VRSTE LIILAKIH PODLOGA 1 MINERALNE 2 DRVENE 3

VRSTE LIČILAČKIH PODLOGA § § § 1. MINERALNE 2. DRVENE 3. METALNE

SVOJSTVA PODLOGAOPĆENITO § Prvo što ličilac sam uočava kod podloge su njena površinska svojstva: podloga može biti glatka ili hrapava, ravna ili neravna, tvrda ili mekana, gibiva ili negibiva, porozna ili neporozna

Kemijsko-fizikalne osobine podloge § Svaka podloga ima kemijsko-fizičke osobine nevidljive golim okom(npr. upojnost, sklonost koroziji, truljenju itd. ) § ličilac mora dobro poznavati osobine podloge i pretpostaviti njihove posljedice da bi uspješno izradio nalič. § mora ih znati spriječiti da bi se sačuvala i osigurala dugotrajna upotrebna vrijednost podloge

ZAŠTITA PODLOGE § Neke su podloge lijepe ali vrlo neootporne na razorne utjecaje iz atmosfere, pa ih treba oličiti u cilju zaštite-npr. podloga od borovog drveta

ZAŠTITA DRVENE PODLOGE LAZUROM

ESTETIKA PODLOGE § Neke su podloge otporne na razorne utjecaje ali imaju manjkav estetski izgled pa ih treba oličiti u cilju poboljšanja ili uljepšavanja njihovog izgleda, npr. zdrava žbukana podloga preintenzivne i u ambijentu neuskladive boje

VEZA ZAŠTITE I ESTETSKOG IZGLEDA PODLOGE § U pravilu se svaki zaštitni nalič mora izrađivati i kao ukrasni nalič i obrnuto, svaki ukrasni nalič mora biti sposoban zaštititi podlogu na kojoj se nalazi.

MINERALNE PODLOGEPORIJEKLO § Ljudi već tisućama godinama grade svoje građevine od kamena i prerađevina kamena jer je taj građevinski materijal po svojim osobinama vrlo dugotrajan. Poznate su nam piramide, kineski zid, stari hramovi, dvorovi i javne zgrade, tvornice, mostovi, tornjevi i dr.

MINERALNE PODLOGE § To su podloge izrađene od građe mineralnog sastava-kamen, građevinske ploče, beton, žbuka, staklo § Građa mineralnog sastava podrazumijeva: kamene stijene, pijesak, šljunak, kremen, vapnenac, glinu

GRAĐEVINSKI MATERIJAL MINERALNOG PORIJEKLA § Građevinski materijal za neke mineralne podloge su npr. pijesak i šljunak, gips, vapno, cement itd. § Sve su to mateijali mineralnog porijekla nastali prirodnim mrvljenjem kamena ortoklasa i kremena(pijesak i šljunak) ili mrvljenjem vapnenca, lapora, sadrovca itd.

VRSTE STIJENA PREMA PORIJEKLU § Kamene stijene čine površinsku strukturu zemljine površine. Stijene su nastale u prirodi od minerala kremena ortoplasa vapnenca, sadrovca i liskuna. Po načinu nastajanja razlikujemo magmatske i sedimentne stijene.

MAGMATSKE STIJENE § Magmatske stijene ili eruptivne stijene nastale su skrućivanjem zemljine magme nakon vulkanskih erupcija. § Najpoznatije vrste kamena nastalog eruptivnim putem su graniti, sienit, porfir, trahit i bazalt.

SEDIMENTNE STIJENE § Sedimentne stijene nastale su sedimentacijom ili taloženjem zemljinih slojeva nakon tektonskih poremećaja. § Najpoznatije vrste ovako nastalih stijena su: kreda, vapnenac, mramor, pješčar, glina i ilovača

MINERALNE PODLOGE § To su podloge izrađene od građe mineralnog sastava-kamen, građevinske ploče, beton, žbuka, staklo § Građa mineralnog sastava podrazumijeva: kamene stijene, pijesak, šljunak, kremen, vapnenac, glinu

GRAĐEVNISKI MATERIJAL MINERALNOG SASTAVA § Građevinski materijal(punilo, tzv. agregat)za neke mineralne podloge su npr. pijesak i šljunak. § To je zapravo kamen nastao prirodnim mljevenjem ortoklasa i kremena(najrasprostranjenijih minerala).

