Psihologija pamenja Zaboravljanje uinak uenja koliina uenja KRIVULJE

Psihologija pamćenja Zaboravljanje

učinak učenja količina učenja KRIVULJE UČENJA (različite vrste materijala/uvjeti učenja)

d broj ponavljanja 1. dan vrijeme potrebno da se materijal 2. dan ponovo nauči • Veza učenja i upamćivanja je više-manje linearna. Kako je s zaboravljanjem? • Veza učenja i zaboravljanja? – konstantno (linearno) ili ne?

KRIVULJA ZABORAVLJANJA • Ebbinghaus – 169 lista od 13 besmislenih slogova • svaku liste se ponovo dosjećao+učio u intervalu između 20 minuta i 31 dan • uvijek ima nekog zaboravljanja • jasna veza zaboravljanja i protoka vremena • mjera zaboravljanja: – vrijeme potrebno da se lista ponovo nauči

Zaboravljanje je u početku brzo, zatim postupno usporava – brzina Z. vjerojatnije logaritamska, nego linearna

Trag pamćenja – engram • neuralna pojava jednog sjećanja (Semon, 1904) • Karakteristike tragova pamćenja: 1) propadanje - s vremenom 2) učvršćivanje - što su stariji više se odupiru daljnjem propadanju “Ako u nekom trenutku postoje dva jednako jaka traga pamćenja, trajniji i kasnije zaboravljen bit će stariji od ta dva traga. ”

Pamćenje/ ZABORAVLJANJE DOGAĐAJA • Većina istraživanja: – ograničen set materijala – rijetka istraživanja retencije duže od 1 mjeseca • A kad stvarni događaj treba pamtiti duže od 1 mjesec? – problem istraživanja • točnost odgovora ispitanika/provjera točnosti? • Što ste radili na današnji dan pred 5 godina ? !? • Mogućnost za istraživanje: – svima važni događaji!

Pamćenje/ ZABORAVLJANJE VAŽNIH DOGAĐAJA • dosjećanje & prepoznavanje vijesti unazad 30 godina • pobjednici konjskih utrka ili imena TV emisija • Rezultati: – znatna količina zaboravljanja – mlađi ljudi bolje od starijih pamte nedavne i davne događaja – problem: slabo naučeni materijali

Pamćenje/ ZABORAVLJANJE SADRŽAJA ŠK. PREDMETA • različite vrste materijala se različito dobro pamte. – zaboravljanja lica/imena • kontinuiran pad 30 godina – zaboravljanja stranog jezika • u početku pada pa stane (“permstore”) – Zaboravljanje sadržaja kolegija: • statistika se najbolje pamti!

PAMĆENJE VJEŠTINA? • pilotiranje – nakon 9 -24 mjeseca gotovo nepromijenjeno • “Ne-zaboravljanje” nije tipično za sve vještine. Zašto? Ima li različitih vještina?

• Zatvorena vještina • npr. pilotiranje, bicikl – kontinuirana vještina, jedna aktivnost je – znak za dosjećanje sljedeće aktivnosti – vještina zatvorene petlje • Otvorena vještina • npr. daktilografija – svaki pritisak na tipku označava odvojeni odgovor na odvojeni podražaj • Puno vještina kombinacija otvorenih i zatvorenih – često su u kombinaciji s točnim deklarativnim znanjem

• pružatelji prve pomoći • sniman učinak i davan feedback – retencija mjerena različitim mjerama između 3 mjeseca i 3 godine – veliko zaboravljanje – unutar 1. godine procijenjena količina preživjelih: 100% - 15%!!! – vještina zahtijeva redovit trening i osvježavanje

Pamćenje/ ZABORAVLJANJE LICA I IMENA • Pamćenje imena i lica srednjoškolskih kolega • prepoznavanje – lica/imena među distraktorima ostaje jako dobro kroz period od 30 godina • dosjećanje – imena bez pomoći, ili čak uz pomoć slike, je lošije (više zaboravljanja) • U obje situacije pamćenje dodatno slabi nakon 50 godina – implicira povezanost zaboravljanja s dobi i općim slabljenjem kognitivnih kapaciteta

TEORIJE ZABORAVLJANJA 1. Problem kodiranja 2. Propadanje traga pamćenja nemogućnost pronalaženja traga 3. Interferencija 4. Motivirano zaboravljanje

TEORIJE ZABORAVLJANJA 1) Propadanje traga pamćenja ili 2) Interferencija Što je točno? 1. Ako trag pamćenja propada, na osnovi proteklog vremena se može predvidjeti količina upamćenog. – Duži interval, veće zaboravljanje. 2. Ako zaboravljanje uzrokuje interferencija, ključan faktor su događaji u međuvremenu. – Više interpoliranih događaja, veće zaboravljanje.

• • DOGAĐAJI ILI VRIJEME? rugby igrači • navesti imena timova s kojima su igrali • variran broj i vrijeme umetnutih događaja • igrač propusti 1 -2 utakmice • Rezultat: vrijeme manje važno za zaboravljanje - ključan broj utakmica • tj. broj događaja • Zaboravljanje ovisi o interferenciji više nego o propadanju traga. • barem u ovoj situaciji

POTVRDA TEORIJE INTERFERENCIJE H: izbjegne li se interferencija - nema zaboravljanja? !? – testiranja na žoharima • retencija između 10 minuta i 24 sata – imobilizirani : pokretni = 25%: 75% zaboravljanja Ljudi u slučajevima reducirane interferencije: • “Uče navečer” - 24 h kasnije bolja retencija nego kod “uče ujutro” – jer spavanje= manje događaja • “Uče ujutro” pa spavanje - isto lošija retencija nego kad “uče navečer” – Postavlja se pitanje - je li konsolidacija pamćenja bolja noću?

RETROAKTIVNA INTERFERENCIJA • zaboravljanje starog uzrokovano novim materijalom – interferencija unazad • povećava se kako raste količina novog – najdrastičnija kod dosjećanja slabih tragova pamćenja PROAKTIVNA INTERFERENCIJA • staro onemogućava učenje novog – primjer: vijesti • PI i RI odražavaju interakciju naših iskustava – što su iskustva sličnija veća je vjerojatnost njihove interakcije – Interakcija korisna kad se novo nadograđuje na staro

Motivirano zaboravljanje? • supresija i represija

Pristup dubina procesiranja (Craik & Lockhart, 1972) LOP efekt