Doc dr Arif Nani v ass Haris Hasi

Doc. dr Arif Nanić v. ass Haris Hasić, MA POJAM, KARAKTERISTIKE I SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA

POJAM PRAVNOG INSTITUTA PRAVA VLASNIŠTVA

POJAM PRAVNOG INSTITUTA VLASNIŠTVA � Pravni institut vlasništva je pravnim normama uređen skup društvenih odnosa koji se odnosi na pitanja pripadanja stvari kao objekta prava subjektima prava. � Jedna od centralnih ustanova pravnog sistema i poretka.

INDIVIDUALISTIČKO I KOLEKTIVISTIČKO POJMANJE VLASNIŠTVA Individualističko vlasništvo Kolektivističko vlasništvo

JAMSTVO ILI GARANCIJA VLASNIŠTVA

JAMSTVO ILI GARANCIJA VLASNIŠTVA � Pravni poredak daje jamstvo ili garanciju vlasništva subjektu prava koji je nositelj subjektivnog prava vlasništva koja se manifestuej u garanciji slobode od zahvata bilo da su isti od strane javne vlasti, odnosno od strane drugih subjekata prava, izvan određenog nivoa koji je ustavom, zakonom ili pravnim poslom dozvoljen.

PRAVO VLASNIŠTVA U USTAVU BIH � Član II – Ljudska prava i osnovne slobode � Stav 2. Međunarodni standardi – Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. � Protokol � Zaštita imovine Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s općim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni. �

ČLAN II STAV 3 USTAVA BIH POMINJE DA JE PRAVO NA IMOVINU JEDNO OD PRAVA KOJA SVA LICA NA TERITORIJI BOSNE I HERCEGOVINE UŽIVAJU.

ČLAN 17 ST. 2 ZAISP-A �Svako je dužan da se uzdržava o dpovrede prava vlasništva druge osobe.

Ustav i konvencija Ustav, konvencija i zakon Zakon • Zaštita od izvlaštenja • Zaštita od neprimjerenog opterećenja • Zaštita od samovlasti

POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U OBJEKTIVNOM SMISLU

POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U OBJEKTIVNOM SMISLU �Pravo vlasništva, u objektivnom smislu, je stvarno pravo koje svom nositelju – vlasniku – daje najpotpuniju, za svakog mjerodavnu privatnu pravnu vlast povodom stvari što je pravni poredak dozvoljava i jamči (garantuje).

�Pravo vlasništva je društvenoekonomski odnos, pretvoren u pravni odnos, u kojem snagom pravne norme određena stvar u cijelosti pripada određenom pravnom subjektu.

POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U OBJEKTIVNOM SMISLU � Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

ZAKONSKA DEFINICIJA POJMA PRAVA VLASNIŠTVA � Čl. 17. st. 1 ZSP �Vlasništvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njom raspolaže, a svakoga od toga prava isključi u granicama određenim zakonom.

NOTA BENE: PRAVO VLASNIŠTVA JE OGRANIČENO PRAVO

POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU

POJAM PRAVA VLASNIŠTVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU � Pravo vlasništva u subjektivnom smislu je konkretni skup prava ili ovlaštenja subjekta prava povodom konkretnog i jasno definisanog objekta prava prema drugim subjektima prava koji definišu pripadanje stvari subjektu prava, te koji definišu šta je dozvoljeno a šta nije dozvoljeno pravno relevantno djelovanje subjekta prava povodom tog objekta prava.

PRAVNA PRIRODA PRAVA VLASNIŠTVA Stvarno pravo Građansko pravo Privatno pravo Apsolutno pravo Ograničeno pravo Afirmativno ili pozitivno pravo Publicitetno pravo Prenosivo pravo Isključivo Teritorijalno ali gotovo univerzalno priznato pravo

KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA

NOTA BENE �Kao što ćemo imati prilike vidjeti kasnije, pravo vlasništva se sastoji od tačno određenog broja prava ili ovlaštenja. �Skup tih prava ili ovlaštenja se naziva sadržaj prava vlasništva.

KARAKTERISTIKE PRAVA VLASNIŠTVA Jedinstvenost Maksimalna dispozitivnost Isključivost Jednovrsnost Rekadentnost

JEDINSTVENOST PRAVA VLASNIŠTVA

JEDINSTVENOST PRAVA VLASNIŠTVA � Sadržaj prava vlasništva se ne može dijeliti na takav način da samo i isključivo pojedina subjektivna prava ili ovlaštenja koja čine sadržaj prava vlasništva budu prenešena na subjekt prava koji nije vlasnik. � Elementi koji čije sadržaj prava vlasništva se ne mogu odvojiti iz prava vlasništva da budu samostalna subjektivna građanska ili druga prava. � Ne može se odvojiti i osamostaliti ni jedno ovlaštenje vlasnika.