PUNILO(AGREGAT) za žbukei beton § Pijesak i šljunak svrstavaju se po veličini svojih zrnaca u sljedeće grupe: § Oznaka Promjer zrnaca § Vrlo fini pijesak do 0, 2 mm § Fini pijesak do 0, 5 mm § Srednje fini pijesak do 1, 0 mm § Srednje grubi pijesak do 3, 0 mm § Grubi pijesak do 7, mm § Fini šljunak do 15, 0 mm § Grubi šljunak do 70, 0 mm

KAMENE PODLOGE § 1. PODLOGE OD PRIRODNOG KAMENA-neporozne § 2. PODLOGE OD UMJETNOG KAMENA(opeka i klinker opeka)porozne § RIJETKO SE LIČE ili oslikavaju, osim kod potreba označavanja ili signalizacije, ili zaštite prozirnim ukrasnim lakovima u rustičnim

KAMENE PODLOGE Tim podlogama nije potrebna zaštita jer su postojanije na različite štetne utjecaje od bilo kojeg naliča. Tim podlogama isto tako nije potrebno ukrašavanje jer su svojim prirodnim izgledom ljepše i estetski vrjednije od naliča.

ŽBUKE § Žbukane podloge su mineralna obloga vanjskih ili unutarnjih zidnih ili stropnih površina. § Porijeklo: antički Rim § Žbuke zaštićuju svoj nosač od razornih kemijskih i fizičkih utjecaja i daju površini ljepši izgled. § Nosač za žbuku najčešće je zid od opeke.

SASTAV I SVOJSTVA ŽBUKA -VRLO POROZNE, stoga ih je neophodno ličiti § Izrađene su od pijeska, vezivnog materijala i vode. § Vezivni materijal može biti vapno, cement, gips, silikat ili neka umjetna smola. § Punilo: Pijesak- može biti: morski, brdski i riječni Razjeđivač: voda-koja ishlapi § Također, kroz čitavu povijest umjetnosti poznate su kao podloge za oslikavanje.

SLOJEVI ŽBUKE Primjer: vapnena žbuka 1. GRUBA ŽBUKA ZA POVEZIVANJEvapno i grubi pijesak u omjeru 1: 3 2. FINA ŽBUKA ZA IZRAVNAVANJEvapno i fini pijesak u omjeru 1: 2

U prošlosti se kod izrade fresaka na unutrašnje zidove stavljao i 3. , najfiniji sloj žbuke-vapno i pijesak s mramornom prašinom u omjeru 1: 1 Danas izravnavamo “glet masom”

ZAVRŠNI SLOJ NA ŽBUCI”GLET-MASA” U suvremeno doba, na dobro osušenu žbuku u interijerima stavlja se sloj MASE ZA ZAGLAĐIVANJE(tzv. glet-mase)polouumjetnog-poluprirodnog sastava(npr. teranil masa)

Podrum prije sanacije

PODRUM NAKON SANACIJE

VEZIVO ŽBUKA § Vapno je najpoznatije vezivo za izradu žbuka. Upotrebljava se obično gašeno vapno ili hidratno vapno. § Vapno dobro veže čestice pijeska a nakon prelaženja u kruto stanje čitavu žbuku dobro veže uz nosač. § Za izradu dobre žbuke upotrebljava se vapno staro 6 mjeseci i to vapno vađeno iz gornjih i srednjih slojeva u jami za gašenje.

Oštećenja na vanjskoj žbuci

ZADATAK § Koji vanjski atmosferski utjecaji mogu izazvati oštećenja na žbukama? § Koji unutarnji kemijski procesi i faktori mogu izazvati oštećenja na žbukama?

BETON § Vrsta mineralne podloge nastala vezivanjem šljunka(punilo) s cementom(vezivo), zamiješana vodom § Preteča-građevinski materijali starih Rimljana § Beton je vrlo porozan

SVOJSTVA BETONA § U betonu ne smije biti sumpora ni bilo kakvih organskih materija(npr. drvo, ugljen) jer to sve uništava nalič na betonu i vrlo je alkaličan-sklon raspadanju zbog štetnog utjecaja lužina § Pogodan za oslikavanje specijalnim bojama, vrlo često ličen specijalnim bojama za beton.

GRAĐEVINSKE PLOČE § § Suvremeni građevinski materijal Gipsane(knauf)ploče Heraklit(cementne)ploče Punila su im: kokosova vlakna, vuna, slama, pluto, drvna vlakna itd. § Porozne su i zato zahtijevaju impregnaciju § Pogodne za ličenje i oslikavanje

§ Područje njihove promjene su podovi, zidovi, strop, krov i fasada. Koriste se za toplinsku izolaciju, kao djelomična zaštita od buke od i vidna zaštita(pregrade). § Građevinske ploče se često koriste kod naknadne izmjene prostornih karakteristika ( niži stropovi, zidne obloge). Njihova velika prednost jeste lagana obrada i suhi način ugradnje. Građevinske ploče naravno zahtjevaju postojeću nosivu konstrukciju. §

