Klima tlo i biljni pokrov rijeke i jezera
Klima, tlo i biljni pokrov, rijeke i jezera Hrvatske
Klima Hrvatske
Klima Hrvatske • Klimatski čimbenici koji utječu na klimatska obilježja Hrvatske su: • 1. Smještaj u sjevernom umjerenom pojasu • 2. Zračne mase koje se formiraju nad kopnom i morem • 3. Hrvatska se nalazi u zoni zapadnih vjetrova • 4. Reljefna obilježja • 5. Utjecaj Jadranskog mora
Temperatura zraka • Na razlike u temperaturi zraka u Hrvatskoj utječe insolacija (obasjavanje Zemlje Sunčevim zrakama) te svojstva podloge i reljefna obilježja. • Najviše sunčanih sati ima Dalmacija, a najmanje Gorska Hrvatska. • Česta je pojava temperaturnog obrata – inverzije (temperatura zraka povećava se s visinom).
Temperatura zraka • U Gorskoj Hrvatskoj srednje srpanjske temperature kreću se od 15°C do 20°C, a srednje siječanjske od -2°C do 0°C. • U Gorskoj Hrvatskoj zabilježene su i apsolutno najniže temperature u Hrvatskoj, niže i od -30°C.
Temperatura zraka • U Nizinskoj Hrvatskoj raspodjela temperatura je i zimi i ljeti ujednačena. • Srednje siječanjske temperature su između -2°C i 0°C, a srednji srpanjski temperaturni srednjaci kreću se od 20°C do 22°C.
Temperatura zraka • Primorska Hrvatska je najtoplija prirodno-geografska cjelina. • Najveći dio ima prosječne temperature u siječnju više od 4°C, a srednja srpanjska iznosi od 22°C do 26°C.
Padaline • Padaline su uz temperaturu zraka najvažniji klimatski element. Gorska Hrvatska, posebno Gorski kotar primaju najviše padalina (prosječno od 1200 -2000 mm padalina, a u nekim područjima i do 3600 mm). • Najviše padalina padne u jesen i zimi, međutim i ljeta su često kišovita i vlažna. Zimi prevladava snijeg koji se u prosjeku zadržava više od 3 mjeseca.
Padaline • Prostor s najmanje padalina je istočnohrvatska ravnica (oko 700 mm). • Godišnja raspodjela padalina je ravnomjerna (ipak najviše tijekom proljeća, ranog ljeta i u jesen). • Ljeti su česti grmljavinski pljuskovi, česta je pojava tuče, zimi pada snijeg koji se u prosjeku zadržava do 40 dana.
Padaline • U Primorskoj Hrvatskoj količina padalina raste od otoka prema obali, ali i od najnižih nadmorskih visina prema višim. • Suha ljeta s malo padalina pogoduju razvoju turizma.
Vjetrovi • Osim zapadnih stalnih vjetrova, u Hrvatskoj pušu i povremeni vjetrovi, i to najčešće u primorskom dijelu Hrvatske (bura, jugo, maestral). • BURA – hladan i suh vjetar, puše na mahove s kopna prema moru. Puše najčešće zimi, a udari bure mogu dosegnuti brzinu i do 150 km/h. Posebno je snažna podno Velebita (senjska bura) i Biokova. Bura otežava promet i život stanovništva Primorske Hrvatske.
Vjetrovi Senjska bura
Vjetrovi • JUGO – vlažan i ravnomjeran i u najvećem dijelu jugoistočni vjetar. • Puše s mora prema kopnu i obično donosi kišu. • Jugo puše u hladnijem dijelu godine, kada je topao.
Vjetrovi • MAESTRAL – puše u toplijem dijelu godine sa sjeverozapada. • Donosi stabilno i vedro vrijeme, jednoličan je i ugodan za jedrenje, a ima rashlađujući učinak za vrijeme vrućih ljetnih dana.
Tipovi klime u Hrvatskoj • Klima Gorske Hrvatske – najoštrija klima • Najvažniji klimatski modifikator klime Gorske Hrvatske jest reljef odnosno nadmorska visina. • Ljeta su topla, ali svježa. • Prisutna su dva tipa klime: veći dio Like i Gorskog kotara ima umjereno toplu klimu s toplim ljetom, a područja iznad 1000 m nadmorske visine snježno-šumsku klimu.
