KLIME EUROPE TO JE KLIMA Klima sa grkog

KLIME EUROPE

ŠTO JE KLIMA? Klima (sa grčkog nagib, klima) kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Pored meteorološkog, postoji i biološki i geografski pojam klime.

KLIMATSKI ELEMENTI KLIMATSKI ELEMENTI: temperatura zraka vlaga zraka tlak zraka smjer i brzina vjetra naoblaka padaline

§ § § § § KLIMATSKI ČINITELJI geografska širina nadmorska visina raspodjela kopna i mora morske struje udaljenost od mora reljef jezera tlo i biljni pokrov utjecaj čovjeka

VRSTE KLIMA U EUROPI 1. Umjereno topla klima Sredozemna klima Umjerena kontinentalna klima Umjereno topla (oceanska) klima Sinijska (Kineska) klima 2. Polarna klima 3. Suha klima Stepska klima Pustinjska klima 4. Snježno-šumska klima

UMJERENO TOPLA KLIMA v OBILJEŽJA pravilna smjena godišnjih doba = najnaseljenija područja umjerene temperature i optimalna količina padalina najhladniji mjesec do - 3° C, a najtopliji iznad 10° C Ljeta su topla, a zime hladne. Padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele godine odnosno ima umjereno padalina

v. BILJNE ZAJEDNICE šume npr. listopadne, crnogorične, vazdazelene krške zvane makija. Najčešće vrste drveća su bukva, hrast i javor.

SREDOZEMNA (MEDITERANSKA) v Sredozemna (mediteranska) klima raširena je u južnoj Europi, ali samo u uskom pojasu uz Sredozemno more. OBILJEŽJA duga, topla i sunčana ljeta te blage i kišovite zime dugotrajna insolacija

v. BILJNA ZAJEDNICA šume hrasta crnike i medunca, primorskog bora i čempresa - najvećim su dijelom uništene pretjeranom sječom i ispašama te čestim požarima. Karakteristične biljne kulture su masline, smokve, vinova loza, agrumi te rano voće i povrće.

UMJERENA KONTINENTALNA KLIMA Umjereno kontinentalna klima prevladava na istoku i sjeveru te dijelom u središnjoj i jugoistočnoj Europi. v OBILJEŽJA Zime su duge i hladne, a ljeta kraća i topla (na sjeveru svježa). Godišnje temperaturne razlike su velike. Količine padalina su umjerene i smanjuju se udaljavanjem od Atlantika i prema sjeveru (jer hladniji zrak sadrži manje vlage). Čest je snijeg.

v. BILJNA ZAJEDNICA Stepe (niske trave) prevladavaju na jugu, a u središnjem dijelu listopadne i miješane šume. Na sjeveru rastu tajge. Tipične biljne kulture mijenjaju se od juga prema sjeveru - od manje otpornih na hladnoću prema otpornijima (od žitarica do krmnog i industrijskog bilja).

UMJERENO TOPLA (OCEANSKA) KLIMA Umjereno toplu klimu imaju zapadna Europa, veći dio srednje i jugoistočne te manji dio sjeverne Europe - dakle gotovo trećina kontinenta. Oceansku klimu imaju Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska. v OBILJEŽJA povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba. Padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele godine. Jug ima vruća ljeta (uz Crno more, Panonska nizina i dolina rijeke Po). Na zapadu, u središnjem dijelu i na jugoistoku ljeta su topla, a na sjeveru (obala Norveške i južni Island su svježa.

v. BILJNA ZAJEDNICA Najčešće vrste drveća su bukva, hrast i javor. Danas su najvećim dijelom iskrčene i pretvorene u pašnjake i oranice (zasijane uglavnom krmnim biljem, žitaricama, krumpirom i industrijskim biljem).

POLARNA KLIMA v Polarnu klimu imaju krajnji sjever te najviši dijelovi Alpa i Skandinavskog gorja. Ljeti Sunce sja 24 sata dnevno (polarni dan), a zimi se gotovo uopće ne pojavljuje (polarna noć). OBILJEŽJA Zime su duge i hladne, a ljeta kratka i svježa. Čest je snijeg. Prosječna ljetna temperatura niža je od 10°C. Količina padalina je mala, i to zbog toga što je hladni zrak može primiti malo vlage. BILJNA ZAJEDNICA Listopadnu i mješovitu šumu na većim visinama smjenjuje crnogorična, a iznad granice šume javlja se klekovina, zatim planinski pašnjaci, kamene goleti te trajni snijeg i led. Vegetaciju čini tundra (tundre su oblasti mahovina, lišajeva te zakržljalog grmlja), koja se tijekom kratkog ljeta zazeleni i rascvjeta.

STEPSKA KLIMA Stepska klima je klima koja spada u suhe klime. Stepska klima najćešće se prostire u Europi. Ona ima malo padalina, no ne opet tako malo kao pustinjska klima. Stepsku klimu imaju sjeverne obale Crnog mora i Kaspijskog jezera te dijelovi Španjolske. v OBILJEŽJA U suhoj klimi ljeta su vruća a zime tople. Suha klima malo padalina, pogotovo pustinjska klima. U suhoj klimi ljeti su temperature do 40 -45 stupnjeva, a zimi nisu manje od 15 stupnjeva. Srednja temperatura u suhoj klimi iznosi 22 -25 stupnjeva. Padaline su rijetke

v BILJNA ZAJEDNICA U suhoj klimi rastu biljne zajednice stepe i neki kaktusi. Nekad prevladavajuća vegetacija stepa uglavnom je pretvorena u oranice na kojima, uz navodnjavanje, uspijevaju razne vrste žitarica i krumpir.

SNJEŽNO-ŠUMSKA KLIMA Snježno-šumska klima je hladna klima koja prevladava u sjevernom dijelu sjevernog umjerenog pojasa, uglavnom u skandinavskim zemljama, Rusiji i Kanadi. Samo je jedna vrsta snježno-šumske klime. OBILJEŽJA Snježno-šumska klima je hladna klima. Temperatura ljeti naraste do 1518°C, a zimi pada do otprilike -30°C do -35°C. Udaljavanjem od mora razlike između temperatura ljeti i zimi su sve veće, a padalina ima sve manje. Srednja temperatura u snježno-šumskoj klimi je 0°C do 2°C. Klimu karakterizira vrlo malo padalina.

v. BILJNA ZAJEDNICA U područjima s ovom klimom raste biljna zajednica tajga. Tajga je crnogorična šuma koja prevladava na području Rusije. Čine ju bor, jela, smreka i ariš. Uz prašume tajge su najznačajnija Zemljina šumska područja.

KRAJ!!!