METODA ZA PRIPREMU ISHODA UENJA Vlado Mileki Sonja

METODA ZA PRIPREMU ISHODA UČENJA Vlado Milekšič & Sonja Sentočnik SUSRET S PROJEKTNIM TIMOVIMA ZA IZRADU UKUPNIH JEZGRA Mostar, 21. - 22. 03. 2013

Zašto ishodi učenja? • Kad govorimo o ishodima učenja to znači da govorimo o kompetenčnom pristupu oblikovanja kurikuluma (zajedničkih jezgri i NPP) • Kod kompetenčnog kurikularnog pristupa u prvi plan dolaze ishodi učenja - ono što svi učenici tijekom školovanja trebaju naučiti, što trebaju znati i umjeti, koje vrijednosti prihvaćati. • Ovakav pristup obrazovanju širi je od pristupa koji školu shvaća kao mjesto usvajanja znanja i prenošenja činjenica. Nasuprot tome, kurikulum naglašava da je škola mjesto cjelovitog osobnog i socijalnog razvoja učenika.

• Dvije promjene paridigme: Od podučavanja k učenju i Od orijentacije na ulaz (input), k orijentaciji na izlaz (output) • Promjena od podučavanja na učenje znači, da se žarište u obrazovanju odmaklo od učitelja kao dominantne figura u obrazovanju i pomaklo prema učeniku kao središnjem protagonistu svake obrazovne, didaktičke i metodološke razine. • Drugi je pomak perspektive i stajališta od orijentacije na ulaz, k orijentaciji na izlaz. Dok su dosad u središtu pozornosti bile metode i sadržaji nastavnih jedinica prema onome kako su postavljeni u nastavnom programu (syllabus) i kurikulumu, sad se čine napori prema tome da se opiše ono što bi trebalo biti postignuće na kraju procesa učenja. Identificiraju se kompetencije, područja znanja, sposobnosti i vještina koja učenik mora imati na kraju, a pitanja kako će učenik to postići – kojim specifičnim sadržajima, kojim oblicima učenja i u kojem vremenu – postaju sekundarnima.

Terminologija • Kompetencije (šire) predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih, intelektualnih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti koje omogućuju pojedincu da aktivno i efikasno djeluje u specifičnoj situaciji. • Kompetencije se kontinuirano razvijaju tijekom svih perioda obrazovanja. • Kompetencije (uže) predstavljaju kombinaciju znanja i njegove primjene (vještina), stavova i odgovornosti koje opisuju ishodi učenja obrazovnog programa.

Kompetencije sadrže: – Znanja (činjenička i teorijska) – Vještine (spoznajne, psihomotoričke, socijalne) – Stavovi (Samostalnost, odgovornost, …) • Znanja se odnose na činjenična i teorijska, odnosno na stečene zasebne informacije te njihovo povezivanje. Stečene informacije mogu biti pojmovi, njihove definicije te druga znanja koja sama po sebi ne otvaraju jednoznačnu mogućnost stvaranja novih informacija na temelju ograničenoga broja postojećih informacija. Povezivanje zasebnih informacija može se odnositi na različite teorije, modele te druga znanja kojima se otvara mogućnost jednoznačnoga stvaranja novih zasebnih informacija.

• Vještine se dijele na spoznajne (logičko i kreativno mišljenje), psihomotoričke (fizička spretnost te upotreba metoda, instrumenata, alata i materijala) i socijalne vještine. Vještine se odnose na sve ono što omogućava primjenu znanja (činjeničnih i teorijskih), bez obzira odnosi li se ta primjena na brzinu i količinu obrade informacija, odlučivanja ili fizičke reakcije, kao i ponašanja i odnose s drugima unutar različitih društvenih skupina, ili kombinaciju različitih vještina • • Stavovi (kompetencije u užem smisli, lične kompetencije npr. samostalnost i odgovornost) označavaju postignutu primjenu nekih konkretnih znanja i vještina. To znači da ako neka osoba ima određeni skup činjeničnih i teorijskih znanja (odgovarajućega profila, razine i obujma), te spoznajne, psihomotoričke i socijalne vještine (opet u nekoj određenoj strukturi, složenosti i količini), tada kompetencije u užem smislu označavaju pravo na pripadajuću samostalnost koja dalje uvodi odgovaraju u pripadnost razini za odgovornost, i obratno.