KNAUF PLOČE

STAKLO § Staklo je vrlo značajan građevinski materijal u građevinarstvu i drugim zanimanjima § Otkrili su ga stari Babilonci , a iz Babilonije se širilo preko Egipta u Rim i Bizant § U srednjem vijeku razvila se proizvodnja stakla u manifakturama na otočiću Murano pokraj Venecije, a zatim se proširilo po Europi § Po svom sastavu staklo je amorfna smijesa različitih silikata – kalicijevog, kalijevog, natrijevog i olovnog § Vrste stakla: -kalijevo(tzv. Češko)-bezbojno s visokim stupnjevom tvrdoće. , natrijevo staklo(tzv. (Francusko)-plavkaste zelenkaste boje, jos otpornije na udarce, upotrebljava se za proizvodnju boca i prozorskog stakla. , olovno staklo( na tržište dolazi pod nazivom flint staklo , kristal staklo) § Pismoslikari često izrađuju različite vrste aplikacija na staklenim podlogama

DRVENE PODLOGE - jedan od najstarijih građevinskih materijala § Drvo se dobiva preradom raziličitih vrsta drveća a dijele se u 3 skupine : a)TVRDO DRVO-hrast , jesen, kruška, tikovina, tisa itd. § b)SREDNJE TVRDO DRVO -brijest, bor, kesten, javor § c)MEKO DRVO-smreka, jela, topola, lipa § Osnovna građevina tvar u drvetu je CELUOZA

IDEALNA VLAŽNOST DRVENIH PODLOGA ZA LIČENJE § Nakon prerade i sušenja drvo je pogodno za ličenje kada se u njemu nalaze 10 -12%vode, presušeno ili premalo sušeno drvo uništit će nalić pucanjem ili mjehurenjem

POROZNOST DRVETA I IMPREGNACIJA § POROZNOST(upojnost) drva je najbitnija karakteristika drvenih podloga § Zbog poroznosti drvo moramo impregnirati osobito mekanije drvo jer su mu pore grublje

SKLONOST DRVETA KA TRULJENJU § Najopasnije gljivice truležnice su one koje razaraju razgradnju lignina i celuloze u crnogoričnom i bjelogoričnom drvetu § DRVO JE UGROŽENO GLJIVICAMA KOD VLAŽNOSTI OD cca 20% § Insekticidne i fungicidne zaštite u temeljnim bojama za drvo jaka su zaštita protiv truljenja i plijesni, te protiv drvnog crva i dr. štetočina

PODRIJETLO DRVETA § S obzirom na podrijetlo drvene podloge dijelimo na: crnogorično drvo, bjelogorično drvo, i ukočeno drvo

IMPREGNACIJA DRVETA § Drvo se najčešće impregnira lanenim firnisom , a može se ličiti uljanim bojama , bezbojnim i pigmentiranim lakovima, lazurama i različitim vrstama disperznih boja

PODLOGE OD PAPIRA I KARTONA § Naziv od grčki papyros(biljka papirus) § Materijal koji se upotrebljava za pisanje, crtanje, tisak, pakiranje § Proizvodi se uglavnom od drveta ili celuloze

1. PROIZVODNJA PAPIRA u staroj Kini § Kao podloga za pisanje u današnjem obliku pojavio se u Kini 105. g. , a do tada se pisalo na svili § Izrađivao se ručno od bambusove trske rižine slame, konoplje, starih ribarskih mreža i dr. sirovina koje u sebi imaju vlaknastu strukturu

PROCES PROZVODNJE PAPIRA U KINI § Ti materijali su se usitnjavali tucanjem u kamenim posudama i mljeli, a zatim prelili vapnenim mlijekom i kuhali. Kašasta masa nalijevala se na sito od svilenih niti i protresanjem se cijedila suvišna voda-ovim postupkom dobio se vlažan list papira i zatim stavljao na sušenje na suncu. Nakon sušenja uranjao se u ljepljivu masu kuhanog škroba i ponovno sušio. Zatim bi se ti listovi slagali u kupove, prešali drvenim prešama ili peglali na mramornoj ploči pomoću slonove kosti.

Papir kao podloga za pisanje i crtanje § Na ovako izrađen papir moglo se dobro pisati tušem ili tintom.

ARAPSKI PROCES PROIZVODNJE PAPIRA § Sve do 750. g. kineska proizvodnja papira bila je tajna. Tada su je nasilno preuzeli Arapi, koji su tehnologiji DODALI KRPE KAO OSNOVNU SIROVINU, sita od metalnih niti. Arapi su prvi počeli bojiti i izrezivati papir u više određenih formata. § Izumom pomičnih slova(Johan Gutenberg, 1440. , Mainz), započinje era “modernog” tiskarstva koja uzrokuje znatno povećanje potrošnje i proizvodnje papira

POVEĆANA PROIZVODNJA PAPIRA OD IZUMA ŠTAMPARSKOG STROJA U 15. st. § Izumom pomičnih slova(Johan Gutenberg, 1440. , Mainz), započinje era “modernog” tiskarstva koja uzrokuje znatno povećanje potrošnje i proizvodnje papira.

