Knjigovodstveni raunikonta Osnovni zadatak knjigovodstva Knjigovodstvo Osnovni zadatak

Knjigovodstveni računi-konta

Osnovni zadatak knjigovodstva ? ? ?

Knjigovodstvo Osnovni zadatak knjigovodstva je pružanje tačnih i ažurnih podataka o poslovanju društva.

Naučili smo. . . Bilans stanja je zbirni i tabelarni pregled sredstava i izvira sredstava na određeni dan. Kada smo dužni sastaviti BS?

Da li se može sastavljati BS za svaki poslovni događaj?

Konto Evidentiranje tih poslovnih događaja vrši se na posebnim grafičkim pregledima koji se nazivaju Knjigovodstveni računi-konta.

Pojam knjigovodstvenih računa - konta § Riječ konto je italijanskog porekla i znači račun. § Konta su šeme ili tabele na kojima se bilježe promjene stanja, povećanja i smanjenja pojedinih dijelova sredstava i izvora sredstava. § Zato se za svaki oblik sredstava i izvora otvara poseban račun - konto. § Svaki konto mora imati naziv. § Na kontima se prati stanje i promjene na sredstvima i izvorima, i u tom smislu, povećanja ili smanjenja.

Konto Duguje Svaki konto je dvostrani pregled, ima dvije strane i podsjeća na bilans. Konto. . . (Kto) Račun. . (Rn) Potražuje

Izrazi koji se koriste. . Račun (Rn) Duguje Ulaz Primitak Rashod Potražuje Izlaz Izdatak Prihod

Osnovno pravilo knjiženja • Svaka poslovna promjena knjiži se tako da jedan račun duguje, a drugi potražuje. • To znači da svaku poslovnu promjenu obavezno knjižimo na dva računa. • Ovo je osnovno načelo dvojnog knjigovodstva.

Knjigovodstveni stav i protustav • Prema načelu dvojnog knjigovodstva svaki poslovni događaj se knjiži na dva računa od kojih jedan duguje, a drugi potražuje. • Knjiženje poslovne promjene na jednom račnu zove se knjigovodstveni stav, a knjiženje te iste poslovne promjene po načelu dvojnog knjigovodstva na drugom računu zove se knjigovodstveni protustav.

Primjer: • Po fakturi broj 20 nabavljeno je od dobavljača sitnog inventara u vrijednosti od 50. 000, 00 KM. • Faktura dobavljača je odmah isplaćena sa žiro računa koji ima saldo 200. 000, 00 KM.

Knjiženje Rn. Žiro-račun Sa. 200 000 50 000 (2) Rn. Zalihe sitnog inventara (1) 50 000 Rn. Dobavljači (2) 50 000 (1)

Oblici knjigovodstvenih računakonta • • dvostrana ili konta po foliji jednostrana ili konta po pagini stepenasti oblik konta u obliku slova T

Dvostrana ili konta po foliji

Primjer • Stanje novca na žiro računu društva “X" u Sarajevu na dan 12. 04. . . godine bilo je 50. 000, 00 KM. • U toku mjeseca aprila na žiro računu izvršene su ove promjene: 15. 04. . . Prodavnica br. 5 je položila dnevni pazar na žiro račun društva u iznosu od 4. 200, 00 KM. (Izvod br. 3) 20. 04. . . doznačeno je dobavljačima 8. 500, 00 KM za izmirenje fakture. (Izvod br. 3) 21. 04. . . kupci su platiti račun u iznosu od 6. 200, 00 KM. (Izvod br. 7) 22. 04. . . sa žiro računa podignuto je 3. 000, 00 KM na ime terenskih dodataka. (Izvod br. 8)

Konto po pagini Pagina Riječ pagina je talijanskog porijekla znači strana.

Primjer: Iste poslovne promjene koje smo knjižili na kontu po foliji proknjižit ćemo sada na konto po pagini.

