Doc dr Izet Lalii advokat Ass Nihad ivi

Doc. dr. Izet Laličić, advokat Ass Nihad Čivić, BA UVOD U GRAĐANSKO PRAVO - Valjanost i nevaljanost pravnih poslova 23. 11. 2019.

Sadržaj 1. Uvodna razmatranja -pretpostavke valjanosti pravnih poslova 2. Ništavost 2. 1. Pojam i karakteristike ništavih pravnih poslova 2. 2. Razlozi ništavosti 2. 3. Djelmična ništavost 2. 4. Posljedice ništavosti 2. 5. Ko i u kojem roku može isticati ništavost 3. Pobojnost 3. 1. Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova 3. 2. Razlozi pobojnosti 3. 3. Posljedice poništenja 3. 4. Ko i u kojem roku može tražiti poništenje pobojnog pravnog posla 4. Konvalidacija 5. Konverzija

1. Pretpostavke valjanosti pravnih poslova Pravna i poslovna sposobnost subjekata Valjano i suglasno očitovanje pravno relevantne volje Moguća, dopuštena, određena ili odrediva činidba Dopuštena osnova, Ponekad određeni oblik pravnog posla Ukoliko se bila koja od navedenih pretpostavki ne ispuni (npr. umjesto dopuštene, činidba je nedopuštena) tada je pravni posao nevaljan. ZOO je prihvatio dva oblika nevaljanih pravnih poslova, tako da oni mogu biti li ništavi ili pobojni.

2. Ništavost

2. 1. Pojam i karakteristike ništavih pravnih poslova Apsolutno ništavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Ukoliko je došlo do sklapanja apsolutno ništavog pravnog posla onda se smatra da i pravno ne postoji. • Ugovor je ništav ako je po svojoj sadržini ili cilju protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili moralu društva (član 103. ZOO). Ništavost nastupa po samom zakonu (ex lege), a sud na nju pazi po službenoj dužnosti (ex offo). To znači da sud svojom odlukom može samo utvrditi da je posao ništav, tj. odluka suda je deklaratornog karaktera. Ništavost nastaje od ex tunc odnosno od samog trenutka sklapanja pravnog posla.

2. 2. Razlozi ništavosti a) Poslovna nesposobnost stranaka b) Nevaljanost i nesaglasnost očitovanja volja Mana pravno relevantne volje jeste nesklad između volje i očitovanja. - Svjestan nesklad – osoba namjerno očituje ono što stvarno neće (šala, simulacija, prijetnja i mentalna rezervacija) - Nesvjestan nesklad – osoba nesvjesno očituje ono što ne želi (zabluda, neznanje, nesporazum i prijevara) Mentalna rezervacija je svjestan nesklad između volje i očitovanja kad jedna strana prilikom sklapanja pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto ona uistinu neće, a druga strana za to ne zna. Pravilo “Tko zna lili mora znati posljedice svog očitovanja ne može htjeti očitovanje bez posljedice. ” Npr. javno nadmetanje- dražba.

c) Nemogućnost, nedopuštenost, neodređenost ili neodredivost činidbe Nemogućnost činidbe: – Objektivna nemogućnost – Subjektivna nemogućnost Nedopuštenost činidbe: – Zabranjeni pravni poslovi – Nemoralni pravni poslovi – Zelenaški pravni poslovi Neodređenost ili neodredivost činidbe

d) Nepostajanje i nedopuštenost osnove (kauze) e) Nedostatak potrebnog oblika

2. 3. Djelimična ništavost Ništavost neke odredbe ne povlači za sobom ništavost samog pravnog posla, ako pravni posao može opstati bez te odredbe. Pravni posao će opstati ako je ništava odredba ili uvijet ako je ništavost ustanovljena da bi ugovor bio oslobođen te odredbe ili vrijedio bez nje.