Metoda definiranja ishoda učenja 1. 2. 3. 4. 5. Definiramo područja Definiramo unutar svakog područja oblasti Definiramo komponente pojedinih oblasti Definiramo obrazovne periode Definiramo izhode učenja po obrazovnim periodima za oblasti i komponente 6. Za ishode učenja definiramo indikatore • To ne znači da će sva područja imati sve nabrojane strukturne elemente!

Definiranje područja • Polazišta za određivanje područja: • Europski okvir ključnih kompetencija (komuniciranje u materinskom jeziku, komuniciranje na stranim jezicima, matematička kompetencija i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji, informatička pismenost, učenje kako učiti, društvene i građanske kompetencije, samoinicijativa i poduzetničke kompetencije, kulturna svijest i kulturno izražavanje) – (životne vještine) • Okvir ključnih kompetencija Bosne i Hercegovini (jezičko komunikacijske kompetencije u materinskom jeziku, jezičko matematička kompetencija u stranom jeziku, matematička pismenost i kompetencije u nauci i tehnologiji, informatička pismenost, učiti kako se uči, društvene in građanske kompetencije, samoiniciativa i poduzetničke kompetencije, kulturna svijest i kulturno izražavanje, kreativno produktivna kompetencije i tjelesno zdravstvena kompetencija) • Analiza kurikuluma usporedivih država • Tradicija (Analiza postojećih NPP) • … • Zašto definiramo područja?

Obrazovna područja Na tim polazištima je Agencija definirala 8 obrazovnih područja: 1. Jezičko komunikacijsko 2. Matematičko 3. Prirodoslovno 4. Društveno-humanističko 5. Tehnika i informatičke tehnologije 6. Umjetničko 7. Tjelesno i zdravstveno 8. Kroskurikularno (informatička pismenost, učenje kako učiti, društvene i građanske kompetencije, samoinicijativa i poduzetničke kompetencije)/prožimajuće teme

Obrazovna područja - primjer Područje – organiziran koherentan konceptualni sistem znanja u najširem smislu te riječi.

Opće/ključne kompetencije • Kompetencije bi nam trebale omogućavati da kroz cjeloživotno učenje uspješno živimo i radimo. • Za to da radimo (npr. da popravimo auto) trebamo još nešto osim ključnih kompetencija – stručne kompetencije. • Opće/ključne kompetencije (eng. key/generic competences) trebaju posjedovati svi koji završe određenu razinu obrazovanja, bez obzira na znanost ili struku kojom se bave (npr. znanje stranog jezika, primjena znanja u praksi, informatička ili informacijska pismenost). Opće/ključne kompetecije definiramo u područijima.

Stručne kompetencije • Stručne kompetencije (eng. subject specific competences) definiraju se za svaku struku i u tom su smislu uže. Stručne kompetencije povezane su s određenim stručnim (stručno i akademsko) područjem i svojstvene su pojedinom programu. U području stručnih kompetencija neophodan je dijalog i usuglašavanje unutar određene struke, radi međusobne prepoznatljivosti kurikuluma i priznavanja dijelova završnih kvalifikacija prilikom mobilnosti učenika odnosno studenata. Usuglašavanje ne podrazumijeva izradu identičnih kurikuluma, planova i programa, već se odnosi na zajedničko definiranje izlaznih općih i stručnih kompetencija na prihvatljivoj razini učinka (društveno prihvatljiva razina). • Stručnih kompetencija je puno, više nego zanimanja. Stručne kompetencije definiramo u standardima zanimanja.

Polazišta za izradu kurikuluma Polazište za izradu različitih kurikuluma (općih i stručnih škola) su opće kompetencije (razrađene u područijima) i stručne kompetencije (razrađene u standardima zanimanja). Zajednička jezgra Opće obrazovanje • Opće/ključne kompetencije – područja – ishodi učenja područja po oblastima i komponentama na kraju programa - ishodi učenja po obrazovnim periodima sa pripadajućim indikatorima (Opisati kako će se očekivani ishodi učenja moći mjeriti) Stručno obrazovanje • Stručne kompetencije – standarda zanimanja – komponente – ishodi učenja sa pripadajućim indikatorima (Opisati kako će se očekivani ishodi učenja moći mjeriti)