SUVREMENI NAČIN PROIZVODNJE PAPIRA § Uglavnom od drvne celuloze, manje od slame i pamučnih, lanenih vlakana. § Sirovina se najprije pretvori u posebnu kašu (tzv. papirštinu)namakanjem u vodi, uz dodavanje specijalnih punila i ljepila za poboljšavanje kvalitete. Također se dodaju i pigmenti. § Zatim se oblikuju tanki listovi propuštanjem kaše kroz posebne valjke koji cijede suviš. vodu.

RECIKLAŽA PAPIRA § Većinom se papir proizvodi reciklažomponovnom preradom starih sirovina. § Osnovni organski element u svakom papiru je CELULOZA.

VRSTE I SVOJSTVA PAPIRA § VRSTE: papir za pisanje, papir za crtanje, papir za dokumente i vrednote, pergament papir, papir za kopiranje, grafiku itd. § SVOJSTVA: vrlo je upojan, dobro uvlači boju i čvrsto ju veže; odlična je podloga za ličenje i obojenje

PODLOGE OD UMJETNIH MATERIJALA § Umjetne smole su sirovine za proizvodnju veziva u raznim materijalima-1. put se se pojavljuju na svjetskom tržištu 1945. g. -PVCsmole, ketonske, aldehidne, fenolne, siliko nske, akrilne itd. § PLEXI-staklo-u svom sastavu kao glavni materijal ima akrilnu smolu § PVC-samoljepive folije-u svom sastavu

PODJELA METALA S OBZIROM NA OTPORNOST PREMA ATMOSFER. UTJECAJIMA § S obzirom na otpornost prema koroziji dijelimo ih u 3 skupine: § 1. NEPLEMENITI metali(željezo, čelik) § 2. POLUPLEMENITI metali(aluminij, bakar, cink, olovo itd. ) § 3. PLEMENITI metali(zlato, srebro, platina, iridij § SVI SU METALI NEUPOJNE PODLOGE

KOROZIJA NEPLEMENITIH METALA § Počinje na površiini metala zbog promjene kemijskih i mehaničkih svojstava metala § HRĐA NA ŽELJEZU je nehomogena i krhka-zato željezo propada sve više § NASTAJE OKSIDACIJOM NEZAŠTIĆENOG ILI STAROG ŽELJEZA U OKOLINI S VLAŽNOŠĆU OD 70%

KOROZIJA NA NEPLEMENITIM I POLUPLEMENITIM METALIMA § HRĐA=hidratizirani metalni oksid § Svježa hrđa: žutosmeđe i smeđe boje; stara hrđa-ide prema crnoj boji. § Zato je nužno zaštiti metale kao što su željezo i čelik TEMELJNIM BOJAMA PROZIV KOROZIJE. § Oksidacija bakra, aluminija i dr. poluplemenitih metala nije štetna za metal, ali se metal može ličiti.

ŽELJENE PODLOGE § Željezne i čelične podloge bez zaštitnog naličja brzo propadaju korozijom. § Željezni limovi -nužno zahtijevaju zaštitu temeljnim bojama

ALUMINIJSKI LIMOVI § Aluminijski limovi-aluminij kao podloga je otporan na vremenske utjecaje pa ga nije nužno potrebno zaštititi zaštitnim naličjem; u slučajevima kao što su nužnost zaštite u tvorničkim I laboratorijskim pogonima važno je detaljno očistiti oksidacionu prevlaku na aluminiju

POCINČANI LIM § Pocinčančani lim također treba ličiti radi zaštite-najprije treba lim istrljati krpom natopljenom solnom kiselinom(da se pocinčana prevlaka ne bi raspala u prah), zatim se nanose slojevi uljane temeljne boje u 2 sloja ili reaktivni temelj, a kao završni nalič

POVIJESNE PODLOGE ZA PISANJE § 1. PAPIRUS-proizvod starih Egipćana iz 3000 g pr. Kr. § -proizvodio se rezanjem srčike biljke papirus na trake, te slaganjem i lijepljenjem u 2 -3 sloja unakrsno(te dodatnim prešanjem i glačanjem) § 2. PERGAMENA § -materijal od janjeće ili magareće kože, obrađen na način da se uz pomoć krede(postupak kalciniranja) čistio od dlake; upotrebljavao se u Srednjem vijeku, pa do izuma štamparskog stroja