JEDINSTVENOST PRAVA VLASNIŠTVA � Pravo vlasništva se nikada ne može dijeliti po ovlaštenjima. � Pravo vlasništva može imati samo jednog (N. B. ) jedinstveno ovlaštenog subjekta. � Na jednoj stvari može biti samo jedno pravo vlasništva, odnosno ne može biti dva subjekta prava gdje su oba vlasnici (a ne suvlasnici).

MAKSIMALNA DISPOZITIVNOST

MAKSIMALNA DISPOZITIVNOST � “Kažeš li o kojoj stvari moja je, najviše je što si mogao reći. ” (Baltazar Bogišić – OIZ za Crnu Goru 1888. god. ) � Jedino pravo vlasništva obuhvata cjelokupnost ovlaštenja koja čine sadržaj prava vlasništva. � Vlasnik ima najveći obim prava povodom izvjesne stvari. � Jedino vlasnik može pravno potpuno raspolagati sa stvari poslovima inter vivos i mortis causa.

MAKSIMALNA DISPOZITIVNOST � Vlasnik može da uradi sa stvari šta god hoće, pod nebom i pod zemljom – dok god to što hoće da uradi sa stvari koja je njegovo vlasništvo nije zabranjeno zakonom ili pravom nekog drugog subjekta prava. � Pravo vlasništva nije neograničeno. � Ograničavanje prava vlasništva mora biti zasnovano na valjanoj pravnoj osnovi.

ISKLJUČIVOST PRAVA VLASNIŠTVA

ISKLJUČIVOST PRAVA VLASNIŠTVA � Vlasnik, kao nositelj subjektivnog prava vlasništva, može da zabrani svim drugim subjektima prava, bilo da su to druga prava ili fizička lica ili javna vlast, da izvršavaju prava odnosno ovlasti koje čine sadržaja prava vlasnšitva, odnosno da zabrani svim drugim licima, unutar granica, ometanje bilo fizičko ili pravno prava vlasništa kom je nosilac.

JEDNOVRSNOST PRAVA VLASNIŠTVA

JEDNOVRSNOST PRAVA VLASNIŠTVA � Postoji samo jedna vrsta prava vlasništva. � Postoji samo opće pravo vlasništva koje se sastoji od ograničenog skupa prava odnosno ovlaštenja koja čine sadržaja prava vlasništva. � Ne postoje posebne vriste prava vlasništva. � N. B. suvlasništvo, zajedničko vlasništvo, etažno vlasništvo nisu vrste prava vlasništva već se odnose privenstveno na subjekte nositelje prava vlasništva. � U feudalizmu su postojale dvije – vlasništvo vlastelina i vlasništvo kmeta.

VRSTE PRAVA VLASNIŠTVA U BIVŠOJ SFRJ �U bivšoj SFRJ postojala su tri oblika vlasništva : - društveno ( prvobitno se određivalo kao : državno), - privatno (skup imovinskih ovlašćenja koja pripadaju jednom titularu) i - lično vlasništvo (u pravnom smislu-ovo je bio oblik privatnog vlasništva jer se takođe izražavao kroz imovinska ovlašćenja jednog titulara - Razlika u odnosu na privatno vlasništvo je socijalno-ekonomske prirode u smislu da se radilo o vlasničkim ovlašćenjima nad ličnim dobrima � Pretvaranjem društvenoga vlasništva u pravo vlasništva uspostavljena je jednovrsnost prava vlasništva.

REKADENTNOST PRAVA VLASNIŠTVA

REKADENTNOST PRAVA VLASNIŠTVA Pravo vlasništva je ograničeno pravo. Ta ograničenja mogu biti propisana zakonom ili pravnim poslom. Zakon se može promjeniti. Pravni poslovi su po svojoj prirodi permutabilni. Dakle i ograničenje prava vlasništva se može mjenjati – bilo da se stvara veće ili manje ograničenje. � Rekadentnost, koja se naziva i elastičnost prava vlasništva jeste karakteristika prava vlasništva koja se manifestuje u tome da po smanjenju ograničenosti prava vlasništva, obim prava vlasništva koji je bio ograničen se vraća vlasniku bez poduzimanja nekog dodatnog postupka, automatski, čim otpadnu ograničenja. �

PREDMET ILI OBJEKT PRAVA VLASNIŠTVA

PREDMET ILI OBJEKT PRAVA VLASNIŠTVA Stvari • Pokretne • Nekretnine Entiteti pravno izjednačeni sa stvarima • Idealni dio stvari • Nematerijalizovani vrijednosti papri Osobe

SUBJEKTI PRAVA VLASNIŠTVA

FIZIČKA I PRAVNA LICA MOGU BITI NOSIOCI SUBJEKTIVNOG PRAVA VLASNIŠTVA.