Tipovi klime u Hrvatskoj • Klima Nizinske Hrvatske – kontinentalnost – utjecaj kopna na klimu • Prostor Nizinske Hrvatske ima umjereno toplu klimu s toplim ljetom (klimu bukve). • Na klimu osim geografske širine utječu zapadni vjetrovi, reljefna otvorenost prema srednjoj Europi, te relativna blizina Jadranskog mora. • Ljeta su topla, a u istočno-hrvatskoj ravnici vruća, zime su hladne s čestim snježnim padalinama. • Temperaturni obrat (inverzija) nastaje zimi, posebno u reljefnim udubljenjima kao što su kotline i riječne doline.
Tipovi klime u Hrvatskoj • Klima Primorske Hrvatske • Na klimu Primorske Hrvatske utječu položaj uz Jadransko more i izdignuti oblici reljefa. • Raširena je sredozemna klima s vrućim ljetom (klima masline). • Niži dijelovi Istre, kvarnerski otoci i priobalje, te dalmatinsko zaleđe imaju umjereno toplu klimu s vrućim ljetom, a unutrašnjost Istre umjereno toplu klimu s toplim ljetom.
Tlo i biljni pokrov Hrvatske
Raspored tla u Hrvatskoj • U Gorskoj Hrvatskoj rasprostranjeno je nekoliko vrsta tla. • PODZOLI – isprana, kisela, plitka, siromašna humusom i slabo plodna tla – najpogodnija za rast šuma. • PLANINSKA CRNICA – planinsko tlo s više humusa – pogodno za pašnjake. • RELIKTNA CRVENICA – ima je samo u nekim vapnenačkim planinama.
Raspored tla u Hrvatskoj • U Nizinskoj Hrvatskoj kao posljedica umjereno tople klime s toplim ljetom i većinom nizinskim reljefom. Ima nekoliko tipova tla. • MOČVARNA (RITSKA) CRNICA – vlažno, humusom bogato plodno tlo. • ALUVIJALNA TLA – plodna tla raširena na ravnicama uz riječne tokove. • CRNICA – najvrjednije tlo, nastalo na lesnoj podlozi, crne je boje, bogato humusom, šupljikavo za vodu i zrak što pouspješuje njezinu plodnost. • DEGRADIRANA CRNICA – siromašnija humusom (zbog više padalina tlo je izloženo ispiranju gornjeg sloja). • SMEĐA TLA – siromašnija humusom. • PODZOLI – na višim reljefskim predjelima.
Nizinska Hrvatska Crnica
Raspored tla u Hrvatskoj • Primorska Hrvatska • Najrašireniji tipovi tla u Primorskoj Hrvatskoj su crvenica i smeđa tla na vapnencima. • CRVENICA – tlo crvene boje tipično za krške krajeve, pogodna za uzgoj vinove loze, povrća i voća. Za poljoprivredno iskorištavanje najznačajnija su flišna područja.
Biljni pokrov • Gorska Hrvatska • Šume prekrivaju oko 36% područja Hrvatske. S obzirom na pošumljenost ističe se područje GORSKE HRVATSKE 52%, posebno Gorski kotar 70%. • U Gorskoj Hrvatskoj prevladava bukova šuma, u nižim područjima se miješa s hrastom, a u višim s jelom.
Biljni pokrov • Gorska Hrvatska • U reljefno višim područjima Gorske Hrvatske prostire se pretplaninska bukva i klekovina bora, planinski pašnjaci i goleti. • Šumarstvo i drvna industrija u tom području važne su gospodarske djelatnosti. • Šume u Gorskom kotaru izložene su kiselim kišama koje uništavaju drveće.
Biljni pokrov • U Gorskoj Hrvatskoj rastu i neke endemske biljne vrste kao što su velebitska degenija i hrvatska sibireja.
Biljni pokrov • Gorska Hrvatska ima i specifičan životinjski svijet. Tu žive sisavci kao što su vuk, smeđi medvjed i ris (malobrojne i ugrožene vrste).
Biljni pokrov • Nizinska Hrvatska • Šume prekrivaju gotovo trećinu (31%) površine Nizinske Hrvatske. • Prevladava bjelogorično drveće, uz rijeke – vrba, jasen i topola. • Na nižim gorskim dijelovima raširene su šume hrasta kitnjaka i običnog graba. • Nekad raširene šume hrasta lužnjaka u Slavoniji dobrim su dijelom iskrčene ili pretvorene u poljoprivredna područja. • Bukva je rasprostranjena na višim nadmorskim visinama. U najvišim gorskim dijelovima rastu i crnogorične šume. • Stepski biljni pokrov nalazi se na malom sjeveroistočnom području.
