Vrednovanje rezultata obrazovnovaspitnog procesa Blumova taksonomija ciljeva i
Vrednovanje rezultata obrazovno-vaspitnog procesa: Blumova taksonomija ciljeva i zadataka sa aspekta nastavnih predmeta SON i PD
Šta je TAKSONOMIJA CILJEVA I ZADATAKA? TAKSONOMIJA je normativno određivanje, odnosno klasifikovanje relevantnih vaspitnoobrazovnih ciljeva. Potiče od grčkih reči: taxis = red, poredak nomos = zakon
Taksonomija ciljeva Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva. Međutim, šta je taksonomija? Uopšteno je možemo definisati kao konceptualnu shemu koja omogućava raspoređivanje i sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije. Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.
Ko je BENDŽAMIN BLUM? (Benjamin S. Bloom 1913 -1999. ) Blum je američki pedagog i psiholog, jedan od osnivača i organizatora Internacionalnog udruženja za procenu školskih dostignuća. Bavio se merenjima u oblasti školskih postignuća, kao i problemima izbora sadržaja učenja.
Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogleda se u izradi svrsishodnog i doslednog sistema koji bi polazio od logičko-sadržajnih, pedagoških i psiholoških zakonitosti i principa učenja i poučavanja uopšte.
Osnovna određenja TAKSONOMIJE po Blumu: l l l l Postoji u tri, za nastavu bitna, domena: kognitivni, afektivni, psihomotorni, Višeslojna je – ima nekoliko nivoa, Nivoi su u hijerarhijskom poretku, Među nivoima postoji kumulativni odnos, Taksonomija treba da je logična, Unutrašnja struktura je dosledna (od najnižih nivoa znanja do najviših) Za precizno definisanje zadataka učenja neophodna je precizna instrukcija nastavnika i nastavnikovo poznavanje materije koju predaje.
Obuhvata tri područja: * kognitivno (znanje, spoznaja) * afektivno (stavovi, interesi, motivacija) * psihomotorno (telesne aktivnosti i veštine)
KOGNITIVNO PODRUČJE - obuhvata 6 hijerarhijskih nivoa učenja ZNANJE RAZUMEVANJE PRIMENA ANALIZA SINTEZA VREDNOVANJE Obrazovni ishodi moraju odgovarati jednom od ovih nivoa.
AFEKTIVNO PODRUČJE Odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje učenika, njihov odnos i osećanja prema predmetu, jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz ličnih pobuda. Učenici nauče slušati i prihvatati informacije. Alternativno ocenjivanje.
TAKSONOMIJA CILJEVA U KOGNITIVNOM PODRUČJU Ø Ø Ø § § § 1956. Blum i saradnici razradili su taksonomiju u kojoj su opisani zadaci iz kognitivne (saznajne) oblasti→Blumova taksonomija U Blumovoj taksonomiji za kognitivnu oblast nastavni zadaci su klasifikovani u 6 kategorija, od jednostavnijih ka složenijim Bitne odlike Blumove taksonomije : HIJERARHIJSKA UREĐENOST CILJEVA DETALJNI OPISI CILJEVA GLAGOLI pomoću kojih se ciljevi definišu
OSNOVNE KATEGORIJE NASTAVNIH CILJEVA 1. ZNANJE Ø Zapamćivanje i reprodukovanje nastavnog sadržaja različitog karaktera→prisećanje pri reprodukovanju PRIMERI GENERALIZOVNIH TIPOVA NASTAVNIH CILJEVA UČENIK Poznaje termine koji se koriste u nastavnom sadržaju l Zna konkretne činjenice, metode i procedure l Zna osnovne pojmove, pravila i principe l 2. RAZUMEVANJE UČENIK ØRazumevanje obrađenog sadržaja, sposobnost za preobražaj gradiva iz jednog oblika izražavanja u drugi( iz jezičke forme u matematičku) l 3. PRIMENA UČENIK ØNaučeno l. Koristi gradivo koristi se u konkretnim uslovima i novim situacijama→primena pravila, pojmova, zakona, teorija Razume činjenice, pravila i principe l Jezički interpretira materijal l Interpretira sheme, grafikone l Pretpostavlja dalji razvoj događaja pojmove, principe l. Primenjuje zakone, teorije l. Demonstrira pravilnu primenu metoda i procedura