Polazišta za izradu kurikuluma Nastavni planovi i programi Opće obrazovanje • Ishodi učenja po obrazovnim periodima sa pripadajućim indikatorima (Opisati kako će se očekivani ishodi učenja moći mjeriti) – nastavni plan – ishodi učenja po nastavnim programima Stručno obrazovanje • Ishodi učenja sa pripadajućim indikatorima (Opisati kako će se očekivani ishodi učenja moći mjeriti) – nastavni planovi i programi – ishodi učenja po nastavnim programima Predmetni kurikulum • Opće i stručno obrazovanje • Ishodi učenja po nastavnim programima - ishodi učenja nastavnih jedinica - sadržaji i nastavne cjeline, metode poučavanja, metode ocjenjivanja

Definiranje oblasti • Terminologija • Oblast - Organizirani koherentan sklop znanja, vještina i stavova u sklopu određenog područja • Metoda definiranja oblasti • Analiza područja sa ciljem određivanja temeljnih koncepata • Analiza postojećih NPP sa ciljem određivanja temeljnih koncepata • Analiza uporedivih država sa ciljem određivanja temeljnih koncepata • Sažimanje detektiranih koncepata u čim manji broj oblasti • Određivanje oblasti područja • Evaluacija sa ciljem ustanoviti da li su svi koncepti » pokriveni « sa definiranim oblastima • Zašto definiramo oblasti?

• Primjer 1: • Oblasti • • • Struktura okoline Informacije i komunikacija Živi organizmi) Fizičke pojave) Proizvodi i usluge) Zemlja u okruženju) Primjer 2: Oblasti: • • Zemlja Energija i promjene Život i životni procesi Prirodni i prerađeni materijali

Definiranje komponenta Terminologija • Komponente su razgrađena znanja, vještine i stavovi koji su značajni (definiraju) pojedinu oblast • Metoda definiranja komponenata – Analiza oblasti sa ciljem definirati » različita znanja « koja sastavljaju pojedinu oblast (sjetimo se strukture kompetecija: znanja, vještine i stavovi) – Analiza postoječih nastavnih planova i programa sa ciljem definirati » različita znanja « unutar pojedinih oblasti – Analiza uporedivih država – Sažimanje detektiranih » različitih znanja « u čim manji broj – Pomoć već izrađenih taksonomija (npr. Bloomova, Marzanova, Gagneova, SOLO taksonomija itn. ) – Evaluacija sa ciljem ustanoviti da li komponente » iscrpe « sva različita znanja u svim oblastima na svim razinama obrazovanja • Zašto definiramo komponente?

Primjer taksonomije (Bloom 2001): Dimenzije/komponente znanja kognitivnog područja: • Činjeničko znanje – poznavanje terminologije – poznavanje elemenata i detalja • Konceptualno znanje – znanje klasifikacija i kategorija – znanje principa i generalizacija – znanje teorija, modela i struktura • Proceduralno znanje – psihomotoričke vještine – kognitivne vještine – kriteriji za izbor odgovarajućih vještina za rješavanje problema • Metakognitivno znanje – strateško znanje – znanje o kognitivnim vještinama u kontekstu – samokritičnost (svjesnost o vlastitom znanju)

Afektivna i psihomotorična taksonomija • Afektivno područje: – – – prihvaćanje reagiranje usvajanje vrijednosti organiziranje vrijednosti integritet / usvajanje sustava vrijednosti • Psihomotoričko područje: – percepcija/moć zapažanja (učenik upotrebljava osjetila kao vodstvo u motoričkim aktivnostima) – spremnost (učenik je mentalno, emotivno i fizički spreman za aktivnost) – vođeni razgovor (učenik oponaša i razvija vještine (vježba) često diskretnim koracima) – automatiziran odgovor (učenik s povećanom efikasnošću, sigurnošću i okretnošću izvršava radnje) – složena operacija (automatizacija – učenik automatizirano izvršava radnje) – prilagodba (učenik prilagođava vjesštine problemskoj situaciji) – organizacija / stvaranje (učenik stvar nove obrazce za posebne situacije ili slučajeve)