NAPOMINJEMO – SVAKI SUBJEKT PRAVA SA PRAVNOM SPOSOBNOSTI MOŽE BITI NOSITELJEM PRAVA VLASNIŠTVA.

STICANJE VLASNIŠTVA STRANIH OSOBA � Član 15. � Sticanje vlasništva stranih osoba � (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strane fizičke i pravne osobe, osim ako je zakonom ili međunarodnim ugovorom drugačije određeno.

NAST. (2) Strane osobe stiču pravo vlasništva na nekretnini u Federaciji pod uvjetom reciprociteta, izuzev kada se pravo stiče naslijeđivanjem ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Pretpostavlja se da postoji reciprocitet. Listu zemalja s kojima ne postoji reciprocitet objavljuje Federalno ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, svake godine najkasnije do 31. januara. � (3) Strane osobe koje nemaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ne smatraju se stranim osobama prema ovom zakonu ako su rođeni u Bosni i Hercegovini ili su njihovi potomci. �

OGRANIČENJE STICANJA VLASNIŠTVA STRANIH OSOBA � � � � � Član 16. Ograničenja sticanja vlasništva (1) Strana osoba ne može biti vlasnik nekretnine na području, koje je radi zaštite interesa i sigurnosti Federacije, zakonom proglašeno područjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva. (2) Ako je strana osoba stekla pravo vlasništva na nekretnini prije nego što je područje na kojemu nekretnina leži proglašeno područjem iz stava 1. ovog člana, prestaje pravo vlasništva na toj nekretnini, a strana osoba ima pravo na

SADRŽAJ PRAVA VLASNIŠTVA

ČL. 17. ST. 1 ZSP �Vlasništvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njom raspolaže, a svakoga od toga prava isključi u granicama određenim zakonom.

PRAVA ILI OVLAŠĆENJE VLASNIKA � pravo posjedovanja (ius possidendi), � pravo upotrebe (ius utendi), � pravo korištenja (ius fruendi), � pravo raspolaganja (ius disponendi) i � pravo isključiti trećega (ius excludendi tertii). � USUS – Pravo korišćenja; FRUCTUS – Pravo upotrebe; ABUSUS – Pravo raspolaganja

PRAVO NA POSJEDOVANJE STVARI

PRAVO NA POSJEDOVANJE STVARI �O posjedu (kao pravnoj činjenici a ne subjektivnom pravu smo učili u prošloj lekciji) � Pravo na posjedovanje stvari je subjektivno građansko pravo subjekta prava povodom stvari kojoj je vlasnik da ima posjed na toj stvari. � Ovo pravo se sastoji od ovlaštenja vlasnika da traži da se stvar vrati u posjed mehanizmima zaštite prava vlasništva.

PRAVO KORIŠTENJA (I UPOTREBE)

KORIŠTENJE I UPOTREBA �S pravnog gledišta neplodonosna stvar se upotrebljava a plodonosna stvar s ekoristi. � Korištenje je širi pojam jer uključuje i ubiranje plodova bilo da su oni prirodni ili civilni plodovi. � ZSP poznaje izraz – koristi. � Korištenje jeste subjektivno građansko pravo vlasnika da sa stvari postupa na takav način koji je kompatibilan sa svrhom na koju je stvar namjenjena ali i na sve druge načine koji nisu protivne zakonu odnosno pravima trećih lica.

RASPOLAGANJE SA STVARI

RASPOLAGANJE SA STVARI Pravn o Faktičko

FAKTIČKO RASPOLAGANJE � Faktičko raspolaganje sa stvari je subjektivno građansko pravo vlasnika da stvar povodom koje ima pravo vlasništva može da troši ( u smislu smanjenja vrijednosti i umanjenja elemenata koji čine stvar) uništi, prepravi, preradi odnosno uradi druge stvari koje mogu dovesti do uništenja ili preinačenja stvari u pitanju.

PRAVNO RASPOLAGANJE � Pravno raspolaganje jeste subjektivno građansko pravo vlasnika stvari da slobodno disponira sa subjektivnim pravima kojima je nosilac povodom prava vlasništva na toj stvari. � Drugim riječima to je pravo vlasnika da povodom stvari ulazi u pravne odnose sa drugim subjektima prava

O PRAVU ISKLJUČENJA DRUGIH SUBJEKATA PRAVA IZ VRŠENJA UTJECAJA NA PRAVO VLASNIŠTVA JE BILO PRETHODNO RIJEČI.

PITANJA?

HVALA NA PAŽNJI!