OSNOVNE KATEGORIJE NASTAVNIH CILJEVA PRIMERI GENERALIZOVNIH TIPOVA NASTAVNIH CILJEVA 4. ANALIZA UČENIK Ø Razbijanje gradiva na sastavne delove da bi se jasno sagledala njegova struktura→izračunavanje delova celog, otkrivanje međ. veza 5. SINTEZA Ističe skrivene pretpostavke l Zapaža greške i propuste u logici rasuđivanja l Uočava razlike među činjenicama i posledicama l Ocenjuje značaj podataka l UČENIK l Piše manji stvaralački sastav Sposobnost kombinovanja l Predlaže plan izvođenja eksperimenta elemenata DA BI SE DOBILA NOVA CELINA (produkt može biti l Koristi znanja iz raznih oblasti da sastavi plan rešavanja različitih problema izlaganje, usmeno istupanje, referat ) Ø 6. EVALUACIJA UČENIK Sposobnost da se ocenjuje l Ocenjuje logičnost strukturisanog znanje raznovrsnih sadržaja gradiva u pisanom obliku ØOcenjivački sudovi zasnovani l Usklađenost zaključaka sa postojećim na jasno utvrđenim kriterijumima podacima Ø
U kom smislu se desila revizija Blumove taksonomije i ko je sačinio? Nekadašnji koautor (Blumov saradnik) i bivši Blumov student sačinili su revidiranu TAKSONOMIJU (2001. godine) l Izmena u terminologiji (kategorije su iz forme imenica prešle su u formu glagola); l Strukturalna promena; l Promena značenja
Taksonomijske kategorije znanja vrednovanje kreiranje sinte za analiza vred nova nje primena analizira nje primenjivanj e razumevanje znanje/saznavanje sećanje/pamćenje stara verzija nova verzija
Strukturalne promene: Dimenzija znanja (poznavanje činjenica, pojmova, procesa, metakognitivna); Dimenzija kognitivnog procesa (setiti se, razumeti, analizirati, vrednovati, kreirati).
Revidirana verzija autori Anderson i Krejtvol 1. Nivo - DOSETITI SE (ZNANJE) Mogućnost reprodukcije u izvornom obliku 2. Ø 3. Učenik će moći : definisati, nabrojati, opisati, ponoviti, imenovati, ispričati Nivo – SHVATITI, RAZUMEVANJE Učenik će moći : ideja, opisivanje toka događaja ili procesa klasifikovati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati, izraziti, objasniti Nivo – PRIMENITI, PRIMENA Učenik će moći : Rešavanje problema u novoj situaciji primenom stečenog znanja i pravila na nov način primeniti, izabrati, pokazati, upotrebiti, izvesti, rešiti, isplanirati, prikazati Uočavanje i povezivanje glavnih (Krathwohl )
4. nivo-ANALIZIRATI (ANALIZA) Raščlanjavanje informacija kako bi se utvrdili uzroci i posledice, izveli dokazi i zaključci 5. nivo - PROCENJIVATI (EVALUACIJA ) Mogućnost vrednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama, idejama Učenik će moći : analizirati, proceniti, uporediti, razlikovati, komentarisati, zaključuti, proračunati, proveriti, preispitati Učenik će moći : proceniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju, podržati, vrednovati, odbraniti stav 6. nivo – STVARATI ( SINTEZA ) Učenik će moći : Mogućnost stvaranja novih ideja, rešenja, sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih obrazaca preurediti, skupiti, stvoriti, planirati, organizovati, razviti, formulisati, predložiti
Prvi termini § Evaluacija § Sinteza § Analiza § Primena § § Novi termini § Stvarati § Vrednovati § Analizirati § Primeniti § Razumeti § Dosetiti se Razumevanje Znanje
1. Nivo: Dosetiti se (znanje) Učenik može da se seti, da parafrazira i da zapamti niz elemenata informacija. ü ü ü ü Prepoznavanje Nabrajanje Opisivanje Identifikovanje Imenovanje Lociranje Otkrivanje
2. Nivo: Razumeti Učenik usvaja značenje informacija, uočava njihovo značenje, povezuje glavne ideje. . . Izdvojiti; Ilustrovati primerima; Sažeti; Logički zaključiti; Preoblikovati; Klasifikovati; Izraziti; Objasniti.