Biljni pokrov • Primorska Hrvatska • Udio šuma u Primorskoj Hrvatskoj iznosi oko 40%. • Raširena je biljna zajednica prilagođena sušnom razdoblju ljeta i blagim kišnim zimama. • U priobalnom pojasu raste zimzelena šuma hrasta crnike, njegovom sječom ostaje niži sloj grmlja koje nazivamo makija (šikara). • Sječom makije nastaje nisko bilje koje tvori garig.
Biljni pokrov • Primorska Hrvatska • U zimzelene primorske šume ubrajaju se i šuma alepskog bora i dalmatinskog crnog bora koji su otporni na sušu i hladnoću. • Raširene su i listopadne šume hrasta medunca i bijelog graba te bukove šume.
Biljni pokrov • Primorska Hrvatska • Kultivirane biljke sredozemnog podneblja su vinova loza, maslina i agrumi.
Biljni pokrov • Vinova loza • Maslina
Rijeke i jezera Hrvatske
Rijeke i jezera Hrvatske • Hrvatska se ističe gustom mrežom voda – tekućica. • Rijeke hrvatske pripadaju dvama sljevovima – crnomorskom i jadranskom. • Prema Crnom moru odvodnjava se oko 62% hrvatskog prostora, a rijeke jadranskog slijeva oko 38%.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke crnomorskog slijeva • Rijeke nizinskog prostora pripadaju crnomorskom slijevu i dunavskom porječju. • Rijeke crnomorskog slijeva imaju manji pad, mirniji tok, duže su, bogatije vodom… • Riječni režim kod većine rijeka ovisi o padalinama (iznimka je Drava). • Tri su najduže i najvažnije rijeke u Nizinskoj Hrvatskoj: Sava, Drava i Dunav.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke crnomorskog slijeva - SAVA • Izvire u Sloveniji, ušće joj je u Srbiji, ali najvećim dijelom (562 km) protječe kroz Hrvatsku. • Sava je plovna od Siska, a najveći pritoci u Hrvatskoj su joj Kupa i Una s desne strane, te Sutla, Krapina, Lonja i Orljava s lijeve strane. • Velikim dijelom Sava je granična rijeka Hrvatske i Bi. H.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke crnomorskog slijeva - DRAVA • Izvire u Italiji, teče kroz Austriju, Sloveniju, Mađarsku, a najvećim dijelom kroz Hrvatsku (505 km). • Granična je rijeka prema Sloveniji i Mađarskoj. • Riječni režim Drave je mješovit (snježno-kišni). Vodostaj joj je gotovo cijele godine ujednačen pa je pogodna za hidroenergetsko iskorištavanje (na njoj postoje 3 velike hidroelektrane). • Najveći su joj pritoci: Mura s lijeve, te Bedinja i Karašica s desne strane.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke crnomorskog slijeva - DUNAV • Prema veličini je druga europska rijeka, a kroz Hrvatsku prolazi u dužini od 188 km. • Granična je rijeka prema Srbiji. • Plovan je cijelim tokom kroz Hrvatsku, pa je naša država povezana u europsku mrežu riječnih tokova (Rajna. Majna-Dunav). • U Hrvatskoj ima dva veća pritoka: Dravu i Vuku.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke crnomorskog slijeva - KUPA • Kupa je najduža hrvatska rijeka koja ima izvor (u Gorskom kotaru) i ušće (kod Siska) u Hrvatskoj. • Teče uz hrvatsko-slovensku granicu i ima dva veća pritoka: Dobru i Koranu.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskoga slijeva i dinarskoga prostora • Rijeke jadranskog slijeva su manjih porječja, kraćeg toka (zbog konfiguracije terena), ali većih padova zbog čega imaju 60% hidroenergetskog potencijala. • Imaju sredozemni kišni režim s maksimalnim vodostajem zimi (osim Neretve). • Neretva
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskoga slijeva i dinarskoga prostora - NERETVA • Najvećim dijelom protječe kroz susjednu Bi. H. • Ima snježno-kišni režim. • Kroz Hrvatsku protječe samo donji tok Neretve koja je na ušću nataložila svoju deltu. • Plovna je u donjem toku kroz Hrvatsku, na njoj se nalazi luka Metković kao jedina riječno-pomorska luka. • Osim hidroenergetskog potencijala ima i turističko značenje (safari, utrka lađara).
Rijeke i jezera Hrvatske Luka Metković
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskog slijeva - CETINA • Cijelim tokom prolazi kroz Hrvatsku i ima vodoopskrbno, posebno hidroenergetsko značenje, a u novije vrijeme i turističko (rafting).
