Lovni i ribolovni turizam u Splitskodalmatinskoj upaniji Splitskodalmatinska

Lovni i ribolovni turizam u Splitskodalmatinskoj županiji

Splitsko-dalmatinska županija Ø administrativno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu Ø prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14. 045 km 2 od čega 4. 572 km 2 otpada na kopno. Godine 2001. je imala 463. 676 stanovnika.

� Županija ima tri glavne reljefne cjeline: a) visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima uzak i gusto naseljen obalni pojas c) te otoke b) � Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa

� Uglavnom prevladava mediteranska klima � Na sinjskom području prevladava submediteranska klima

Stanovništvo � Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463. 676 stanovnika ( 10. 5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - druga najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) s prosječnom gustočom naseljenosti od 102 stanovnika/km 2

Ribolov � Ribolov je pojam koji se koristi za lov na ribu i ostale plodove mora, kao školjke, rakove i hobotnice. Ribolov se dalje dijeli na sportski ribolov (ribolov kao hobi) i komercijalni ribolov. Ribolov je stara i široko rasprostranjena aktivnost sa raznim tehnikama i tradicijama, ali i primjenom modernih tehnoloških pomagala.

Veliki morski akvatorij (9. 576, 40 km 2), kao i već izgrađeni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu čine ribolovnu djelatnost posebno značajnom za mogući gospodarski razvitak Županije � Pored vinogradarstva i maslinarstva, ribarstvo je bilo treća značajna grana održanja života u Županiji � Ribarstvo uključuje niz međusobno povezanih i međuovisnih djelatnosti � Na ribolov se izravno naslanja prerada ribe te niz pratećih sadržaja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice za proizvodnju mreža, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala te i aktivnosti u prometu kao što su specijalizirani transporti, sabirni i otpremni centri �

� Dosadašnji razvoj morskog ribarstva usmjeravao se pretežito na ulov plave ribe (preko 70% ukupnog ulova), koja služi kao sirovina za preradu u riblje konzerve. Novija djelatnost u morskom ribarstvu je uzgoj ribe i drugih morskih organizama (marikultura), opet s nizom pratećih aktivnosti koje ova djelatnost veže na sebe. S ribolovom predstavlja zaokruženu cjelinu u programima proizvodnje hrane iz mora, s tom razlikom što njena ekspanzija nije uvjetovana ograničenošću živih prirodnih bogatstava (prelov) nego prvenstveno prostornim, ekonomskim, a napose tržišnim uvjetima. Splitsko-dalmatinska županija ima nesumnjivo izrazite komparativne prednosti za široki razvoj marikulture.

Lov � Fazani, divokoza, mufloni, a djelovima i medvjedi u ponekim