Dosetiti se (znanje): Misaone aktivnosti i proizvod Napravi mapu na kojoj ćeš izdvojiti glavne objekte od sporednih. . . Napravi vremensku osu za tvoj tipičan dan. Napiši spisak klupskih timova koje poznaješ za. . . Koje likove u delu prepoznaješ? Dosećanje ili Napravi grafikon koji pokazuje. . . prepoznavanje specifičnih Napiši pesmu za mamu. . . informacija Izrecituj pesmu koju ste naučili.
Razumeti: Misaone aktivnosti i proizvod Iseci ili nacrtaj sliku kojom ćeš ilustrovati lanac ishrane u šumi. . . Objasni šta bi mogla da bude ideja pročitanog teksta. . . Napravi strip koji sledi prikazanu sliku. . . Napiši scenu i odglumi deo predstave zasnovane na prikazanim slikama. . . Napiši kratak osvrt da objasniš prikazanu ideju u predstavi. Razumevanje Objasni zašto lik u tvojoj predstavi usvojenih informacija problem rešava baš na prikazani način? Sačini bojanku (strip) po tvojoj predstavi. . .
3. Nivo: Primeniti Učenik koristi naučene informacije u novom kontekstu (rešiti prolem u novoj situaciji, primenom stečenog znanja i pravila na nov način). Upotrebljavanje strategija, koncepata, principa i teorija u novim situacijama Izabrati Primeniti Izvesti Upotrebiti Rešiti Isplanirati “Da li možeš da iskoristiš naučene informacije u drugoj situaciji? ”
6. Nivo: Stvarati Učenik stvara nove ideje, informacije i rešenja koristeći (sintetizujući) prethodno naučeno. Osmišljavanje novog rešenja ili sposobnost da se razvije originalna ideja i započne kreativno mišljenje. Osmišljava Preuređuje Vrši konstrukciju Planira Organizuje Razvija Formuliše Predlaže
Primer za temu: SVEMIR Dosetiti se Iseci slike svemira, sačini kolaž. Napravi izložbu svojih radova. Navedi vrste svemirskih tela (po azbučnom redu). Nabroj imena planeta Sunčevog sistema. Navedi radnje koje bi trebalo da obavi jedan astronaut pre nego što pođe na putovanje svemirom. Razumeti Napravi svemirski brod od kartona u boji. Sačini astronauta za lutkarsku predstavu. Sačinite maketu planeta Sunčevog sistema. Primeniti Tokom pet dana vodi Dnevnik svojih zamišljenih svemirskig avantura. Koji instrumenti bili potrebni da osmisliš svemirsku muziku? Analizirati Osmisli formular koji bi se popunjavao za prijavu astronauta koji žele da lete u svemir. Napravi skicu za savremeni teleskop koji liči na Galilejev. Vrednovati Uoči prednosti Sunčeve svetlosti na Zemlji, uporedi sa Mesečinom. Istakni prednosti vedre noći – šta sve možeš uočiti, daj primer nekoliko zvezda, planeta. . Stvarati Napiši novinski izveštaj sa naslovom “Svemirski brod izgubio kontrolu”. Dizajniraj savremeno svemirsko odelo. Osmisli reklamu kojom pozivaš na putovanje modernim svemirskim brodom do Meseca.
Kako je TAKSONOMIJA ciljeva i zadataka postala model za unapređivanje procesa učenja i saznavanja u nastavi? Operacionalizacija i konkretizacija ciljeva i zadataka omogućava jasnije sagledavanje svih ostalih didaktičkih i metodičkih kategorija. Njihovo preciziranje direktno utiče na ostvarenje ciljeva i zadataka iz kojih su proistekli. Svaki realizator nastavne prakse pred sobom tada ima mogućnost da: - osmišljava nastavni proces, - znanja organizuje u određene sisteme, - individualizuje procese učenja , - prati i vrednuje svoje postupke i učenikova znanja.
Uspešna primena taksonomije kao modela podrazumeva: l l l Poznavanje sadržaja nastavnog predmeta, Poznavanje sposobnosti učenika, Osobina ličnosti učenika, Psihologiju razvoja sposobnosti učenja, Sposobnosti za kritičko mišljenje.
- Slides: 28