Definiranje ishoda uenja u nastavnoj pripravi za nastavni

Definiranje ishoda učenja u nastavnoj pripravi za nastavni sat knjižnično-informacijskog obrazovanja Izabela Mlinarević, vanjska suradnica viša savjetnica za stručne suradnike školske knjižničare

Ovim ćemo stručnim skupom : • definirati ishode učenja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu školskoga knjižničara • formulirati nastavne jedinice iz knjižnično-informacijskog obrazovanja • izraditi nastavnu pripravu s ishodima učenja • analizirati zašto je tako dobro biti školski knjižničar!

Rad u knjižnici i ishodi učenja ?

Ishodi učenja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu školskih knjižničara

Ima li školski knjižničar pravo/obvezu na sate knjižnično-informacijskog obrazovanja? Knjižnično-informacijsko obrazovanje – međupredmetno područje

Školski knjižničari – što mi to uopće radimo? !

Nastavni plan i program za osnovnu školu (2006. ) • • • Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici obuhvaća: neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, stručno-knjižničnu te kulturnu i javnu djelatnost. Neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima u školskoj knjižnici strukturiran je po razredima i sadržajima, te zadaćama odgojnoobrazovnoga rada. Budući da školska knjižnica sve uspješnije usklađuje svoje zadaće i ciljeve s nastavnim i izvannastanim aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti korelacijom s bilo kojim područjem iz školskoga programa, jer svaki sadržaj može biti podloga za ostvarivanje ciljeva i zadaća čitalačkog i informacijskog opismenjavanja.

Nacionalni okvirni kurikulum (2011. ) Ciljevi međupredmetne teme Učiti kako učiti Učenici će: • razlikovati činjenice od mišljenja • znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, tražiti, procijeniti pouzdanost i služiti se informacijama iz različitih izvora (rječnici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji) • steći vještine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i doći do zajedničkih rješenja • steći znanja i vještine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice vremenom posvećenom učenju • znati odabrati određene tehnike i strategije učenja te procijeniti jesu li one dobre za učenike • razviti pozitivan stav prema stjecanju novog znanja i prema učenju općenito • biti osposobljeni za primjenu stečenoga znanja i vještina u različitim situacijama • preuzeti odgovornost za vlastito učenje i uspjeh postignut učenjem.

Ciljevi međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije Učenici će: • biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za određene situacije te vrednovati odgovarajuće izvore informacija • biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logičan, sažet i precizan način • razložno i učinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za: traženje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraživanje, obradbu i organizaciju, analizu i sintezu strukturiranih informacija, istraživanje, modeliranje i simuliranje različitih procesa i pojava u prirodi i društvu, rješavanje problema u različitim situacijama, stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala, učinkovito samostalno učenje služeći se računalom kao medijem, komunikaciju i suradnju s drugima • razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u društvu i njezinim posljedicama • razviti kritičan i misaoni stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih informacija te o pravnim i etičkim načelima interaktivnoga korištenja tehnologijama informacijskoga društva.

Školski knjižničar (2012. ) Školski knjižničar samostalno izrađuje program rada, poštujući zadane omjere: • 60 % odgojno-obrazovna djelatnost • 40 % stručna knjižnična, kulturna i javna djelatnost i stručno usavršavanje. … Znajući da su unutar djelatnosti školske knjižnice odgojno-obrazovni sadržaji zastupljeni i do 70 %, važno je pratiti nove generacije diplomiranih knjižničara i usvajanje ovih znanja. .

Standard za školske knjižnice (2014. ) Članak 2. Školska knjižnica je informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole. Sadržaj školske knjižnice čini organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe koja, uz mogućnost pristupa elektroničkim izvorima informacija i stručni rad knjižničnog osoblja, služi zadovoljavanju informacijskih, obrazovnih, stručnih i kulturnih potreba korisnika. Program školske knjižnice sastavni je dio školskog kurikula i uključen je u nastavni proces i učenje. Članak 3. Djelatnost školske knjižnice ostvaruje se kao: - odgojno-obrazovna djelatnost - stručna knjižnična djelatnost - kulturna i javna djelatnost.

Članak 6. Rad s učenicima obuhvaća: - organizirano i sustavno upućivanje i poučavanje učenika o radu i korištenju školske knjižnice - razvijanje čitalačkih sposobnosti učenika, te stvaranje i njegovanje čitateljskih navika - upućivanje u način i metode rada na istraživačkim zadaćama uz upotrebu izvora informacija na različitim medijima, poučavanje za samostalno učenje - poučavanje učenika informacijskoj pismenosti - organizacija nastavnih sati u knjižnici i izvan nje u svrhu realizacije programa knjižničnog odgoja i obrazovanja - organizacija i sudjelovanje u provedbi školskih projekata i programa - razvijanje kompetencije učenja.