Definiranje obrazovnih perioda • To je definirano u okvirnim zakonima – – – Predškolski odgoj Prvi period OŠ Drugi period OŠ Treći period OŠ Srednje stručno obrazovanje Gimnazija • Nadležnosti su isto tako zakonsko definirane na slijedeći način: – – – Planiranje kurikuluma izvodi se na sljedećim razinama: razina države (zajednička jezgra) - APOSO regionalna razina (nastavni planovi i programi) – PZ/ZŠ razina škole (kurikulum škole) - škole razina predmeta (predmetni kurikulum) - učitelji

Definiranje izhoda učenja i indikatora / pokazatelja • Terminologija • Ishodi učenja su izjave/iskazi u kojima se navodi što bi učenik trebao znati, razumjeti i/ili učiniti – pokazati nakon što završi određeni proces učenja, kao rezultat aktivnosti učenja. – Što se od učenika očekuje? – U vezi s čim i u kojem kontekstu? – Kako će se to provjeriti? • Indikatori su primjeri ponašanja/aktivnosti učenika koji pokazuju stupanj dostizanja ishoda učenja. Indikator pokazuje i opisuje razvijenost spretnosti, znanja i razumjevanja određene oblasti odnosno komponente. – Šta će na kraju perioda učenici moći? - ishodi učenja – Kako ćemo znati jesu li to postigli? - indikatori

Kriteriji za formuliranje/pisanje ishoda učenja • Ishodi učenja opisuju ishode, a ne proces učenja, • Svaki ishod počinje aktivnim glagolom koji odražava nivo traženog učenja, • Ishodi treba da budu napisani u smislu onoga što je kandidat u stanju da demonstrira, • Treba da odražavaju znanje, vještine i stavove (samostalnost i odgovornost) u odgovarajućoj razmjeri, • Jezik korišćen za pisanje ishoda učenja treba da bude razumljiv i jasan. Izbjegavati stručne izraze! • Ishodi učenja mogu se odnositi na razdoblje obrazovanja (prvi ciklus ili drugi ciklus), na samo jedan predmet ili na modul. Ishodi učenja pojedinih predmeta doprinose ishodima učenja cjelokupnog programa (ciklusa).

Definiranje ishoda učenja • Taksonomije i glagoli

Primjer

Kako napisati ishode učenja za opće obrazovanje • • Definirati oblasti i komponente pojedinih oblasti Razraditi ishode učenja koji su definirani za kraj gimnazijskog programa na ishode učenja u pojedinim obrazovnim periodima po oblastima i komponentama zajedno sa pripadajućim indikatorima (Opisati kako će se očekivani ishodi učenja moći mjeriti) (ZAJEDNIČKA JEZGRA) Kritički osvrt – Provjeriti fokusiranost ishoda učenja (razlikovanje od ciljeva i sadržaja) – Provjeriti jesu li ishodi učenja jasno i razumljivo opisani (glagoli, …) – Provjeriti razliku između procesa učenja (aktivnosti) i rezultata tih aktivnosti – Pojasniti nejasne ishode – Ograničiti broj definiranih ishoda učenja (po potrebi integrirati više manjih, preraditi i preformulirati) Provjera ostvarivosti – Provjeriti mogućnost mjerenja, ocjenjivanja – Procjeniti opterečenje učenika – Provjeriti povezanost sa drugim područjima, oblastima, komponentama, moguće ponavljanje, …

Kako napisati ishode učenja za stručno obrazovanje • • • Izraditi standard zanimanja (u sudjelovanju socialnih partnera) Definirati komponente na osnovu ishoda učenja u standardu zanimanja Definirati ishode učenja i pripadajuće indikatore za svaku komponentu (ZAJEDNIČKA JEZGRA) Kritički osvrt – Provjeriti fokusiranost ishoda učenja (razlikovanje od ciljeva i sadržaja) – Provjeriti jesu li ishodi učenja jasno i razumljivo opisani (glagoli, …) – Provjeriti razliku između procesa učenja (aktivnosti) i rezultata tih aktivnosti – Pojasniti nejasne ishode – Ograničiti broj definiranih ishoda učenja (po potrebi integrirati više manjih, preraditi i preformulirati) Provjera ostvarivosti – Provjeriti mogućnost mjerenja, ocjenjivanja – Procjeniti opterečenje učenika – Provjeriti povezanost sa drugim područjima, oblastima, komponentama, moguće ponavljanje, …