2. 4. Posljedice ništavosti Ništav pravni posao ne proizvodi pravne učinke koje bi proizveo da je bio valjan, odnsono ne proizvodi pravne učinke na koje su bile usmjerene pravno relevantne volje stranaka. Ništavi pravni poslovi mogu proizvoditi izvjesne pravne učinke – nenamjeravane pravne učinke. Obaveza restitucije – restitutio in integrum Odgovornost za štetu Odbijanje od strane suda zbog nesavjesnosti stranke koja je proizvela ništavost Oduzimanje predmeta činidbe u korist stranke

2. 5. Ko i u kojem roku može isticati ništavost Nije ograničen krug osoba – svaka zainteresovana osoba Sud pazi na ništavost ex officio Nema vremenskog ogrničenja - pravo se ne gasi.

3. POBOJNOST 3. 1. Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova • Pobojni odnosno relativno ništavi pravni poslovi su takvi pravni poslovi koji proizvode pravne učinke kao i da su valjani, ali se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku poništiti. • Proizvode pravne učinke, te po njima se ne razlikuju od valjanih pravnih poslova. • Ukoliko je poništen, proizvode iste učinke kao apsolutno ništavi pravni poslovi, ex tunc. • Sud ne pazi ex officio. • Krug osoba je ograničen – uglavnom se štite njihovi interesi. • Relativna ništavost ne nastupa ex lege već samo putem tužbe.

3. 2. Razlozi pobojnisti • Ugovor je rušljiv kad ga je zaključila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovom zaključenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom određeno (član 111. ZOO). a) Ograničena poslovna sposobnost b) Mane volje: – Prijetnja – Zabluda – Prijevara c) Povreda načela jednake vrijednosti činidaba d) Pravne radnje dužnika na štetu povjerioca

a) Ograničena poslovna sposobnost • Kao razlog pobojnosti pravnog posla javlja se u situaciju kad ograničeno sposobna osoba sklopi pravni posao bez traženog odobrenja svojeg zakonskog zastupnika, a takvo odobrenje ni naknadno ne uslijedi. • To znači da ograničena poslovno sposobnost neće uzrokovati pobojnost posla ako je on sklopljen s odobrenjem zak. zastupnika ili kad se takvo odobrenje uopće ne zahtijeva. • Pravo na odustanak od ugovora-suugovaratelja (v. član 57. ZOO) - ako nije znao da ta osoba nije imala punu poslovnu sposobnost - ako znao da njegovo suugovaratelj nije potpuno poslovno sposoban, ako ga je ovaj prevario da ima odobrenje zak. zastupnika • Pravo na odustanak od ugovora vezano je rokom od 30 dana od saznanja za ograničenu poslovnu sposobnost.

b) Mane volje • Prijetnja (v. čl. 60. ZOO) -kao razlog pobojnosti pravnog posla postoji kad jedna strana ili neko treći, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog čega ona sklopi određeni pravni posao. - Strana koja je pod prijetnjom sklopi pravni posao ima pravo zahtijevati njegovo poništenje, ali mora dokazati: - da su joj druga strana ili treća osoba prijetile prije ili u vrijeme sklapanja posla. - da je prijetnja bila nedopšutena - da je prijetnja u uzročnoj veze sa sklapanjem pravnog posla

• Zabluda (v. čl. 61. do 64. ZOO • Zabluda je pogrešna predodžba o nekoj okolnosti Vrste zablude Zabluda o pravu Zabluda o činjenicama Zabluda o motivu

• Bitna zabluda (v. čl. 61. ZOO) Bitnost zablude Objekt ugovora Bitna svojstva objekta ugovora Osoba s kojom se sklapa pravni posao Okolnosti Pobuda (kod besplatnih pravnih poslova)

• Prijevara (v. čl. 65. ZOO) - O prijevari se radi kada jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla. - Strana koja je prijevarom navedena na sklapanje pravnog posla ima pravo zahtijevati njegovo poništenje i onda kada zabluda nije bitna. - Strana koja je sklopila ugovor pod prijevarom ima pravo zahtijevati naknadu pretrpljene štete.

