PENOLOGIJA PREDAVANJA PROF DR HANA KORA V ASS

  • Slides: 12
Download presentation
PENOLOGIJA PREDAVANJA PROF. DR HANA KORAĆ V. ASS LEJLA ŠAĆIROVIĆ IV GODINA VIII SEMESTAR

PENOLOGIJA PREDAVANJA PROF. DR HANA KORAĆ V. ASS LEJLA ŠAĆIROVIĆ IV GODINA VIII SEMESTAR MEĐUNARODNI INSTRUMENTI, PRAVILA I STANDARDI O POSTUPANJU S OSOBAMA LIŠENIMA SLOBODE

 Ljudska prava su zaštićena domaćim zakonodavstvima i međunarodnim instrumentima. Međunarodno pravo se bavi

Ljudska prava su zaštićena domaćim zakonodavstvima i međunarodnim instrumentima. Međunarodno pravo se bavi ne samo zaštitom ljudskih prava već postavlja međunarodne standarde ponašanja država na univerzalnom i regionalnom planu. Kroz ne tako daleku prošlost na ovim našim prostorima se pribjegavalo represiji nad licima koja su se nalazila u pritvoru ili se radilo o osuđenim licima u cilju dobijanja informacija koje su bile značajne za vladajući sistem ili iznuda priznanja u policijskom rad, kažnjavanja tih lica ili druge razloge.

Međunarodno pravo uređuje: osnovu lišavanja slobode, postupak u kojem se izriče mjera, način izvršenja

Međunarodno pravo uređuje: osnovu lišavanja slobode, postupak u kojem se izriče mjera, način izvršenja mjere.

Međunarodni standardi o pravima pritvorenika i zatvorenika su: Opća deklaracija o pravima čovjeka (1945),

Međunarodni standardi o pravima pritvorenika i zatvorenika su: Opća deklaracija o pravima čovjeka (1945), Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (1948), Minimalna pavila UN o tretmanu zatvorenika (1955), Standardna minimalna pravila UN o postupanju sa zatvorenicima (1957), Međunarodna konvencija o građanskim i političkim pravima (1965),

 Standardna minimalna pravila Vijeća Europe o postupanju sa zatvorenicima (1973), Rezolucija o postupanju

Standardna minimalna pravila Vijeća Europe o postupanju sa zatvorenicima (1973), Rezolucija o postupanju s dugoročnim zatvorenicima (1976), Skup minimalnih pravila o postupanju sa zatvorenicima, na planu humanijeg izdržavanja i unifikacije kazne lišavanja slobode (1956),

 Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona (1979), Konvencija protiv mučenja i drugih

Kodeks ponašanja lica odgovornih za primjenu zakona (1979), Konvencija protiv mučenja i drugih svirepih, nehumanih i ponižavajućih kazni i postupaka (1984), Garancija za zaštitu prava osoba nad kojima treba da bude izvršena smrtna kazna (1984), Evropska zatvorska pravila (1987), Skup načela za zaštitu svih osoba u bilo kojem obliku pritvora ili zatvora (1988),

 Načelo medicinske etike koja se primjenjuju na zdravstveno osoblje, naročito ljekare, u zaštiti

Načelo medicinske etike koja se primjenjuju na zdravstveno osoblje, naročito ljekare, u zaštiti zatvorenika i lica u pritvoru od mučenja i drugih svirepih ili ponižavajućih kazni ili postupaka (1990), Temeljna načela postupanja sa zatvorenicima (1990), Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka (1991)

 Nacionalno zakonodavstvo: Ustav, Kazneni zakon, Zakon o izvršavanju kazne zatvora, Zakon o sudovima

Nacionalno zakonodavstvo: Ustav, Kazneni zakon, Zakon o izvršavanju kazne zatvora, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama; Podzakonski pravni akti

ZAKLJUČAK Humani odnosi između ljudi su neophodni, uz obavezu poštivanja ljudskih prava i sloboda

ZAKLJUČAK Humani odnosi između ljudi su neophodni, uz obavezu poštivanja ljudskih prava i sloboda od strane države, kao i obezbjeđivanje mehanizama za zaštitu prava svih građana podjednako. Obaveza svake ponaosob države je da obezbjedi poštivanje ljudskih prava i sloboda građanima koji se nalaze na slobodi, ali i licima koja su lišena slobode i nalaze se na izdržavanju kazne u ustanovama za izvršenje mjera i krivičnih sankcija. Obaveza država je da zakonsku regulativu i praksu prilagodi standardima koji su određeni Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustanovljavanjem Evropskog komiteta, od strane Savjeta Evrope, napravljen je izuzetan pomak u poštivanju ljudskih prava i sloboda lica koja su lišena slobode, s ciljem pomoći i zaštite od eventualnog mučenja i sprečavanja torture nad tim licima.