1. Pregled ishoda učenja za pismenost: – Značaj konceptualnog značenja hierarhije i njenih elemenata

I. Metoda za pripremu ishoda učenja po područjima (nastavak) Konceptualno značenje hierarhije in njenih elemenata: PODRUČJE OBLASTI KOMPONENTE ISHODI UČENJA POKAZATELJI (INDIKATORI)

PRIMJERI

SAD zajednička jezgra (common core standards)= DIZANJE RAZINE PISMENOSTI JEZICI Čitanje – progresivno povečavanje kompleksnosti tekstova, različiti izvori (obvezno: klasična literatura, osnovni dokumenti SAD, informacijski tekstovi različitih sadržaja i područja – ne spisak, nego uzorci tekstova); Pisanje – upotreba logičnih argumenata na osnovu dokaza, istraživačko pisanje (od kraćih projekata do dugotrajnijih istraživanja – analiza i prezentacija rezultata) – modeli uradaka učenika – služe jim za određivanje razine zahtjevnosti; Jezik – širjenje rječnika, nianse u smislu, upotreba formalnog i neformalnog jezika, primjernog različitim prilikama, navikama i običajima Usmeno izražavanje (govor) …, Slušanje …, Mediji i tehnolog.

SAD STRANI JEZICI (Alignment of the National Standards for Learning Languages with the Common Core State Standards Performance Expectations) čitanje, pisanje, usmeno izražavanje, slušanje (strands=oblasti) u svrhu KOMUNIKACIJE i sljedećih ciljeva učenja jezika: KULTURA, POVEZANOST, USPOREĐIVANJE, ZAJEDNICE Tipi komunikacije: • Međuosobna komunikacija (usmeno izražavanje + slušanje + čitanje) • Interpretativna komunikacija (čitanje, slušanje, perspektiva) • Prezentacijska komunikacija (pisanje, usmeno izražavanje, vizualno reprezentiranje) STUPNJEVI ZAHTJEVNOSTI (3): „novice (početni stupanj, ne ozirajuči se na starost), intermediate, advanced“

STRANI JEZICI - P I S M E N O S T INTERPRETATIVNA (=TIP KOMUNIKACIJE) ČITANJE (=OBLAST) KLJUČNE IDEJE I DETALJI (=KOMPONENTA PISMENOSTI) ISHODI UČENJA – za pismenost POKAZATELJI – za strane jezike 1. Pozorno čita tekst u cilju razumevanja … 2. 1. Iskazuje razumevanje avtentičkih audio i vizuelnih tekstova. 2. Istražuje, primerja i reflektira prakse, produkte i perspektive ciljne (pojedine) kulture. 3. ISHODI UČENJA PO STUPNJEVIMA ZAHTJEVNOSTI NOVICE INTERMEDIATE Određuje glavne ideje u pripovedima sa znanim temama … i predvidljivim kontekstom … ADVANCED Analizira gl. ideje i značajne detajle razprava i prezentacija o sadašnjim in preteklim događajima iz ciljne kulture. ….

SINGAPUR www. moe. gov. sg ENGLESKI KAO MEDIJ POUČAVANJA English Syllabus (Primary and Secondary) Areas of Language Learning (oblasti): • • • Listening and *Viewing Reading and Viewing Speaking and *Representing Writing and Representing Grammar Vocabulary Slušanje, čitanje i perspektiva = receptivne vještine (stvaranje smisla iz ideja informacija); Govor i pisna reprezentacija = produktivne vještine (kreacija smisla) Gramatika i rječnik – konstituiraju znanje o jeziku, koje je nužno za aplikaciju receptivnih i produktivnih vještina za učinkovito komunikacijo.

Opći ishod By the end of Secondary education, pupils will be able to communicate effectively in English as a result of their development in all the areas. = UČINKOVITA KOMUNIKACIJA Splošni ishodi po područjima: Listen, read and view critically and with accuracy, • understanding and appreciation a wide range of literary and informational/ functional texts from print and non-print sources. • In the course of listening, reading and viewing widely a range of multimodal texts and text forms, pupils will gain a better understanding of our cultural values and National Education themes, and engage in Social and Emotional Learning (SEL), where applicable. Speak, write and represent in internationally acceptable English (Standard English) that is grammatical, fluent, mutually intelligible and appropriate for different purposes, audiences, contexts and cultures • Pupils will speak, write and represent for creative, personal, academic and functional purposes by using language in a sustained manner (e. g. , in speech and writing) and by representing their ideas in a range of multimodal texts and text forms. Our most able pupils will do so with increasing ease and inventiveness at higher levels of proficiency. Grammar and Vocabulary (Knowledge about Language) • understand use internationally acceptable English (Standard English) grammar and vocabulary accurately and appropriately as well as understand how speakers/ writers put words together and use language to communicate meaning and achieve impact. .