c) Povreda načela jednake vrijednosti činidaba • Jedno od osnovnih načela obligacionog prava (v. čl. 15 ZOO) • Pravne posljedice narušavanja načela ekvivaletnosti činidaba - ništavost ugovora (npr. zelenaški ugovor) - mogućnost raskida ugovora (npr. kod odgovornosti za pravne i meterijalne nedostatke ispunjenja) - prekomjerno oštećenje – kad u vrijeme sklapanja pravnog posla postoji očit nesrazmjer između činidbe i protivčinidbe.

d) Pravne radnje dužnika na štetu vjerovnika • Svaki vjerovnik čije je potraživanje dospjelo za isplatu, i bez obzira kad je nastalo, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je preduzeta na štetu vjerovnika. • Zakonska je pretpostavka da je pravna radnja preduzeta na štetu vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraživanja. • v. član 280. do 285. ZOO

Uslovi pobijanja Za uspješno pobijanje dužnikovih pravni radnji potrebno je ispunjenje određenih pretpostavki: - opće pretpostavke su: dospjelost vjernikova potraživanja i pravna radnja dužnika preduzeta na štetu vjerovnika (ovi uslovi moraju se kumulativno ispuniti). - posebne pretpostavke se: odnose se na određene subjektivne okolnosti na strani dužnika ili trećega (protivnika pobijanja) i rok za podizanje tužbe ( dozvoljeno je da se ispuni alternativno bilo koji od uslova)

• Posebni uslovi pobijanja sadržani su u četiri posebne paulijanske tužbe Paulijanska tužba Dolozna P. T. Kulpozna P. T. Obiteljska P. T. Kvazipaulijanska tužba

3. 3. Posljedice poništenja Nema značajnije razlike kada su u pitanju posljedice ništavog pravnog posla i onih koje nastaju poništenjem pobojnog pravnog posla. U oba slučaja te posljedice se u pravilu odnose na na obavezu povrata u prijašnje stanje (restitucija) i odgovornost za štetu. Pri tome, u oba slučaja posljedice nastupaju ex tunc tj. od sklapanja pravnog posla. Razlika u odnosu na restituciju kod ništavih pravnih poslova, jeste u tome što kod pobojnih nije predviđena mogućnost oduzimanja datog ili primljenog u korist općine.

3. 4. Ko i u kojem roku može tražiti poništenje pobojnog pravnog posla U odnosu ništavost krug osoba ovlaštenih na traženje poništenja znatno je uži. Ukoliko se steknu razlozi za pobojnost tada je za poništenje takvog posla ovlaštena samo ona stranka u čiju korist je ta pobojnost ustanovljena. Pravo na zahtjev za poništenje pobojnog pravnog posla vezano je za određeni rok. - taj rok iznosi godinu dana od dana saznanja za pobojnost , odnosno od prestanka prinude (subjektivni rok), - u svakom slučaju ovo pravo prestaje protekom vremena od tri godine od dana sklapanja ugovora (objektivni rok). v. član 117. ZOO

4. KONVALIDACIJA Konvalidacija je naknadno osnaženje nevaljalih pravnih poslova. Moguća je u određnim slučajevima i uz ispunjenje zakonom predviđenih pretpostavki. Mogućnost konvalidacije u odnosu na ništave i pobojne pravne poslove se razlikuje. - Ništavi pravni poslovi u pravilu ne mogu konavlidirati, ali postoji izuzeci (uz ispunjenje zakonskih pretpostavki) - Pobojni pravni poslovi za razliku od ništavih, u pravilu mogu konvalidirati. Strana u čijem je interesu pobojnost ustanovljena disponira time hoće li s koristiti pravom da traži poništenje posla ili ne.

5. KONVERZIJA Kada ništav pravni posao udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnog posla, među stranama će vrijediti taj drugi pravni posao, - ako bi to bilo u saglasnosti s ciljem koji su strane imale na umu kada su sklapale pravni posao i - ako se može uzeti da bi one sklopile taj posao da su znale za ništavost svog posla. Takvo pretvaranje ništavog u valjani pravni posao naziva se konverzijom. v. Član 106. ZOO