EKOLOKE ZAKONITOSTI Ekoloki imbenici n To su utjecajne

EKOLOŠKE ZAKONITOSTI

Ekološki čimbenici n To su utjecajne i promjenljive fizikalne, kemijske ili biološke varijable iz okoliša, koje mogu pozitivno ili negativno utjecati na životne funkcije, rast i razvoj, razmnožavanje i prailagodbu organizama u svojem staništu. n Ekološki čimbenici mogu djelovati stalno ili povremo.

Ekološki čimbenici mogu biti: q Abiotski – svi neživi fizikalni i kemijski utjecaji iz okoliša q Biotski – oni čimbenici koji proizlaze iz životnih procesa, odnosno uzajamnih odnosa među organizmima

Abiotski čimbenici okoliša 1. Klima (temperatura, padaline, 2. 3. 4. 5. svjetlost, vjetar, naoblaka. . . ) Životni medij (tlo, voda, zrak) Reljef (nadmorska visina, nagib terena, izloženost klimatskim čimbenicima. . . ) Kemizam okoliša (zdravog ? i onečišćenog) Geografska širina

Biotički čembenici okoliša 1. Virogeni 2. Bakteriogeni 3. Fitogeni 4. Zoogeni 5. Antropogeni Ekološki čimbenici djeluju različitim intenzitetom!!!

Ekološki minimum n Ekološki minimum je najmanji intenzitet djelovanja nekog čimbenika koji može imati posljedicu za neki organizam.

Ekološki maximum n Ekološki maximum je najveći intenzitet djelovanja nekog čimbenika koji može imati posljedicu za neki organizam.

Ekološki optimum n Između ekološkog minimuma i ekološkog maksimuma se nalazi ekološki optimum.

Ekološka valencija n Predstavlja raspon tolerancije prema nekom ekološkom čimbeniku u okviru kojega je moguć život neke vrste, odnosno populacije (primjerice temperatura, vlaga, salinitet, osvijetljenost i sl. ) n Krivulja ekološke valencije najčešće ima oblik krivulje zvona, bilo da je široka ili uska n Ekološka valencija je različita za svaki abiotički ili biotički faktor, kao i za svaku vrstu.

Po širini ekološke valencije razlikujemo: n Eurivalentne vrste - koje podnose velike varijacije ekoloških čimbenika nazivamo ih još i kozmopoliti (pr. jegulja koja podnosi relativno velik raspon saliniteta voda) n Stenovalentne vrste - koje imaju usku ekološku valenciju (pr. vodozemci teško podnose manjak vode)

Eurivalentna vrsta - vuk

Ovisnost organizama o abiotskim čimbenicima: n Djelovanje pojedinog ekološkog n n čimbenika ovisi o intenzitetu, trajanju i kakvoći njegovog djelovanja. Ekoška valencija je različita za svaki pojedini ekološki čembenik, za svaku vrstu i jedinku. Ekološka valencija se mijenja s dobi (pr. šaran u odrasloj dobi može živjeti u hladnijim vodama Sj. Europe, ali mu je onemogućena gametogeneza) O ekološkoj valenciji za pojedine čimbenike ovisi koje će vrste biljaka i životinja živjeti u nekom kraju Ekološki čimbenici se u nekom području mijenjaju pod antropogenim utjecajem čovjeka

Osnovna biološka i ekološka načela (3): n život nekog organizma, populacije, životne zajednice ili ekosustava moguć je samo ako je za njih osigurana dovoljna količina energije. Ekosustav je glede energije energetsko postrojenje biosfere. n za održanje života nekog organizma, populacije, životne zajednice ili ekosustava potrebna je neprekidna izmjena tvari s neživim okolišem. n postanak razvoj i opstanak nekog organizma, populacije, životne zajednice ili ekosustava moguć je samo kada su posjedu potrebnih informacija, koje su planska osnova za njihovu izgradnju

Razlikujemo nekoliko vrsta informacija: n genetsku(internu) informaciju n ekološku(eksternu) informaciju n kulturnu(etološku) informaciju

Riječ glede informacija: n Dinamički procesi u ekosustavu uvjetovani su neprekidnim primanjem, prenašanjem i odašiljanjem informacija. n Biljni i životinjski organizmi međusobno komuniciraju kemijskim informacijama s određenim informacijskim porukama n To su: alelokemikalije, repelencije, atrakcije, seksualni feromoni, a višeorganizirane biljke i životinje komuniciraju i vizualno.

EKOSUSTAV

EKOSUSTAV Ekosustav je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica prirode u kojoj su sva bića i njihov neživi okoliš prostorno i vremenski prožeti: • protokom energije i • kružnim tokovima tvari, • te koja posjeduje neophodne informacijske sadržaje.