ISHODI UČENJA

KOMPETENCIJE I ISHODI UČENJA prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2009. ) Uvođenje kompetencijskog pristupa i naglašavanje ishoda učenja novost je koja mijenja pristup dosadašnjem planiranju i programiranju odgojno-obrazovnog procesa, a predstavlja osnovu za uvođenje svake pojedine kvalifikacije. Ishodi učenja u HKO-u prikazuju se i vrednuju kroz znanja i vještine, te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

KOMPETENCIJE I ISHODI UČENJA prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (2009. ) • Znanje (engl. Knowledge) označava skup stečenih i povezanih informacija. U HKO-u znanje se odnosi na činjenično i teorijsko znanje. • Vještine (engl. Skills) označavaju skup primjene znanja i upotrebe unaprijed poznatih načina rada u izvršenju zadaća i rješavanju problema. U HKO-u vještine se odnose na spoznajne (logičko i kreativno razmišljanje), psihomotoričke (fizička spretnost, te upotreba metoda, instrumenata, alata i materijala) i socijalne (stvaranje i razvijanje međuljudskih odnosa) vještine. • Kompetencije (engl. Competences) označavaju skup znanja i vještina, te pripadajuću samostalnost i odgovornost. Kompetencije se prikazuju kroz znanja, primjenu tih znanja, te njihovu postignutu primjenu. Postignuta se primjena odnosi na uvjete u kojima se postiže primjena konkretnih znanja i vještina, uključujući prostorne, vremenske i druge uvjete. • Ishodi / rezultati učenja (engl. Learning Outcomes) su znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla učenjem i dokazuje nakon postupka učenja.

Važnost ishoda učenja za učenike Ishodi učenja učenicima pružaju: • jasnu i konkretnu sliku što se od njih očekuje da će znati i umjeti na kraju, pojedinog nastavnog sata/teme/cjeline – na kraju obrađene nastavne cjeline učenicima treba u pisanom obliku predočiti očekivane ishode • jasan okvir koji usmjerava njihovo učenje, • jasan okvir za praćenje i vrednovanje vlastitog napretka.

Važnost ishoda učenja za učitelje, nastavnike, stručne suradnike Pružaju temelj za: • preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na postignuća učenika • pomoć u izboru i strukturiranju sadržaja (izboru oblika rada i nastavnih metoda koje će primjenjivati, u određivanju aktivnosti koje će učenici ostvarivati) • pomoć u oblikovanju ispitnih zadataka za vrednovanje uspjeha učenika i uvida u njihovo napredovanje • vrednovanje realizacije obrazovnih standarda ili kurikuluma.

Ishodi učenja za roditelje Ishodi učenja daju roditeljima: • jasnu sliku o tome koja znanja, vještine i stavove njihovo dijete treba razviti • vodič u prepoznavanju stečenih kompetencija djeteta.

TAKSONOMIJA ZNANJA I ISHODI UČENJA • Bloomova taksonomija znanja (1959. ) • Revidirana Bloomova taksonomija (1990. ) – Anderson i Krathwohl

Nemjerljivi glagoli! znati, razumjeti, voljeti, željeti, upoznati, smatrati, usvojiti, shvatiti, spoznati, zapamtiti, steći znanja, naučiti, cijeniti, osvijestiti, ovladati SUBJEKTIVNO (općenito, apstraktno) OBJEKTIVNO (specifrično, konkretno, operacionalizirano) Znati referentnu građu. Među navedenim vrstama knjižne građe prepoznati 3 primjera referentne građe. Naučiti najvažnije dijelove knjige. Objasniti od kojih se dijelova sastoji knjiga i znati ih pokazati na primjeru. .

U revidiranoj Taksonomiji autori povezuju vrstu znanja koje se treba steći (dimenzija znanja) i kognitivne procese za stjecanje različitih vrsta znanja (dimenzija kognitivnih procesa). Znanje može biti činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno. DIMENZIJA KOGNITIVNIH PROCESA DIMENZIJA ZNANJA dosjetiti se Činjenično Konceptualno shvatiti primijeniti analizirati prosuđivati stvarati procijeniti uporabu rječnika i pravopisa imenovati opisati koristiti dijelove priručnu rječnike i priručne građu pravopise građe izraditi rječnik Proceduralno Metakognitivno

Kako to učiniti sami? !

Literatura: 1. Andrilović, Vlado; Čudina-Obradović Mira. 1996. Psihologija učenja i nastave. Školska knjiga. Zagreb. 2. Dryden, Gordon; Vos, Jeanette. 2001. Revolucija u učenju. Educa. Zagreb. 3. Kovačević, Dinka; Lovrinčević, Jasmina. 2012. Školski knjižničar. Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 4. Nacionalni okvirni kurikulum : za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. 2011. Ur. Fuchs, Radovan; Vican, Dijana; Milanović Litre, Ivan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. 5. Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Ur. Vican, Dijana; Milanović Litre, Ivan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. 6. Beljo-Lučić, Ružica i dr. 2009. Hrvatski kvalifikacijski okvir : uvod u kvalifikacije. Vlada Republike Hrvatske - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb. 7. Standard za školske knjižnice http: //www. hkdrustvo. hr/clanovi/alib/datoteke/file/novosti/Novi_Standard_za_skolske_knjiznic e_2013_za_javnu_raspravu. pdf (pristupljeno 25. rujna 2014. ) 8. Primjena Bloomove taksonomije znanja u nastavi www. azoo. hr/images/razno/E. _Nimac. doc (pristupljeno 1. 10. 2014. )

HVALA NA POZORNOSTI!