 Pozitivne rezultate u ocjeni primjene međunarodnih instrumenata za poštivanje ljudskih prava i sloboda

Pozitivne rezultate u ocjeni primjene međunarodnih instrumenata za poštivanje ljudskih prava i sloboda je data osnivanjem Evropskog suda za ljudska prava. Poštivanje ljudskih prava i sloboda čovjeka preispituje se presudama Evropskog suda u Strazburu kao supranacionalne ustanove, a čije odluke moraju biti ispoštovane i koje se trebaju sprovesti u praksi. Sve članice Vijeća Evrope, prijemom u članstvo, obavezne da usklade zakonske osnove domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Osnovna funkcija i uloga penoloških ustanova jeste resocijalizacija, tj. osposobljavanje lica koje je bilo subjekt kriminalnog ponašanja da se, nakon izdržane kazne, vrati u normalne društvene tokove. Stanje u penološkim ustanovama kako smo nekoliko puta naveli, nije na zadovoljavajućem nivou, nažalost u nekim ustanovama nije ni blizu zadovoljavajućeg. Obaveza države je da u zavodima za izvšenje kazne zatvora za žene, posebno vodi računa o osuđenicama - trudnicama i ženama koje imaju djecu. Potrebno je obezbjediti uslove za zdravo roditeljstvo, kao i uslovan smještaj majki sa malom djecom. Potrebno je u penološkim ustanovama povećati i zakonski regulisati broj žena uposlenica.

 Takođe, penološke ustanove trebaju obezbjediti uslove za izdržavanje kazne za maloljetna lica. Potrebno

Takođe, penološke ustanove trebaju obezbjediti uslove za izdržavanje kazne za maloljetna lica. Potrebno je proširiti obaveze uprave zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, da prijave zatvorenike kod korištenja pogodnosti, nadležnim policijskim upravama (ne samo prvi put kada koriste pogodnosti), posebno kada se radi o povratnicima i određenim krivičnim djelima, koji mogu izazvati uznemirenje građana koji žive na tom području. Veliki broj pritvorenika i zatvorenika, bijegom pokušava da izbjegne procesuiranje i izdržavanje kazne, što nerijetko i uspijeva, dešava se zastara i itd. Ono što zabrinjava je činjenica da zakon nije na adekvatan način riješio obavezu osuđenog lice po odluci nadležnog suda da preda putne i lične isprave prije dolaska na izdržavanje zatvorske kazne. U praksi sud vrlo rijetko donosi ovakve odluke, pa osuđenici nesmetano mogu u toku bijega prijeći državnu granicu. Potrebno je da uprava Odjeljenja za zadržavajnje pri policijskim stanicama i osoblje u pritvorskim jedinicama radi na poboljšanju odnosa između lica koja su zadržana i pritvorenim licima.

 Postupak komunikacije između zadržanih lica, pritvorenika, zatvorenika i službenih lica treba biti transparentan.

Postupak komunikacije između zadržanih lica, pritvorenika, zatvorenika i službenih lica treba biti transparentan. Potrebno je educirati uposlenike o domaćem i međunarodnim instrumentima iz oblasti izvršenja krivičnih sankcija, poštivanja ljudskih prava i sloboda, KZ, ZKP i dr. Treba raditi na smanjenju broja zatvorenika, po jedan zatvorenik treba biti u jednoj ćeliji, gde će se obezbediti maksimalna sigurnost za sve, prevenirati i spriječiti nasilje koje se dešava između samih zatvorenika, gde jaki i moćni maltretiraju nemoćne. Zbog smanjenja procenta nasilja u penološkim ustanovama, među zatvorenicima, potrebno je vršiti odvajanje, premještanje, razmještanje zatvorenika i sl. , (naročito za određena krivična djela, npr. seksualni delikti). Individualnim sistemom će biti zaštićen i fizički i psihički integritet svakog zatvorenika. Tim prije što će oni moći preko dana da se druže, da obavljaju neke sportske i radne aktivnosti. U tom pravcu bi trebala da se kreće i reforma zatvorskog sistema. Potrebno je obezbijediti, kako zaštitu pojedinačno svakog zatvorenika, tako i spriječiti mogućnost izbijanja pobuna, ekscesa i incidentnih situacija. Da bi uspjeli u procesu resocijalizacije i rehabilitacije lica koja se nađu u penološkim ustanovama, neophodno je poboljšanje osnovnih životnih uslova što je nužna pretpostavka za kvalitetno djelovanje službi penoloških ustanova. Zbog prenatrpanosti zatvora, neophodno je izgrađivati nove, funkcionalne zatvore koji bi zadovoljili sve standarde. Takođe je neophodno da velike spavaonice, u kojima najčešće spavaju zatvorenici, budu promijenjene u manje (tipa 2 do 4 lica). Potrebno je osnivanje Povjereničke službe i stvaranje uslova za njihov neovisan rad. Potrebno je stvaranje materijalnih uslova za punu primjenu alternativnih sankcija i senzibilizacija javnog mnijenja.