AREAS OF LANGUAGE LEARNING (područja) Npr. Slušanje i gledanje FOCUS AREAS (oblasti) Pozitivne dispozicije (1) Vještine i strategije S&G (2) Opseg S&G (3) LEARNING OUTCOMES (ishodi) LO 1 Demonstrira pozitivan odnos do S&G tako da je pažljiv i izkazuje razumjevanje LO 2 Upotrebljava *odgovarajuće vještine i strategije za procesiranje smisla LO 2 Upotrebljava *odgovarajuće vještine i strategije za evaluacijo tekstova LO 3 Sluša i gleda *najrazličitije tekstove izabrane iz lit. opusa i informacijske/funkcionalne tekstove ITEMS AND STRUCTURES (=SKILLS, LEARNER STRATEGIES, ATTITUDES & BEHAVIOUR) Kritičko slušanje i gledanje; S&G sa razumjevanjem; Percepcija i prepoznavanje zvočne podobe jezika…

Načela poučavanja Orientacija na proces Usredotočenost na učenika Spiralna progresija Integracija Poučavanje, fokusirano na učenje Kontekstualizacija Uloga učitelja Vrednovanja u podršku učenja (Af. L) Omogučavanje aplikacije Konsolidacija struktura Eksplicitno poučavanje Usmerivanje u otkrivanja …

Slovenija Strani jezici (Nastavni program) Glavni cilj: Cjelostna sposobnost za medkulturno i medjezikovno komunikaciju. - opća znanja i sposobnosti (o svjetu, družbeno-kult. znač. različitih kultura, itd. ) - medkulturna sposobnost sporazumijevanja (jezička, sociolingvistička, pragmatička) preko razvijanja SLUŠANJA, ČITANJA, GOVORA, PISANJA, POSREDOVANJA (mediacije)

*CILJI (SLUŠANJA, ČITANJA, PISANJA, USMENOG IZRAŽAVANJA) (po obrazovnim periodama kraj 3. , 6. , 9 OŠ, kraj gimnazije) SLUŠANJE Cilji kraj drugog vzg-izobr. razdoblja Jezikovna zmožnost Razvija osnovne strategije slušanja i slušnog razumjevanja i strategije sporazumevanja (razumjevanje glavnih misli tekstova, istraživanje določenih podataka) Pragmatička zmožnost Usvaja preproste, često upotrebljene jezičke strukture i rječnik … Sociolingvistička/ družbeno-kulturna zmožnost Seznanjaju se sa osnovnim jezičkim pokazateljima društvenih odnosa … Medkulturna savjest Razvijaju medkulturno osjetljivost Tekstovi i okolnosti Slušajo avtentički govor, preproste tekstove prilagođene brzine, odzivaju se bez rječi

Standardi (SLUŠANJA, ČITANJA, PISANJA, USMENOG IZRAŽAVANJA) SLUŠANJE KRAJ DRUGOG OBRAZOVNOG PERIODA Standardi (A 1/A 2) Minimalni standard Učenik izkazuje sledeča znanja kad sluša tekstove: Izdvoji ključnu temu i značajne poudarke preprostog govora Razumije značajne podatke i detajle … Identificira časovno zaporedje događaja…. Prepoznaje Engleski jezik između ostalim jezicima. Izdvoji glavno misao (temu) … Razumije neke značajne podatke, detajle u kratkima informativnima tekstovima ….

