doc dr Arif Nani v ass Haris Hasi

doc. dr Arif Nanić v. ass Haris Hasić, MA UGP – GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS, SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA, GRAĐANSKOPRAVNE ČINJENICE

PRAVNI ODNOS �Pravni odnos je društveni odnos subjekata prava povodom objekata prava, uređen pravnim normama.

POSTOJI ZNAČAJNA RAZLIKA IZMEĐU DRUŠTVENOG ODNOSA I PRAVNOG ODNOSA!

DEFINICIJA GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA �Građanskopravni odnos jeste pravni odnos između subjekata prava povodom stvari, činidaba i prava, odnosno imovine, uređen građanskopravnim normama.

Pravni odnos Građanskoprav ni odnos PRAVNI ODNOS I GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS SU RAZLIČITE KATEGORIJE. SVAKI GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS JE PRAVNI ODNOS ALI SVAKI PRAVNI ODNOS NIJE GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS.

GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS Subjekt g. p. kao nosioc g. subjektivnih prava Subjekt g. p. kao nosioc obaveze povodom g. s. p.

POSTOJI VELIKA RAZLIKA IZMEĐU GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA I PRAVNOG POSLA!

� Kada se ostvare činjenice povodom kojih pravni poredak veže učinak nastanka, za jedan pravni subjektivnih građanskih prava, a za drugi pravni subjekt obaveze povodom tog subjektivnog građanskog prava dolazi do nastanka građanskopravnog odnosa.

DRUGIM RIJEČIMA � Građanskopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju kada se u stvarnom životu dogode određene činjenice za koje norme građanskog prava vežu učinke nastanka za jednu stranu građanskih subjektivnih prava a za drugu stranu korespondirajuće obaveze povodom tog subjektivnog građanskog prava.

ODNOS G. P. NORMA I PRAVNO RELEVANTNA ČINJENICA � Građanskopravne norme po pravilu ne stvaraju same građanskopravne odnose. � Postoje izuzetci, kao na primjer nastanak štete. � Građanskopravni odnosi nastaju NA OSNOVU činjenica kojima građanskopravne norme priznaju relevantnost.

ZA GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS MORAJU POSTOJATI. . . Subjekt prava Pravno relevantna činjenica Subjektivno građansko pravo i korespondirajuća obaveza Građans kopravni odnos

PRAVNO RELEVANTE ČINJENICE

PRAVNO RELEVANTNE ČINJENICE � Pravno relevantne činjenice su sve one činjenice za koje pravni poredak veže određeni pravni učinak. � Sve činjenice nisu pravno relevantne činjenice � Određena činjenica može biti a ne mora pravno relevantna u zavisnosti od konteksta � Pravni izvori daju odgovor na pitanje koja činjenica je pravno relevantna

VRSTE PRAVNO RELEVANTNIH ČINJENICA SA OBZIROM NA NASTANAK

VRSTE PRAVNO RELEVANTNIH ČINJENICA SA OBZIROM NA NASTANAK Pravni poslovi Radnje saglasne pravu Dopuštene ljudske radnje Prirodni događaji Građanski delikti Krivični delikti Nedopuštene ljudske radnje Ljudske radnje Pravne činjenice

PRIRODNI DOGAĐAJI � Sva događanja u stvarnom svijetu na koje ljudska bića nemaju izravnog utjecaja a za koje pravo veže izvjesne pravne učinke su prirodni događaji. � To može biti: � Rođenje � Smrt � Protek vremena � Poplava

VIS MAIOR ILI VIŠA SILA SUI GENERIS PRIRODNI DOGAĐAJ

LJUDSKE RADNJE � Svako djelovanje ljudskih bića koje predstavlja manifestaciju pravno relevantne vlje ljduskih bića kao subjekata prava a za koje pravni poredak veže izvjesne pravne učinke predstavlja ljudsku radnju kao pravno relevantnu činjenicu. � Ljudske radnje mogu biti pravom dozvoljene i pravom nedozvoljene