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskog slijeva - ZRMANJA • • Sjeverno-dalmatinska rijeka Zrmanja primjer je vrlo kvalitetne i pitke vode. Na njoj se također razvija rafting turizam.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskog slijeva - KRKA • Krka je na nekoliko mjesta isprekidana sedrenim barijerama s glasovitim slapovima (Roški slap, Skradinski buk i Manojlovac) pa je područje oko rijeke Krke proglašeno nacionalnim parkom.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskog slijeva - MIRNA • Mirna, Raša i Dragonja tri su kraće istarske rijeke.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskog slijeva – RIJEKE PRIMORČICE • • Tzv. rijeke primorčice važne su za vodoopskrbu gradova uz ili kroz koje protječu. To su Rječina kod Rijeke, Jadro kod Split i Ombla kod Dubrovnika.
Rijeke i jezera Hrvatske • Rijeke jadranskog slijeva i dinarskog prostora • Krško područje Primorske i Gorske Hrvatske bogato je ponornicama koje posve ili djelomično teku krškim podzemljem. • Najpoznatije su: Pazinčica u Istri, a u Gorskoj Hrvatskoj: Lika, Gacka, Krbava, Dobra, Ričica, Drežnica. • Neke od rijeka stvaraju sedrene barijere (nastaju slapovi i ujezeruju se). Zbog svoje čistoće i visoke kvalitete imaju vodoopskrbno značenje. • Ponornice - GACKA
10 najduljih rijeka koje protječu kroz Hrvatsku RIJEKA DUŽINA (km) OD TOGA U HRVATSKOJ (km) Dunav 2857 188 Sava 945 562 Drava 707 505 Mura 438 67 Kupa 296 Neretva 225 20 Una 212 120 Bosut 186 151 Korana 134 Bednja 133
Rijeke i jezera Hrvatske • Jezera i močvare Hrvatske • Vransko jezero kod Biograda • Jezera prema postanku dijelimo na prirodna i umjetna. • Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj je Vransko jezero kod Biograda (površina: 30. 7 km 2). • Prosječna dubina mu je 1 m, a najveća 6 m. • Služi za ribolov i vodoopskrbu, a zbog bogatstva ptica proglašeno je parkom prirode.
Rijeke i jezera Hrvatske • Jezera i močvare Hrvatske • Vransko jezero na Cresu • U Hrvatskoj postoji još jedno prostrano Vransko Jezero i to na otoku Cresu, koji je također prirodni fenomen. • Površina mu je 5 puta manja od onog kraj Biograda, ali mu je zato dubina 74 metra. • Oba Vranska jezera su kriptodepresije (površina im je iznad razine mora, a dno ispod morske razine).
• Bačinska jezera kod Ploča također su kriptodepresije.
• Prirodni krški fenomeni su i Crveno i Modro jezero pokraj Imotskog.
• Prukljansko jezero pokraj Šibenika nastalo je potapanjem donjeg toka rijeke Krke.
• Plitvička jezera u Lici su naš najpoznatiji i najstariji nacionalni park.
• U Gorskom kotaru umjetna jezera su: Bajer, Sabljaki i Lokvarsko jezero. Njihovo značenje je športskorekreacijsko.
• Peručko jezero je umjetno jezero na gornjem toku rijeke Cetine.
• U Nizinskoj Hrvatskoj većina jezera su akumulacije (umjetna jezera). • Na Dravi - Dubravsko jezero (najveće umjetno jezero u Hrvatskoj), Varaždinsko jezero i Ormoško jezero.
• Neka su jezera nastala vađenjem šljunka: npr. Šoderica pokraj Koprivnice i Jarun u Zagrebu koji su pretvoreni u športskorekreacijska jezera.
Najveća jezera u Hrvatskoj JEZERO POVRŠINA (km) PREMA POSTANKU NAJVEĆA DUBINA Vransko (kod Biograda) 30, 7 Prirodno 6 Dubravsko (Drava) 16, 6 Umjetno - Peruća (Cetina) 13 Umjetno 64 Prukljansko 11, 1 Prirodno 25 Varaždinsko (Drava) 10, 5 Umjetno - Vransko (na Cresu) Prirodno 74 5, 8
Ribnjaci • U Nizinskoj Hrvatskoj nalaze se brojni ribnjaci (nastali iz močvarnih područja) npr. : Sišćani kod Čazme, Jasinje kod Slavonskog Broda, Končanica i dr.
Močvare • Močvare su nastale u prostorima sa slabijom prirodnom odvodnjom, najčešće uz rijeku Savu i Dravu – Lonjsko polje i Kopački rit koji su ujedno i parkovi prirode.
KRAAJ! • Prezentaciju izradila: • Tea Kovačević 8. e
- Slides: 62