Stepenasti konto

Primjer: • Stanje na štednoj knjižici NN na dan 1. 1. 2009. godine bilo je 1. 000, 00 KM. • Tokom mjeseca januara promet na knjižici bio je 10. 1. uloženo je 500, 00 KM 20. 1. podignuto je 300, 00

Otvaranje konta • Otvaranje konta se obavlja na osnovu početnog bilansa. • Prilikom otvaranja konta po početnom bilansu, početno stanje se unosi riječju saldo ili skraćeno(Sa, S, So). • Saldo je stanje računa tj, razlika između zbira dugovne i zbira potražne strane.

Zaključivanje konta • Zaključiti konto znači utvrditi vrijednost nastalih promjena u toku godine i utvrditi stanje nakon tih promjena. • Knjigovodstveni računi ili konta redovno se zaključuju na kraju poslovne godine.

Primjer Zaključivanja T računa: Rn. Trgovačka roba Sa. . 3 000 4 200 1300 1 700 850 Sa za izravnanje 8 500 5950 8 500

Vrste knjigovodstvenih računa

Postoji više vrste knjigovodstvenih računa. . . • • sadržaju, samostalnosti (potpuna i nepotpuna), obimu podataka i mogućnosti raščlanjivanja, praćenju uspjeha poslovanja.

Konta po sadržaju • • akivna pasivna aktivno-pasivna pasivno-aktivna

Aktivna konta • Aktivna konta su ona u kojima se prati stanje i kretanje sredstava (imovinskih dijelova). Njihova dugovna strana je veća od potražne, a saldo je uvijek dugovni. Pri sastavljanju bilansa, salda aktivnih konta unose se u aktivu.

Pasivna konta • Pasivna konta su ona u kojima se prati stanje i kretanje kapitala i obaveza. Njihova potražna strana je veća od dugovne, pa pasivna konta imaju potražni saldo. Salda pasivnih računa, pri sastavljanju bilansa, unose se u pasivu.

Primjer: • Stanje na Žiro računu - 1. decembra bilo je 148. 000, 00 KM. Stanje na računu Dobavljača -1. decembra bilo je 50. 000, 00 KM. 10. decembra platili smo dobavljačima fakturu u vrijednosti od 20. 000, 00 KM. 20. decembra platili smo dobavljačima fakturu br. 5 u iznosu od 15. 000, 00 KM. 31. decembra izvršeno je zaključivanje računa.

Duguje Početni saldo Povećanje sredstava Aktivni konto Potražuje Smanjenje sredstava Saldo za izravnanje

Duguje Smanjenje pasive Saldo za izravnanje Pasivni konto Potražuje Početni saldo Povećanje pasive

Aktivno-pasivna konta Primjer: • Kupci duguju 500, 00 KM, Greškom su doznačili na naš žiro račun 800, 00 KM. Rn. Kupci Sa. 500 800 (1) Rn. žiro-raun Sa. 100000 (1) 800

Pasivno-aktivna konta Primjer: • Dobavljači potražuju 1. 000, 00 KM. Nakon podmirenja fakture u iznosu od 1 000, 00 KM, konstatujemo manjak u isporuci, pa nam dobavljači naknadno odobravaju 100, 00 KM. Rn. Dobavljači 1000 Sa.

Konta prema samostalnosti • potpuna (samostalna) konta ( Žiroračun, blagajna, Kupci , dobavljači. . . ) • nepotpuna konta ili konta ispravke vrijednosti, • prijelazna konta (Prelazni Žiro-račun)

Konta prema obimu i mogućnosti raščlanjivanja • Sintetička i • analitička

Rn. Kupci 40 000 Rn. kupac “ Merkator” 10 000 Rn. Kupac “ Konzum” 15 000 Rn. Kupac “Bosna” Rn. Kupac “Natron” 5 000 10 000

Konta uspjeha • Konta prihoda • Konta rashoda i • Konta finansijskog rezultata (dobitka i gubitka) Prihodi uvijek potražuju a rashodi duguju!!