Ekosustav sačinjavaju: 1. životna zajednica ili biocenoza (fitocenoza + zoocenoza + mikrocenoza) i 1. Neživi okoliš (biotop ili ekotop)

Ekosustavi po izvornosti: n prirodni ekosustavi n poluprirodni ekosustavi n umjetni ekosustavi

Prirodne ekosustave karakterizira (3 S): 1. 2. 3. n Samoobnova Samoodržanje Samoregulacija( bez upliva čovjeka ) Pokretač svih zbivanja u živoj i neživoj prirodi je energija, dok su organske i anorganske tvari nosioci energije.

Prirodni ekosustav prašume:

Biotop/Ekotop sačinjavaju: Biotop - ekotop( stanište, stojbina, okoliš, abiotski čimbenici) 1. Prostor (površina, supstrat) 2. Vrijeme (dnevna i godišnja ritmika) 3. Tvari (H 2 O, O 2, CO 2, mineralne tvari) 4. Energija (svjetlosna, toplinska, biomasa. . . ) 5. Ostali stojbinski čimbenici (požar, sječa, el. nepogode)

Biotop (grč. topos – mjesto) ili abiotski uvjeti: 1. Klimatski uvjeti (svjetlost, temperatura. . . ) 2. Edafski (fizikalne i kemijske osobine tla) 3. Orografski – obilježja reljefa 4. Ekspozicija svjetlu

Biocenoza n To je skupina jedinki, tj. životna zajednica n 1. 2. 3. populacija koje žive u određenom staništubiotopu, a posebno su povezane raznovrsnim međuodnosima, posebno u međuodnosima u hranitbenom lancu (serija preuzimanja). Biocenozu čine: Mikrobiocenoza Fitocenoza Zoocenoza

Areal n Površinu na kojoj je rasprostranjena jedna vrsta nazivamo areal. n Oblik areala može biti cjelovit ili raskidan, veći ili manji ovisno o ekološkoj valenciji vrste.

Populacija n Skupina jedinki jedne vrste koja n 1. 2. 3. 4. 5. istovremeno u određenom ekosustavu naseljava neki areal čini populaciju (pr. populacija dupina u Jadranu) Obilježja populacije: Broj jedinki Gustoća populacije Dobna i spolna struktura Ekološka i fiziološka svojstva Raspored u arealu

Prikaz dobne i spolne populacije

Biocenoza - životna zajednica u funkcionalnom smislu 1. primarni producenti (autotrofni organizmi) 2. konzumenti (sekundarni producenti, heterotrofni organizmi)) a. herbivori (biljojedi i biljni paraziti) b. karnivori (mesojedi i životinjski paraziti) c. karnivori višeg stupnja (grabežljivci grabežljivaca) 3. reducenti (destruenti , razgrađivači i mineralizatori mrtve organske tvari) a. saprofagi b. mineralizatori

Slikoviti prikaz ekosustava

PIRAMIDA BROJNOSTI

PIRAMIDA BIOMASE

PIRAMIDA ENERGIJE

Hranitbeni lanci n Unutar svakog ekosustava isprepleću se interesi svih potrošača hrane koji su uključeni u hranidbeni lanac odnosno u hranidbene piramide. n Unutar svakog hranitbenog lanca svaki slijedeći organizam jede prethodnog n Svaki organizam ima svoje prirodne neprijatelje n Da se održi hranitbena ravnoteža moraju sve populacije vrsta u hranitbenom lancu biti uravnotežene

Homeostaza n Homeostaza je uravnotežen odnos između produkcije (asimilacije) i potrošnje (disimilacija) organske tvari unutar biocenoze nekog ekosustava n Homeostaza svake vrste predstavlja uravnotežen odnos unutar vrste s obzirom na dobnu, spolnu i produktivnu sposobnost u odnosu na ekološke datosti

Čimbenici koji remete homeostazu: 1. 2. 3. 4. 5. Fizikalni – zračenje, smog, buka, toplina, tlak, p. H. . . Kemijski – plinovi, teški metali, sintetički spojevi, pesticidi, lijekovi. . . Biološki – virusi, bakterije, gljivice, otrovi biljaka, gljiva, životinja. . . Društveno-gospodarski – tehnnologija, demografija, ratovi, infrastruktura, psiholološki razlozi. . . Prirodne nepogode – potresi, klimatske nepogode, požari. . .

Ekološka niša Mjesto i položaj koji jedna vrsta zauzima u spletu nemjerljivog broja međusobnih odnosa u evolucijskoj tapiseriji života, nastaloj u evolucijskom tijeku od 3, 8 milijardi godina, odnosno njen funkcionalni položaj i ulogu u biološkom bogatstvu našega planeta.