KANADA - Ontario *Pismenost umještena u kurikulum kroskurikularno. Kod jezika se pismenost poučava –slušanje, čitanje, govor, pisanje, gledanje/perspektiva i reprezentiranje su u središtu poučavanja jezika. Načela kurikuluma za jezike: Uspješni učenik: • Razumije, da je učenje jezika nužan, reflektivan proces, koji obogaćuje život; • Učinkovito in samopouzdano komunicira: čita, piše … • Se povezuje sa vršnjacima, stvara povezave u i izmedu tekstova i sa svjetom; • Razumije, da tekstovi promoviraju neku perspektivu, koju morajo prepoznati i kritički ovrednotiti; • Cjeni kulturni utjecaj i estetsku moč tekstova. • Upotrebljava jezik za interakciju i povezivanje sa pojedincima i grupama za svoju rast i aktivno sudjelovanje.

PISMENOST? (Literacy) Je više nego čitanje, pisanje, usmeno uzražavanje i slušanje – je skup znanja i vještina o tome, kako se komunicira u družbi. Zahtjeva znanja in vještine društveno prihvatljivog (zaželenog) ravnanja, oblikovanja odnosa, kao i znanje jezika i razumjevanje različitih kultura. UNESCO, Statement for the United Nations Literacy Decade, 20032012

KANADA - ONTARIO Jeziki (Language Curriculum) STRANDS (oblasti): čitanje, pisanje, usmeno izražavanje, medijska pismenost OVERALL EXPECTATIONS (ishodi učenja po oblastima): Čitanje: učeniki će: (1) čitati i demonstrirati razumjevanje različitih literarnih, grafičkih i informacijskih tekstova, upotrebljavajuči nabor strategija za konstrukciju smisla; (2) prepoznati različite tekstove, značilnosti tekstova i stilističke elemenate i demonstrirati da jim mogu pomoči izraziti smisao; (3); (4). Pisanje: Usmeno izražavanje: Medijska pismenost:

SPECIFIC EXPECTATIONS (pokazatelji po oblastima i po razredima) ČITANJE 1. Čitanje sa smislom 2. Tekuče čitanje 3. Refleksija vještina čitanja i strategija

SPECIFIC EXPECTATIONS (pokazatelji po oblastima i po razredima) ČITANJE 1. Čitanje sa smislom a. b. c. d. e. f. g. h. i. j. k. Različite teksove Namen Strategije razumjevanja Demonstracija razumjevanja Interpretacija Širjenje razumjevanja Analiza tekstova Reakcija i evalvacija tekstova Perspektiva Značajnosti teksta Elementi stila

SPECIFIC EXPECTATIONS (pokazatelji po oblastima i po razredima) ČITANJE 1. Čitanje sa smislom a. Različite tekstove Kraj 1. godine učenja: zna čitati literarne tekstove (slikanice, rime, knjige od doma, preproste izmišljene zgodbe), grafičke tekstove (koledare, okoljske brošure, znake) i informacijske tekstove (jutarnje poruke, nalepke, navodila) … 4. Refleksija vještina čitanja i strategija a. Metakognicija Kraj 1. godine učenja: Počinje da izdvaja, sa potporom i usmjerivanjem, strategije, koje mu koriste pred, med i po čitanju. Spodbuda od učitelja: Kako se pripremiš na čitanje nekog novog teksta? Šta uradiš ako ne razumiješ, što čitaš? Šta uradiš kad ne razumiješ neku rečenicu?

FINSKA (Core Curricula) VIZUELNA UMJETNOST Svrha poučavanja: razvoj vizuelnog mišljenja, kao i estetskog i etičkog zavedanja. Pomoči učenikom, da postaju sposobni vizuelnog izražavanja. Pomoči učenicima da razviju osobni odnos s umjetnošču. • • Vizuelno izraživanje i mišljenje Znanje o umjetnosti i kulturi Okoljska estetika, arhitektura, dizajn Mediji i vizuelna komunikacija

Kraj četvrtog razreda Uspješni učenik: • Zna kako da da vizuelni oblik svojim mislima, idejama, osječanjima, i da transformira svoja opažanja i podobe; • Zna osnove kompozicije za ostvaranje podoba i konstrukciju prostora, razumije značajnosti materiala; • Zna kako se upotrebljavaju ključna orodja i tehnike za ostvaranje svojih lastnih podoba, zna upotrebiti skico kao pomoč za ostvaranje umetničkog rada; • Zna kako da se brine za artistička orudja i materiale; • Zna kako da bjeleži napredak u svojem radu i koristiti ga za samoevalvaciju…