PRAVNO DOZVOLJENE LJUDSKE RADNJE � Pravno dozvoljene ljudske radnje su takva djelovanja koja su dozvoljena odredbama pravne norme, te koje ne povlače za sobom primjenju građanskopravne ili druge sankcije. � Pravno dozvoljene ljudske radnje se dijele na: � Pravne poslove i � Radnje saglasne sa pravom

PRAVNO NEDOZVOLJENE LJUDSKE RADNJE � Pravno nedozvoljene ljudske radnje su svaka takva djelovanja ljudskih bića za koja pravni poredak veže izvjesne sankcije. � Pravno nedozvoljene ljudske radnje se dijele na: � Krivične delikte i � Građanske delikte

GRAĐANSKI DELIKT � Građanski delikt je takvo protivpravno djelovanje ljudskog bića kao subjekta građanskog prava za koju norme građanskog prava vežu postanak građanskopravnog odnosa koji se sastoji s jedne strane od prava na naknadu štete za onoga prema kome je usmjereno protivpravno djelovanje koje je rezultiralo nastankom štete i s druge strane od obaveze povodom tog prava, odnosno obaveze za naknadu štete čiji nosilac je izvršioc protivpravnog djelovanja, bez obzira i čak protiv volje lica koje je vršilo štetno djelovanje.

VRSTE GRAĐANSKO-PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU U NASTANKU GRAĐANSKO-PRAVNOG ODNOSA � 1. Pretpostavke � 2. Fikcije

VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU

VRSTE PRAVNIH ČINJENICA S OBZIROM NA FUNKCIJU Oboriva pravna pretpostavka Pretpostavka Činjeničn a osnova Pravna osnova Neoboriva pravna pretpostavka Pravna pretpostavka ili presumpcija Pravna fikcija Vrste pravnih činjenica s obzirom na funkciju

SKUP SVIH ČINJENICA KOJE SU POTREBNE ZA NASTANAK NEKOG GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA NAZIVA SE ČINJENIČNA OSNOVA ILI ČINJENIČNO STANJE.

PRETPOSTAVKA � Pretpostavka kao pojam je različita od tog pojma u svakodnevnom govoru � Pretpostavka je vrsta pravne činjnenice koja je zaista i nastala u stvarnosti a koja je uslov da bi došlo do nastanka, promjene ili prestanka građanskopravnog odnosa. � Njeno postojanje je sigurno � Može se konkretno i uvijek dokazati

PRAVNA OSNOVA (JEDNO VIĐENJE) � Pravna osnova je takva vrsta pretpostavke kao pravne činjenice za koju se primarno i bitno veže postanak, promjena ili prestanak subjektivnog građanskog prava. � To je klin na koji se kači građanskopravni odnos. � Oko pravne osnove se grupiraju sve druge pravno relevantne činjenice.

PRAVNA OSNOVA (DRUGO (TAČNIJE) VIĐENJE) �Pravna osnova je pravno pravilo ili pravna norma koja sadrži ovlaštenje, dužnost, odgovornost ili zabranu određenog ponašanja.

Pravna osnova Pravn i odno s Činjeničn a osnova

PRAVNE PRESUMPCIJE (POZNATE KAO I PRAVNE PRETPOSTAVKE)

PRAVNE PRESUMPCIJE �U građanskom pravu su za svaki pravni odnos tačno određene pravne činjenice koje su potrebne da bi određeni pravni odnos nastao. � Sve te pravne činjenice ne moraju biti pretpostavke. � Nekada nije sigurno da li su nastale izvjesne činjenice ili nisu. � Za pravni promet posebno je potrebno da ne dozvoli takvu pravnu neizvjesnost.

PRAVNE PRESUMPCIJE � Za izvjesne pravne činjnenice je lakše da se pretpostavi da su dokazane nego da se konkretno dokazuju � Svaka pravna činjnenica ne može biti i pravna presumpcija � Samo izričito zakonom ili drugom pravnom normom određene i identifikovane pravne činjnenice mogu biti pravne presumpcije.

