ► Aktivno su legitimisani i suposjednici i nasljednici (Čl. 333. i 334. ZSP). ► Pomoćnik u posjedovanju nije aktivno legitimisan za pokretanje postupka zbog smetanja posjeda. ► Pasivno je legitimisana osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed uznemirivši ga ili oduzevši - To može biti bilo koja treća osoba, ali i pomoćnik u posjedovanju koji je samovlasno svoju ulogu pretvorio u posjed, zatim osoba koja već posjeduje isti objekt na istom ili drugom stepen. ► Pasivno je legitimisan onaj koji je lično izvršio smetanje posjeda (možda i po tuđem nalogu) kao i onaj koji je izdao nalog za smetanje.

TUŽBENI ZAHTJEV ► Tužbeni zahtjev (Čl. 327. st. 4. i čl. 331. st. 1. ZSP) sadrži tri elementa: 1. od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljevoga posjeda 2. da se tuženome naredi uspostava ranijega posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja i 3. da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, odnosno određenom roku sve pod prijetnjom prinudnog izvršenja. ► Sporedni zahtjev se može sastojati u naknadi parničnih troškova, ► Rok za sudsku zaštitu iznosi 30 dana od saznanja za smetanje i počinioca ► Rok je prekluzivan, a ne zastaran tako da njegovim istekom prestaje za posjednika pravo na zaštitu posjeda od smetanja. određivanju privremene mjere odnosno mjere osiguranja, određivanju kratkoga paricijskoga roka itd. (subjektivni rok), a najduži jednu godinu od dana nastalog smetanja (objektivni rok).

PRIGOVORI TUŽENOG ► Tuženi u parnici zbog smetanja posjeda može isticati prigovore koji se odnose na pitanja: - da tužitelj nema posjed kakav se štiti - da tuženi nije uznemirio ili oduzeo taj posjed - da je tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu zbog isteka prekluzivnih rokova i - da bi uspostavljanje prijašnjega posjedovnoga stanja postalo faktično nemoguće ili nedopušteno ►U sporovima zbog smetanja posjeda sud odluku donosi u obliku rješenja.

PRESTANAK POSJEDA 1. PRESTANAK POSJEDA STVARI ( Čl. 336. ZSP) ► Posjed prestaje kada je dotadašnjem posjedniku prestala faktička vlast na stvari. ► U apsolutni prestanak posjeda stvari ubraja se: 1. Propast (uzrok propasti može biti prirodni događaj ili ljudska radnja, skrivljena ili neskrivljena) 2. Gubitak stvari (kada nema izgleda da će se stvar naći) 3. Napuštanje (derelikcija) posjeda stvari (je faktički čin mora prozilaziti iz volje posjednika koja ne mora biti očitovana izričito). 4. Oduzimanje stvari znači prestanak posjeda ako neka osoba jednostranim činom oduzme stvar posjedniku. ► ► Posjed nije prestao ukoliko je posjed bio oduzet, a posjednik ga ponovo uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu služeći se svojim pravo na zaštitu posjed. Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je posjednik privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari neovisno od svoje volje

► Posjed stvari je relativno prestao ako dođe do: 1. predaje posjeda drugoj osobi ili 2. do nasljeđivanja posjeda 2. PRESTANAK POSJEDA PRAVA (Čl. 337. ZSP) ► U apsolutni prestanak posjeda prava ubraja se: 1. Nemogućnost izvršavanja prava (propast poslužne nekretnine), 2. Gubitak posjeda povlasne nekretnine (prestane li posjed povlasne nekretnine apsolutno, zajedno s njim prestat će i posjedi prava u njezinu korist) 3. Odreknuće od posjeda prava (to je očitovanje volje dotadašnjega posjednika prava stvarne služnosti da neće više izvršavati sadržaj odnosne stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini) 4. Oduzeće posjeda prava (netko oduzme posjed, a ne ostvari se zaštita od smetanja posjeda prava). ► Do relativnoga prestanka posjeda prava stvarne služnosti dolazi: 1. prelaskom posjeda na drugu osobu i 2. nasljeđivanjem posjeda prava.