PRAVNA PRESUMPCIJA JE TAKVA PRAVNA ČINJENICA ZA KOJU SE SMATRA DA JE DOKAZANO, A MOŽE ALI NE MORA DA SE DOKAZUJE SUPROTNO.

PRAVNE PRESUMPCIJE U PRAVNIM IZVORIMA MOŽETE PREPOZNATI PO KORIŠTENJU IZRAZA „SMATRA SE“.

Pravne presumpcije Presumptio iuris tantum (oborive pravne pretpostavke) Presumptio iuris et de iure (neoborive pravne pretpostavke)

OBORIVE PRAVNE PRETPOSTAVKE �Oborive pravne pretpostavke su takve pravne činjenice za koje pravni poredak određuje da se imaju smatrati dokazanim, te gdje pravni poredak dozvoljava dokazivanje suprotnog.

OBORIVE PRAVNE PRESUMPCIJE SE JOŠ NAZIVAJU I PRESUMPTIO IURIS TANTUM

PRIMJERI OBORIVIH PRAVNIH PRESUMPCIJA � Ocem djeteta se ima smatrati muž oženjene žene, ako se suprotno ne dokaže. � Autorom se ima smatrati lice čije je ime nazačeno na autorskom djelu, ako se suprotno ne dokaže. � Posjednik pokretne stvari se smatra vlasnikom te stvari, dok se suprotno ne dokaže. � Smatra se da je posjednik savjestan, dok se suprotno ne dokaže. � Stanje u zemljišnjim knjigama se ima uzeti za tačno, dok se suprotno ne dokaže.

NEOBORIVA PRAVNA PRESUMPCIJA �Neoborive pravne presumpcije su takve pravne činjenice za koje pravni poredak određuje da se imaju smatrati dokazanim ali gdje pravni poredak ne dozvoljava dokazivanje suprotno.

NEOBORIVE PRAVNE PRESUMPCIJE SE JOŠ NAZIVAJU I PRESUMPTIO IURIS ET DE IURE.

PRIMJERI NEOBORIVIH PRAVNIH PRESUMPCIJA �Ne može se pozvati na neznanje stanja u zemljišnim knjigama. �Roditelj je odgovoran za štetu djeteta. �Res iudicata

PRAVNA FIKCIJA � Pravna fikcija jeste takva pravna činjenica za koju se ili zna da se uoššte nije dogodila odnosno da se nikada neće dogoditi, ali se uizma kao da je se dogodila kako bi građanskopravni odnos mogao nastati, promjeniti se ili prestati.

PRAVNU FIKCIJU MOŽETE PREPOZNATI U PRAVNIM IZVORIMA PO KORIŠTENJU IZRAZA „UZIMA SE“.

NASCITURUS JE KLASIČNI PRIMJER PRAVNE FIKCIJE.

SUBJEKTIVNO GRAĐANSKO PRAVO

OBJEKTIVNO PRAVO � Objektivno pravo je skup svih mogućih pravnih pravila kojima se uređuju odnosi između subjekata prava povodom izvjesnog objekta prava. � Primjer objektivnog prava je: � Stvarno pravo � Autorsko i srodna prava � Obligaciono pravo � Roditeljsko i starateljsko pravo � Notarsko pravo

ODNOS OBJEKTIVNO – SUBJEKTIVNO PRAVO �Apstraktne norme objektivnog prava određuju kakva konkretna prav asubjekti stiču i kakve obaveze preuzimaju kada stupaju u konktretne građanskopravne odnose.

ODNOS OBJEKTIVNO – SUBJEKTIVNO PRAVO � Kada stupi u konkretni građanskopravni odnos subjekt prava postaje nosilac konkretnog subjektivnog pravaprema drugim subjektivma, na osnovu normi objektivnog prava koje uređuju taj građanskopravni odnos.

SUBJEKTIVNO GRAĐANSKO PRAVO �Subjektivno građansko pravo je skup ovlaštenja koja jednom pravno subjektu prema jednom ili više drugih subjektata prava povodom konkretnog građanskopravnog odnosa priznaju norme građanskog prava.

SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOM PRAVU JEDNOG SUBJEKTA NUŽNO ODGOVARA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA OBAVEZA DRUGOG SUBJEKTA.

Subjektivna građanska prava Subjektivna građanska obaveza

TEORIJA O ZAHTJEVU � Zahtjev je objektivnim pravom zajamčena mogućnost da se od drugog subjekta određenog građanskopravnog odnosa zahtjeva određeno postupanje a koje postupanje predstavlja ostvarenje subjektivnog građanskog prava. � Ne trebate previše obraćati pažnje!

VRSTE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA

Vrste subjektivnih građanskih prava • Apsolutna i relativna • Prenosiva i nepresnovsiva • Glavna i sporedna prava • Preobražajna prava

APSOLUTNA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA � Apsolutna subjektivna građanska prava su ona subjektivna građanska prava koja djeluju prema svim drugim subjektima prava, odnosno erga omnes. � Kod apsolutnih prava svi subjekti prava su u pasivnom pravnom odnosu prema nosiocu prava, a oni koji povrijede pravo pređu u aktivni pravni odnos naknade štete � Apsolutna prava su npr: stvarna prava, prava intelektualnog vlasništva, prava ličnosti. . .

RELATIVNA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA � Relativna subjektivna građanska prava su takva subjektivna građanska prava koja djeluju između tačno određenih subjekata prava, odnosno djeluju inter partes. � U aktivnom pravnom odnosu su samo nosioci konkretnih relativnih subjektivnih građanskih prava. Ne postoji pasivni pravni odnos. � Primjer su obligaciono pravni odnosi.

PRENOSIVA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA � Prenosiva subjektivna građanska prava su subjektivna građanska prava kod kojih je moguće mijenjati nosioca prava. � Većina građanskih prava su subjektivna građanska prava (načelo prometnosti subjektivnih građanskih prava) � Primjer je pravo vlasništva ili pravo reproduciranja autorskog djela

NEPRENOSIVA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA � Neprenosiva subjektivna građanska prava su takva subjektivna građanska prava kod kojih nije moguće mijenjati nosioce prava. � Vezana za ličnost subjekta prava � Nazivaju se lična građanska prava � Primjer je autorska moralna prava, lične služnosti

GLAVNA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA � Glavna subjektivna građanska prava su takva subjektivna građanska prava čije postanak, prijenos ili prestanak ne ovisi od postojanju nekog drugog subjektivnog građanskog prava. � Primjer pravo vlasništva.

SPOREDNO SUBJEKTIVNO GRAĐANSKO PRAVO � Sporedno subjektivno građansko pravo je takvo subjektivno građansko pravo čiji nastanak, prijenos ili prestanak ovise od postojanja dugog, glavnog, subjektivnog građanskog prava. � Takva prav se nazivaju i akcesornim građanskim pravima. � Oni uglavnom prate pravnu sudbiju glavnog građanskog prava. � Primjer: kamata, kapara, plodovi

PREOBRAŽAJNA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA � Preobražajna subjektivna građanska prava su takva subjektivna građanska ovlaštenja subjekta prava da jednostranom izjavnom svoje pravno relevantne volje zasnuje, promjeni ili okonča građanskopravni odnos sa drugim subjektom prava bez njegovog pristanka.

PREOBRAŽAJNA SUBJEKTIVNA GRAĐANSKA PRAVA Preobražajna prava nastanka g. p. o. Preobražajna prava promjene g. p. o. Preobražajna prava prestanka g. p. o.

PREOBRAŽAJNA PRAVA NASTANAKA GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA �Prihvat ponude, �pravo preče kupovine, �okupacija, �pravno nazadkupnje.

PREOBRAŽAJNA PRAVA PROMJENE GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA �Izbor kod alternativnih obaveza �Izbor između raskida ugovora i sniženja cijene kod materijalnih nedostataka kupljene stvari. . .

PREOBRAŽAJNA PRAVA PRESTANAKA GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA �Otkaz ugovora, �Poziv punomoići, �Pravo pobijanja ugovora, �Odustanak od ugovora. . .

HVALA NA PAŽNJI!